Slaven Raguž: Od Federacije se stvara bošnjački entitet

Odbijanje elektorskog modela znači da počinjemo imati vođe sa stavom • Prijedlog eksperata poguban je za Hrvate, kaže u intervjuu za Oslobođenje Slaven Raguž, kandidat za predsjednika HDZ-a 1990.

• Ako pobijedite na Saboru 6. srpnja, hoćete li uvoditi promjene u funkcioniranju stranke, budući ste izjavili kako je HDZ 1990 postao loša kopija lošijeg originala?

– Sabor stranke mora biti istinski festival demokracije. Tko god se vidi na bilo kojoj stranačkoj funkciji o kojoj se na Saboru odlučuje, neka ispoštuje demokratsku proceduru kandidiranja i procesa tajnog glasovanja. Na takav demokratski način napravit će se pozitivna selekcija vodstva, na osnovu unutarstranačkog izbornog kapaciteta, kojeg kandidat ima. Insistirat ću na načelu supsidijarnosti kad se radi o funkcioniranju stranke. To je do sada bila praksa na papiru, dok su se sve one važnije odluke donosile u skladu sa apetitima dežurnih stranačkih šerifa. Stranka nije predsjednik, stranka je djelovanje i odlučivanje na terenu. Na taj će način općinski, županijski i drugi ogranci biti odgovorni za odluke koje oni donose, te za njih snositi odgovornost. Kasnije ću pokušati implementirati, odnosno raditi i na ograničavanju broja mandata u obnašanju funkcija na dva mandata. Tako neće biti vječnih ministara i funkcionera koji smatraju da je u njihovom genotipu obnašati funkcije i živjeti isključivo od politike i za politiku.

Klimanje glavom

• Kako gledate na koaliciju sa HDZBiH?

– Činjenica je da smo GO Mostar HDZ 1990 i ja nakon 2010. prvi stali u obranu Sporazuma sa HDZ-om BiH, na Središnjem odboru u Usori. No, u isto vrijeme smo bili jedini protiv ulaska u koaliciju na razini županija, gdje uopće nije bilo potrebe za to, primjerice u HNŽ-u i ZHŽ-u. Apsolutno je pogrešna percepcija da je članstvo podijeljeno u skladu sa afinitetima prema kandidatima za predsjednika. Članstvo je podijeljeno na one koji se žele politički pozicionirati nakon izbora 2014. i one koji žele politički djelovati, i na taj način od HDZ-a 1990 nakon općih izbora napraviti najjaču stranku sa hrvatskim predznakom, jer za to objektivno imamo kapacitete. Do tada stranka mora djelovati korektivno i prepoznatljivo, osobito kad se radi o djelovanju kroz ministarstva. Ako sam 2010. bio protiv ulaska u koaliciju, sada sam protiv izlaska iz nje, jer je taj dio članstva, koji je sada za izlazak, dobro profitirao na njen račun i klimao glavom kad se o njoj odlučivalo.

• Može li se hrvatsko pitanje rješavati odvojeno od presude Sejdić – Finci, za čiju su neprovedbu izravno optuženi lideri dva HDZ-a Dragan Čović i Božo Ljubić?

– Budući sam bio dio tima koji je radio na prijedlogu rješenja presude Sejdić – Finci, na načelu minimalne multietničke reprezentativnosti, koji je urađen na način koji zadovoljava načela svih konstitutivnih naroda i Ostalih, a što su potvrdili i pravni eksperti iz međunarodne zajednice, mogu reći da je odbijanje tog prijedloga od političkih predstavnika Bošnjaka dokaz njihove licemjernosti i činjenice da je njihov krajnji cilj raditi na unitarističkoj koncepciji BiH, u kojoj će mnogobrojniji diktirati život malobrojnijem. Hrvatsko pitanje, za sada, ne može se rješavati odvojeno od presude Sejdić – Finci. Činjenica da su Ljubić i Čović direktno optuženi za odbijanje elektorskog modela s kojim bi de facto unitaristička koncepcija bila zapečaćena i u Ustavu, ide im na čast. Nakon Vašingtonskog sporazuma i svih drugih koji su dekonstituirali ionako ranjivu ustavnopravnu poziciju Hrvata, odbijanje elektorskog modela znači da počinjemo imati vođe sa stavom, kad se radi o nacionalnoj strategiji. Tim putem se mora nastaviti. Izgrađivati i raditi na zajedničkom stavu kada su u pitanju teme od strateške važnosti za hrvatski narod, kako bi se šteta eventualnih budućih platformi svela na minimum.

• Proces reforme FBiH je i službeno počeo. Je li moguće reformirati FBiH temeljem preporuka ekspertnog tima Veleposlanstva SAD-a u BiH?

– Izborni zakon definira da u Dom naroda FBiH županije sa bošnjačkom većinom biraju 35 od 58 izaslanika, a županije sa hrvatskom većinom samo njih 11. Bošnjaci zbog svoje brojnosti uredno pune tri kluba u Domu naroda, odnosno bošnjački, srpski te Klub Ostalih, ali i jednu trećinu hrvatskog kluba. Dakle, sa stajališta bošnjačkog birača, nema razlike između donjeg i gornjeg doma Parlamenta Federacije BiH. I u jedan i u drugi dom biraju 75 – 80 posto zastupnika, s tom razlikom da u donji dom mogu birati “svoje”, a u gornji dom, tj. Dom naroda moraju birati i pripadnike drugih naroda. Izborni zakon omogućava da bošnjačke stranke preuzmu poluge vlasti u FBiH bez političke stranke koja bi u teorijskom modelu dobila sve glasove svih Hrvata s pravom glasa u BiH! Na osnovu prijedloga ekspertne skupine, Dom naroda bi se sastojao od 44 delegata: 13 Bošnjaka, 13 Hrvata, 13 Srba i pet delegata iz reda onih koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. Šestoricu Hrvata ili 46 posto ukupnog broja, bira se u bošnjačkim županijama, a samo tri Hrvata ili 23 posto se bira u hrvatskim županijama! Bošnjaci u svojim županijama popune natpolovičnu većinu kluba Bošnjaka, Srba, Ostalih i skoro polovinu Kluba Hrvata. Dovoljno je utjecati na samo još jednog Hrvata, na način kao što se to dogodilo kad se kreirala platforma i proces dekonstituiranja Hrvata je okončan. De iure se od FBiH stvara bošnjački entitet, jer će Bošnjaci samostalno moći mijenjati Ustav. Stoga je prijedlog eksperata poguban za Hrvate.

• Je li se HNS pretvorio u poligon za osnaživanje pozicije dva HDZ-a?

– HNS je opravdao ulogu kada se radi o načelima, međutim kada se radi o političkom djelovanju, ta institucija je postala parodija same sebe, te uopće nije opravdala očekivanja. Zaključci HNS-a, osobito s prvog zasjedanja, uopće nisu uzeti ozbiljno u obzir, a kamoli da se radilo na njihovoj implementaciji. Gdje je famozno međuopćinsko vijeće, lobistički uredi u Bruxellesu, Berlinu, Washingotnu… Deklaracija sa drugog zasjedanja je vrhunski dokument, ali ostala je mrtvo slovo na papiru. Poslana je izvrsna poruka hrvatskog zajedništva, ali sve je ostalo na tome. Nema dugoročne strategije koju svi moramo poštivati, nikakvog koncepta, vizije, što bi se moralo definirati na HNS-u. Bošnjaci imaju unitarističko viđenje BiH, Srbi secesionističko, a Hrvati nemaju nikakvu viziju. Zato nam se događa da Bakir Izetbegović dođe u Podveležje i šalje ratne pokliče i samostalno piše neku svoju povijest, a s naše strane nitko od relevantnih vođa nije se usudio odgovoriti mu na njegove budalaštine. Kako možemo očekivati od hrvatskog čovjeka u BiH da se probudi iz letargije i apatije, ako su naše vođe svele političko djelovanje i strategiju isključivo na kadrovsko popunjavanje nadzornih i upravnih odbora javnih poduzeća i dr.

Mostarci su taoci

• Predsjednik ste GO HDZ-a 1990 Mostar i sudjelovali ste u pregovorima o provedbi odluke Ustavnoga suda BiH za Mostar. Zbog čega je proces obustavljen?

– Obustavljen je radi činjenice da ovaj pravni i socijalni kolaps kojeg Mostar doživljava odgovara pojedincima iz HDZ-a BiH i SDA, koji diktiraju njihovu lokalnu politiku. Postali smo njihovim taocima, taocima građevinskih lobija, a usudio bih se reći danas i taocima ljudi iz međunarodne zajednice koji su digli ruke od grada, te svojom pilatovskom politikom rade na ruku ovih dviju stranaka. HDZ 1990 je izradio i izložio prijedlog koji zadovoljava sve strane u ovoj drami, a osobito zadovoljava običnog Mostarca. Prijedlog nije ozbiljnije uzet u obzir. Moja predviđanja su da će se ova situacija nastaviti do izbora 2014.

Oslobođenje