U ovom trenutku u Ministarstvu pravde ne raspolažu podacima o tome koliko je osoba, zahvaljujući tome što imaju i „rezervni“ pasoš neke od zemalja u regionu, pobjeglo od ruke pravde iz BiH.
Daleko veći broj
Međutim, prema nezvaničnim podacima iz bh. pravosudnih institucija do kojih je došao „Avaz“, u Hrvatskoj se krije čak 110 pravosnažno osuđenih državljana BiH. A, ako se tome dodaju i oni kojima se tek trebalo suditi ili su osuđeni nepravosnažno, taj broj daleko je veći.
Također, i u Srbiji se, prema istim izvorima, krije oko stotinu pravosnažno osuđenih građana BiH.
Marina Bakić, portparol Ministarstva pravde BiH, za „Avaz“ pojašnjava kada se traži izručenje bjegunaca iz neke druge zemlje.
– Tek kada se te osobe lociraju od policijskih organa, ako su za to ispunjeni uvjeti, u pravilu se traži ekstradicija u BiH. Veoma je značajno da je BiH, na inicijativu Ministarstva pravde BiH, zaključila bilateralne ugovore o izručenju s većinom zemalja u regionu, čime je omogućeno izručenje počinilaca teških krivičnih dijela i u slučajevima kada osoba ima državljanstvo zemlje u koju je prebjegla, a pod uvjetima predviđenim ugovorom. Riječ je o krivičnim djelima organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca – kaže Bakić.
No, uprkos takvim sporazumima, činjenica je da je stanje na terenu razočaravajuće i da praktičnih primjera primjene sporazuma gotovo i da nema. Jedan od takvih je i slučaj Ante Jelavića, nekadašnjeg člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a i jednog od najpoznatijih regionalnih bjegunaca, koji već duže od 15 godina uspješno izbjegava izvršenje pravde u BiH.
On je još 2005. godine pobjegao u Hrvatsku uoči izricanja nepravomoćne presude u slučaju “Hercegovačka banka”, a u kojem je prvostepeno osuđen na 9,5 godina za zloupotrebu finansijske pomoći namijenjene Hrvatima u BiH. Jelavića optužnica, potvrđena još 2004. godine, tereti i za podrivanje ustavnog poretka BiH zbog tzv. hrvatske samouprave, a on duže od deceniju i po slobodno šeta Hrvatskom.
Začarani krug
Poroznost granice BiH sa Srbijom i Hrvatskom i dvojno državljanstvo najviše su koristili osumnjičeni, optuženi, čak i osuđeni za ratne zločine. Među njima je i Novak Đukić, osuđen na 20 godina robije zbog ratnog zločina na Tuzlanskoj kapiji 25. maja 1995. godine, kada je ubijena 71 osoba, uglavnom mladih, a ranjeno njih oko 200.
Do danas niko nije odgovarao za propuste koji su prije dvije godine omogućili Đukiću bijeg. Pravosudne i druge nadležne bh. institucije na ovaj problem u Parlamentu BiH svojim upitima često podsjeća Mirsad Đonlagić, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu.
– Iz Suda BiH dobio sam odgovor na pitanje postavljeno u maju, pa ponovo u septembru ove godine, da su pokrenute pravosudne procedure za izručenje ratnog zločinca Đukića. S obzirom na to da Đukić ima dvojno državljanstvo, Srbija ga neće izručiti, nego će, vjerovatno, ići u pravcu revizije presude jer iz određenih krugova ovaj zločin se pokušava prikazati kao djelo Armije RBiH. Generalno, mogu reći da nadležne institucije teško, sporo i nerado odgovaraju na ovakva pitanja, što je poražavajuće – kaže Đonlagić.
Začarani krug pravnih nedorečenosti i povoljnosti koje pruža dvojno državljanstvo već sedmu godinu koristi Oliver Knezović, osumnjičeni za ubistvo Vedrana Puljića, navijača FK Sarajevo, 2009. godine u Širokom Brijegu. Knezović se brani sa slobode u tek nedavno pokrenutom postupku pred sudom u Splitu.
I Slobodanka Boba Tošić (30) iz Han-Pijeska, nekadašnja misica, pobjegla je nedavno iz kućnog pritvora da bi izbjegla odlazak na izdržavanje kazne od dvije i po godine zatvora, koje joj je izrekao Sud BiH. Pretpostavlja se da se krije u Beogradu.
U Hrvatsku je krajem prošle godine iz BiH pobjegao i nekadašnji general Hrvatske vojske i HVO-a Zlatan Mijo Jelić, optužen za ratne zločine nad Bošnjacima u Mostaru. O njegovom statusu u susjednoj zemlji, uprkos tome što je u BiH osuđen za zločine, govori i činjenica da je prije nekoliko dana posjetio Hrvatski sabor, gdje se sastao sa šefom Odbora za ratne veterane Ivanom Anušićem. Opozicija u Hrvatskoj žestoko je kritizirala činjenicu da se jedan osumnjičenik za ratne zločine šeta Hrvatskim saborom, no tamošnje pravosuđe se ne oglašava.
Sanjin Sefić
10. oktobra usmrtio je studentice Selmu Agić i Editu Malkoč u Sarajevu te, iako nema državljanstvo Srbije, pobjegao u tu zemlju. Premda ga to ne može spasiti procesuiranja u BiH, Sefić je ipak bijegom te protivljenjem izručenju uspio usporiti proces za njegovo konačno privođenje pravdi
(Avaz)
