Dok iz TIBiH ističu da nema adekvatnog pritiska na Vladu FBiH, opozicija tvrdi da tempo rada izvršne i zakonodavne vlasti diktira HDZ BiH
Da biste kreirali kvalitetne zakone potrebno je vrijeme. To sigurno nije period od godinu. Za nekoliko mjeseci se mogu kreirati kvalitetni zakoni i usvojiti. Ako još imate gotove zakone, koje je pripremio neko drugi, onda posla i nemate. Trebate ih samo poslati u parlamentarnu proceduru i usvojiti.
Odgovornost vlasti u Federaciji BiH nije ni tražena
Otprilike, ovo je sažetak priče o zakonima o sukobu interesa i zaštiti prijavitelja korupcije u Federaciji BiH. Vlada ovog entiteta je preuzimanjem mandata početkom maja prošle godine iz parlamentarne procedure povukla sve zakone koji su do tada pripremljeni i dostavljeni Parlamentu FBiH. Dva ključna zakona nikada Vlada na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem nije vratila u parlamentarnu proceduru. Naime, zakoni o sukobu interesa i zaštiti prijavitelja korupcije su zakoni koji bitni za evropski put Bosne i Hercegovine i samim time su dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. No, ovi zakoni nisu bitni samo za evropski put BiH, već i za građane.
Usvajanjem ovih zakona u javna preduzeća i javne institucije bi se, barem donekle, uvelo reda, a podsjetimo, to su institucije koje se finansiraju iz budžeta kojeg pune građani. Zbog toga je važno da građani imaju depolitizirane institucije kako bi imali kvalitetnu uslugu, a ne kao što je slučaj sada da javna preduzeća služe za zapošljavanje političkih kadrova. I depolitizacija javnih preduzeća je jedan od prioriteta koje BiH mora ispuniti na putu ka Evropskoj uniji, ali ako se osvrnemo na praksu federalnih vlasti iz prethodne godine, od toga nema ništa.
Federalna vlast je funkcionisala svakako samo ne po principu depolitizacije javnih preduzeća. Na rukovodeće pozicije u javna preduzeća su nezakonito imenovani direktori. Od J.P. Autoceste FBiH, do BH Telecoma. U prvo imenovana osoba koja je neposredno pred imenovanje bila dio izvršne vlasti, a u drugo osoba koja je bila savjetnik ministra vanjskih poslova BiH. I jedna i druga praksa su zabranjene važećim zakonom u Federaciji BiH. Problem je što aktuelni Zakon o sukobu interesa u FBiH nema ko da provodi, jer posljednjih 11 godina nije imenovana komisija za odlučivanje o sukobu interesa, pa samim time nema ko ni da konstatuje da se desilo kršenje zakona.
Upravo zbog toga je bilo važno da se odmah na početku rada Vlade FBiH usvoje pomenuti zakoni, jer su usklađeni s evropskim standardima i podrazumijevali su osnivanje komisije nadležene za odlučivanje o sukobu interesa. Da je to urađeno, nezakonita imenovanja ne bi prolazila nekažnjeno.
Ivana Korajlić, direktorica Transparency International BiH, kaže da je sve vrijeme u procesu ispunjavanja prioriteta Evropske komisije fokus svih aktera bio na nivou Bosne i Hercegovine.
“Fokus je bio samo na onim zakonima koji se usvajaju na nivou Bosne i Hercegovine, dok je Federacija BiH ostala u situaciji da nema usvojene važne zakone poput zakona o zaštiti prijavitelja korupcije i zakona o sukobu interesa. Odgovornost vlasti u Federaciji BiH u tom procesu nije ni tražena, osim onoga što nevladin sektor uporno podsjeća da ovi zakoni nedostaju. Transparency International je nekoliko inicijativa upućivao i Vladi i Parlamentu, da se predmetni zakoni vrate u proceduru i da budu što prije usvojeni. Međutim, ili smo ostajali bez adekvatnih odgovora, ili smo bili obaviješteni da se tekstovi ovih zakona dorađuju, te da će biti upućeni ponovo u proceduru”, govori za Buku Korajlić.
Sjedište mijenja gledište
Mirsad Zaimović, šef Kluba zastupnika SDA u Parlamentu FBiH, kaže da je trojka (SDP, Naša stranka i NiP) koja je sada na vlasti, u prošlom sazivu insistirala na poštivanju zakona. Sada su, primjećuje, odustali od onoga za šta su se zalagali.
“Na zakonu o sukobu interesa je baš insistirao delegat SDP-a Irfan Čengić, a mislim da je njegov supotpisnik bio i Elmedin Konaković, koji je tada bio delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH. Ali, kada razgovaram s njima, ovako u backstageu, pa ih pitam znate li šta ste govorili prošli put, oni kažu da “sjedište mijenja gledište”. Mnogi od njih brišu statuse koje su ranije objavljivali na društvenim mrežama, zbog toga što sada rade puno gore stvari od onoga na što su skretali pažnju”, ističe za Buku Zaimović.
Napominje kako do sada aktivno nije radila ni izvršna ni zakonodavna vlast u Federaciji BiH.
“Ovaj saziv parlamenta funkcioniše godinu i po. Mi smo imali 11 sjednica, a trebali smo imati 18 sjednica minimalno u skladu s poslovnikom. Imali smo zahtjeve i za vanredne i tematske sjednice, razne bitne teme, ali rukovodstvo Parlamenta se oglušilo o takve zahtjeve. Suština cijele priče je u ovome što se desilo u utorak, a to je imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Ja tvrdim da cijelu dinamiku rada i Vlade i Parlamenta diktira HDZ BiH. Svjedoci ste da već u dva navrata insistiramo da se usvoji zakon o južnoj interkonekciji, koji je usvojen u dva čitanja u Predstavničkom domu i jednom čitanju u Domu naroda, uz amandmane HDZ-a, SDP-a. Opet se sada vraća u proceduru isti zakon, zbog ultimatuma HDZ-a”, govori Zaimović.
On smatra da usvajanje zakona o sukobu interesa usklađenog s evropskim standardima ne odgovara vladajućoj većini u FBiH, te navodi da su to pokazala i imenovanja koja su se desila u javnim preduzećima.
“Suština je da zakon o sukobu interesa ne odgovara cijeloj vladajućoj većini u Federaciji BiH. Ali, prije svega, razlog zbog čega mi nismo imali nijedan ozbiljan zakon je taj da je HDZ diktirao tempo rada i Vlade i Parlamenta. Sada je pitanje da li će nakon imenovanja Vukoje, trojka uspjeti da zakon o sukobu interesa i zaštiti prijavitelja korupcije stavi na dnevni red, jer to su evropski zakoni. Pitanje je da li ćemo imati još neki uslov HDZ-a, da li je dovoljno imenovanje bivše HDZ-ove ministrice Jelke Milićević za zamjenicu direktora Agencije za bankarstvo FBiH, da bi ove vrlo bitne tačke došle na dnevni red. Evropska komisija ima 14 zahtjeva, pitanje je koliko ih ima HDZ, i nakon ova dva, pitanje je koliko ih još čeka na red da bi došli do ozbiljnih tema”, naglašava Zaimović.
Kvalitetni zakoni su u ladici, hoće li biti oslabljeni?
Korajlić konstatuje kako je izuzetno važno obratiti pažnju u kakvoj formi će pomenuti zakoni biti upućeni u proceduru, ako i budu upućeni.
“Zakoni koji su povučeni iz procedure ocijenjeni su pozitivno od svih međunarodnih aktera i ispunjavali su relevantne standarde u ovim oblastima, i bojazan je upravo zbog velikog broja funkcionera u Federaciji koji se već sada nalaze u sukobu interesa. Dakle, bojazan je da će napori ići u smjeru da se oslabe prvobitno predložene odredbe, posebno kada govorimo o nespojivostima, kada govorimo o sukobu interesa u odnosu na bliske srodnike i privatne kompanije koje posluju s državom. Upravo zbog toga postoji bojazan da će se ići na slabljenje mehanizama koji su bili prvobitno predloženi. Ono što će biti jako važno jeste koji će nivo nezavisnosti biti osiguran za tijelo koje će da primjenjuje sam zakon. Svakako da je simptomatično da ovoliko dugo traje ovaj proces i da mi više od deset godina nemamo primjenu Zakona o sukobu interesa, a s druge strane svi nivoi vlasti su usvojili zakon o zaštiti prijavitelja korupcije osim Federacije, a da nemamo adekvatan pritisak na vlasti u Federaciji da se ove reforme provedu”, jasna je Korajlić.
buka
