Sidranova himna BiH
Najveći živući bh. književnik Abdulah Sidran ne miruje. Kako je jučer ekskluzivno otkrio za „Dnevni avaz“, svoj kreativni duh sada je okušao u komponiranju, i to melodije koja je u njegovom uhu zasvirala još 1993. godine, kao himna i muzička podloga patriotskoj pjesmi „Bosna“.
Sidran je odlučio oživiti pjesmu i melodiju, i one će biti večeras prvi put profesionalno snimljene u izvedbi hora „Pontanima“. Kako je Sidran napravio svoju himnu BiH? Kako nam je jučer kazao, iako nema predznanja o notama, sve se dogodilo spontano.
Skromni sluh
– Za vrijeme rata država je raspisala natječaj za himnu. Tada je muziku napisao jedan važan kompozitor i profesor sa sarajevske Muzičke akademije, afirmisani evropski moderni kompozitor, Josip Magdić. Zamolio me je da mu napišem tekst, međutim, njegova kompozicija bila je veoma teška i komplikovana za moj skromni sluh, pa ju nisam uspio savladati i napisati tekst koji bi njemu bio dobar.
Međutim, to što sam napisao samo se u mojoj glavi pretvorilo u melodiju i tako je Avdo postao pisac i kompozitor – ispričao nam je Sidran.
Riječ je o pjesmi „Bosna“, koja je nastala 1993. godine. Prvi put javno prezentirana je u okviru književnih druženja s Abdulahom Sidranom, koja se od prošle godine jednom mjesečno održavaju u sarajevskom Kamernom teatru 55.
– Pamtio sam tu pjesmu godinama. Ima potpuno himničan karakter, pa kada sam krenuo sa ovim programima u Kamernom, bilo mi je zgodno da s Tijanom Vignjević i njenim horom „Seljo“ pokušamo to rekonstruisati. Pjevušio sam joj „Bosnu“ u kafani, a ona je snimila u mobitel i napravila note kako treba, i uvježbala to sa horom. Nakon toga, izvodili smo pjesmu nekad i dva puta iste večeri, jer se publici svidjela. Sve vrijeme sam se pravio da ne znam ko je autor melodije i tekstopisac, govorio sam ljudima da sam pjesmu čuo u ratu na nekoj svadbi – pojašnjava Sidran.
No, „Bosna“ je izronila iz vela tajne kada su je čuli stručni krugovi i počeli se raspitivati o njoj. Tako će večeras u sarajevskoj Crkvi svetog Josipa, s muzičkim producentom Ninoslavom Verberom na čelu, a pod pokroviteljstvom Kantonalnog ministarstva kulture i sporta, biti upriličeno njeno snimanje.
– Taj prostor odabrali smo zbog izuzetne akustičnosti. Prvi put dobit ćemo kvalitetan snimak moje pjesme. Puštat ćemo je na radiju i televiziji, pa kome se svidi, neka je pjeva. Ja želim da ona uđe u ring, u javnost i da je prihvate naši gradovi koji imaju lijepe, male i veće horove, jer ona je tako smišljena da će je biti vrlo jednostavno uklopiti u njihove repertoare. Putuj, pjesmo, i druži se sa ljudima – poručio je Sidran.
Različiti ciljevi
Na naše pitanje je li moguće da danas, kada BiH ima himnu bez teksta, njegova „Bosna“ postane nova himna, Sidran je odgovorio:
– Pa, ne može postojati himna države koja ne postoji i ne funkcioniše! Dok je RS, iluzija je da možemo imati jedinstvenu himnu, i dok je težnika ka Herceg-Bosni, ka nekom entitetu sa svojstvima države u državi, nije logično da možemo imati himnu kada su nam ciljevi apsolutno različiti i udaljeni. Himna se dogodi u životu, na terenu, na licu mjesta, sama se za sebe izbori. Ali, ne krijem nadu da se za 30, 40, 50 godina može dogoditi da jedna takva pjesma, ili baš moja „Bosna“, bude prihvaćena kao zajednička himna naroda i narodnosti u BiH.
avaz
