STIŽE DAN D ZA BIH „U službenoj komunikaciji se zove siva lista, ali mi je zovemo crna, jer gora ne može biti“
Poslali upozorenje i Parlamentu BiH
Zastupnički dom PSBiH je tek jučer usvojio Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, ali pravi posao tek slijedi: primjena propisa u praksi
O potrebi usvajanja novog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti najčešće su upozoravali iz Udruženja banaka BiH. Još u maju 2021. godine uputili su dramatično upozorenje kojim su pozvali državne vlasti da usvoje novi zakon jer, ukoliko se to ne desi, Bosna i Hercegovina može završiti na “sivoj listi” Moneyvala.
A o tome kakve sve posljedice za građane i privredne subjekte u BiH može donijeti eventualno stavljanje na “sivu listu” za Buku je govorio Samir Lačević, savjetnik u Udruženju banaka BiH.
Siva lista crne boje
Kaže da sankcija samo u nazivu ima sivu boju, ali da je ona u suštini crna.
“U službenoj komunikaciji se zove siva lista, ali mi je zovemo crna, jer gora ne može biti. Kada je riječ o građanina, jedan broj ino banaka će odbijati izvršenje transakcija koje su inicirane prema Bosni i Hercegovini ili od Bosne i Hercegovine prema inostranstvu. Jedan broj ino banaka dostavlja otkaz poslovne saradnje našim bankama i vrše gašenje naših računa u svojim zemljama. Ino banke koje nastave vršiti platne transakcije prema BiH proces usporavaju, otežavaju, i značajno poskupljuju, a sve s ciljem da bi se otkazala poslovna saradnja”, ističe za Buku Lačević.
Dodaje kako bi se u slučaju da naša zemlja dospije na “sivu listu” Moneyvala postojeće investicije u BiH stavile pod poseban režim.
“Priliv kapitala iz Evropske unije bi bio usporen ili onemogućen, ali ne samo iz EU, već iz cijelog svijeta. Transakcije diplomatskih i privrednih društava u BiH bi bile usporene ili u krajnjem slučaju onemogućene. Sve ovo se odnosi na poslovanje bankarskog sektora, ali na kraju posljedice trpe građani. Vrlo izvjestan je i scenarij da građani BiH u nekim zemljama ne bi mogli koristiti bankovne kartice za plaćanje”, govori nam Lačević.
Ukoliko bi dobili negativne ocjene komiteta Vijeća Evrope, otežano bi bilo poslovanje i privrednim subjektima iz Bosne i Hercegovine, posebno izvozno orijentiranim kompanijama. Mnoge od njih bi mogle izgubiti poslove koje imaju u inostranim zemljama, što bi se na kraju odrazilo na radnike u Bosni i Hercegovini.
Udruženje banaka BiH je u utorak pisalo Parlamentarnoj skupštini BiH i uputilo molbu zakonodavcu da po skraćenoj proceduri usvoji usaglašen tekst novog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
“Taj zakon je obaveza koju je Bosna i Hercegovina preuzela prije više godina i to je obaveza da se uvedu novi standardi sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, a koji su u zemljama Zapadne Evrope usvojeni. Upozorili smo Parlament da se dobrano kasni u tom procesu i došli smo u situaciju da je najavljena evaluacija Komiteta Vijeća Evrope za procjenu primjene tih standarda za februar mjesec 2024. godine. Zbog toga smo urgirali da se usaglašeni tekst zakona usvoji u skraćenoj proceduri i upozorili smo Parlament i Vijeće ministara koje su posljedice ukoliko zakon ne bude usvojen”, kaže naš sagovornik.
Etiketiranje zemlje kao prijetnje
“Upozorili smo Parlament BiH da “siva lista” u suštini znači etiketiranje Bosne i Hercegovine kao prijetnje finansijskom sistemu Evropske unije. To su ekonomske i finansijske posljedice sa lošom porukom investitorima, gdje bi nam krajnja ocjena kreditnog rejtinga bila vrlo negativna i imali bi otežan pristup evropskim sredstvima i garancijama. Isključena bi bila mogućnost da Bosna i Hercegovina postane dio jedinstvenog prostora plaćanja u eurima koji se zove SEPA”, podvlači Lačević.
Zastupnički dom Parlamenta BiH sinoć je održao hitnu sjednicu na kojoj je usvojio Prijedlog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti po hitnom postupku, a kako bi zakon stupio na snagu isto će morati učiniti i Dom naroda PSBiH.
Da usvajanjem ovog zakona nije završen posao i nije otklonjena briga, govori i činjenica da će Komitet Vijeća Evrope u februaru vršiti evaluaciju primjene novih propisa na terenu. Dakle, ne dolaze samo vidjeti jesmo li usvojili novi zakon, već i kako se on primjenjuje u praksi.
Vraćanje povjerenja je najteže
“Mi tražimo da se što prije zakon usvoji da bismo dočekali u februaru delegaciju Moneyvala, koja dolazi u procjenu primjenjenih mjera i legislative”, kaže Lačević.
On konstatuje da je skidanje s “sive liste” Moneyvala jako bolan proces.
“To je dugotrajan i bolan proces. Mi to iskustvo već imamo i ne želimo ni slučajno da ga imamo ponovo. Treba vam godina da vas izbrišu sa “sive liste”, ali to je najmanji problem. Problem je da vi objasniti nekoj banci u Njemačkoj, Francuskoj ili Kini da smo izbrisani i da više nismo na toj listi i da nismo pod tim režimom. Najteže u ovoj priči je vratiti povjerenje poslovnih partnera koje se izgubi. Stavljanje na “sivu listu” nije samo stvar finansijskog sektora, to se odrazi i na druge sektore. Naši građani se u evropskim zemljama zbog toga tretiraju drugačije. I političare tretiraju drugačije, jer dolaze iz zemlje koja predstavlja finansijsku prijetnju uređenim sistemima”, jasan je Lačević.
Dakle, stvar je jasna. Usvajanje zakona koji je trebao biti donesen još prije tri godine jeste krenulo iz Zastupničkog doma, ali tu se ne smije stati. Delegacija Moneyvala neće samo doći da se uvjeri jesu li bh. vlasti usvojile novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, i je li on usklađen s evropskim preporukama i standardima, već kako se on implementira. A za implementaciju će u najboljem slučaju ostati mjesec dana, ukoliko Dom naroda Prijedlog zakona potvrdi do kraja decembra. Mnogo toga će, očigledno, ovisiti i o tome s kakvim raspoloženjem će doći delegacija Moneyvala.
Jedino što je sigurno je to da ukoliko bi se Bosna i Hercegovina ponovo se našla na “sivoj listi” Moneyvala, došlo bi do devastacije ekonomije u našoj zemlji. I ovo malo ekonomije što imamo, počelo bi odumirati.
Buka
