Nakon majskih i augustovskih katastrofa: Poplave nanijele stotine miliona, ali…

Slike koje povremeno posluže kao podsjećanje na dramu koju su u dva navrata proživjeli stanovnici velikog dijela BiH teško da mogu rasvijetliti šta se radi sa desetinama miliona

(PIŠE: Edin REDŽIĆ – DANI)

Prošlo je više od šest mjeseci od katastrofalnih majskih poplava i klizišta, odnosno četiri mjeseca od međunarodne donatorske konferencije u Bruxellesu, a posljedice od minulih prirodnih nepogoda su još uvijek vidljive skoro na svakom koraku. Procjenjuje se da je tokom poplava evakuisano 85 hiljada ljudi iz 82 opštine, blizu 80 hiljada ljudi izgubilo krov nad glavom, a smatra se da ukupna šteta iznosi više od četiri milijarde KM. Sredstva za sanaciju šteta pristižu iz raznih izvora, od domaćih i stranih vlada, preko nevladinih organizacija, pa sve do različitih humanitarnih organizacija.

Podsjetimo, samo na donatorskoj konferenciji koja je održana sredinom jula u Bruxellesu prikupljeno je čak 809,2 miliona eura, od čega se 60 posto odnosi na kredite sa povoljnom kamatnom stopom i dugim grejs periodom otplaćivanja, dok su 40 posto grantovi, odnosno nepovratna sredstva. Kako bi se osigurala puna transparentnost prilikom dodjele sredstava, na sastanku Foruma za koordinaciju donatora (DFC), koji je održan 16. oktobra, dogovoreno je da donatori dostave podatke o konkretnim projektima koje provode u lokalnim zajednicama koje su bile ugrožene poplavama, pojašnjava Nataša Krsman, portparolka Ministarstva finansija i trezora BiH.

Državi važni omjeri

“Trenutno se radi na bazi podataka o dodijeljenim sredstvima, bilo da je riječ o kreditima ili grantovima sa donatorske konferencije. Dakle, donatori implementiraju projekte, a novac nije doznačen na račun Ministarstva finansija i trezora, nego direktno korisnicima, bilo da je riječ o lokalnim zajednicama ili institucijama, poput škola, vrtića, domova zdravlja i slično”, naglašava Krsman.

Također, otvoreni su namjenski podračuni za pomoć poplavljenim područjima koji nemaju veze sa donatorskim sredstvima, a Vijeće ministara BiH je odlučilo da na njih uplati 10,1 milion KM koji su obezbijeđeni budžetskim uštedama, izdvajanjem jednokratne zarade zaposlenih i raznim donacijama iz BiH i inozemstva. Do sredine oktobra na namjenske podračune uplaćeno je dodatnih 1,6 miliona KM s tim što je 49 posto tih sredstava (829 hiljada KM) prebačeno na entitete, a dva posto (33 hiljade KM) na Brčko Distrikt. Trenutno se na namjenskim podračunima nalazi 102 hiljade eura, a iz državnog Ministarstva finansija napominju da se sva sredstva dijele po omjeru 49 posto za entitete i dva posto za Brčko Distrikt.

Ministarstvo finansija i trezora BiH je u augustu na račune entitetskih ministarstava finansija uplatilo po 4,9 miliona KM, dok je na račun Vlade Brčko Distrikta uplaćeno više od 203 hiljade KM.

S druge strane, operativan je kredit Svjetske banke u iznosu od 100 miliona dolara koji je namijenjen za pokrivanje kritičnih potreba, tj. osiguranje robe i stavljanje u funkciju infrastrukture koja je bitna za javne usluge i ekonomski oporavak na poplavljenim područjima. Entiteti će tako dobiti po 47,5 posto sredstava, a Brčko Distrikt pet posto. Rok otplate kredita je 25 godina uključujući grejs period od pet godina, dok je kamatna stopa fiksna i iznosi 1,25 posto. BiH je u okviru stand by aranžmana dobila 90 miliona eura od MMF-a i ta sredstva su prebačena na račune entitetskih vlada.

Evropska unija je sa UNDP-om, UNICEF-om i IOM-om kroz program oporavka od poplava, koji će trajati do oktobra naredne godine, osigurala 43,5 miliona eura bespovratnih sredstava. Program se fokusira na obnovu javnih ustanova, javne infrastrukture, stambenih jedinica, lokalne privrede i poljoprivredne proizvodnje. Cilj je da se do kraja sanira 4,221 objekt, od toga 4.000 stambenih jedinica, 90 obrazovnih ustanova, četiri zdravstvene ustanove, četiri centra za socijalnu zaštitu, 100 lokalnih puteva i mostova, te 10 objekata za vodoopskrbu.

“Do sada je obnovljena 221 stambena jedinica sa liste prioriteta na kojima se nalazi 1.000 objekata predviđenih za hitnu sanaciju, a koje su nam dostavile jedinice lokalne samouprave u saradnji sa centrima za socijalni rad. U završnoj fazi je i proces odabira za sanaciju dodatnih 1.270 stambenih jedinica čiji se korisnici biraju putem javnih poziva, za koje trenutno vršimo provjere na terenu, a upravo je završio i drugi javni poziv za pomoć u obnovi dodatnih 1.079 stambenih jedinica u 11 opština”, kaže Ida Mahečić-Bajović iz UNDP-a, te naglašava da se do kraja godine planira završiti hiljadu stambenih jedinica, dok su od predviđenih 114 javnih ustanova završene 42, uključujući škole, vrtiće, domove zdravlja, centre za socijalni rad i ustanove javne uprave.

“U tijeku su radovi na još 43 objekta, slijedeće sedmice počinjemo sa novom grupom i do kraja godine će biti završeno 90 javnih objekata. Što se lokalne infrastrukture tiče, do sada je završeno 15 mostova te lokalnih puteva”, kaže Mahečić-Bajović.

Kada je u pitanju pomoć privredi, za 56 preduzeća iz 24 jedinice lokalne samouprave koja su odabrana na javnom pozivu, izdvojeno je 1,4 miliona eura sa ciljem očuvanja radnih mjesta koja su ugrožena poplavama.

Rade se hiljade kuća

Ostali donatori su kroz program UN-a Danas za nas izdvojili 11,3 miliona američkih dolara, ističe Mahečić-Bajović.

“Radi se o pomoći u obnovi infrastrukture, kao što je obnova mostova, vodovodnih mreža, rekonstrukcija sistema za grijanje i slično, kao i osiguravanje pomoći područjima pogođenim klizištima nabavkom drenažnih cijevi i geo platna pri sanaciji klizišta. U sklopu ovog programa planirana je rekonstrukcija specifičnih objekata nominiranih od strane najugroženijih općina za rekonstrukciju i rehabilitaciju. Radi se o sredstvima Norveške, SAD-a, ECHO-a, Francuske, Švicarske, Irske, Holandije, Belgije, Austrije, Slovačke, Rumunjske, Srbije i UN-a”, kaže ona.

Program EU se provodi na području opština Maglaj, Doboj, Orašje, Šamac, Domaljevac-Šamac, Bijeljina, Odžak, Tuzla, Zvornik, Sanski Most, Derventa, Srebrenik, Brčko, Prijedor, Banovići, Srbac, Živinice, Modriča, Doboj Istok, Ključ, Kostajnica, Banja Luka, Zenica, Živinice, Kladanj, Kotor-Varoš, Livno i Vlasenica. Korisnike pomoći u obnovi stambenih jedinica bira se u saradnji sa lokalnim vlastima i nevladinim organizacijama pri tome koristeći kriterije koje je usvojila radna grupa Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice. Sanacija stambenih jedinica se vršila na osnovu listi najugroženijih stanovnika koje su dostavljale opštine i centri za socijalni rad, a ostali korisnici su se mogli prijaviti na osnovu javnog poziva.

“Nakon prve selekcije vrši se i terenska provjera odabranih korisnika kako bi se utvrdilo da stanje na terenu odgovara stanju iskazanom u dokumentaciji. Što se odabira malih i srednjih preduzeća tiče, na javni poziv za dodjelu bespovratne pomoći mogla su se prijaviti preduzeća koja se bave proizvodnjom i proizvodno-uslužnom djelatnošću. Proces odabira ima dvije faze, uključujući provjeru usklađenosti prijave i evaluaciju po kriterijima iz javnog poziva, te terenske posjete”, zaključuje Mahečić-Bajović.

Jedna od zemalja koja je prva pritekla u pomoć su SAD, koje su u prvih 24 sata tokom poplava putem USAID-a osigurale 100 hiljada dolara za kupovinu 26 čamaca kako bi se omogućila evakuacija ljudi na poplavljenim područjima, a neposredno nakon katastrofe USAID je osigurao dodatnih 2,5 miliona dolara humanitarne pomoći. Aktivnosti USAID-a nastavljene su u junu kada je osigurano 10 miliona dolara za projekte FIRMA i FARMA, te za rekonstrukciju javne infrastrukture. Većina USAID-ovih aktivnosti se bazira na opštine Šamac, Doboj i Maglaj, a ukupna cifra pomoći se popela na 14,7 miliona dolara.

FARMA je podržana sa dva miliona dolara od USAID-a, odnosno sa milion dolara od SIDA-e, a cilj projekta je obnova poljoprivredne proizvodnje i prihoda u 25 opština. “Osigurali smo pomoć za 26 proizvođača mlijeka u Šamcu koji su izgubili 339 krava muzara i osigurali sjetvu i skladištenje stočne hrane kako bi se rekultivisalo i zasijalo 84 hektara zemlje, a podržali smo i udruženje u Doboju tako da može pružiti tehničku pomoć za 5.000 poljoprivrednika koji su na tom području pogođeni poplavama. Osigurali smo pomoć za 14 žena koje se bave poljoprivredom u Bratuncu, popravili smo staklenike i sistem za navodnjavanje kako bi se obnovila proizvodnja povrća, što je jedini izvor prihoda”, navode iz USAID-a.

FIRMA će podijeliti 1,7 miliona dolara u obliku malih grantova kako bi se pomoglo malim preduzećima da ponovno počnu sa radom i zadrže svoje uposlenike. Ovaj projekt također omogućava firmama da apliciraju kod banaka, vlada i međunarodnih finansijskih institucija kako bi dobile kredite za uništenu opremu. U toku je rekonstrukcija Veterinarske stranice u Šamcu, obnova mosta u Doboju, te glavne ceste u Maglaju.
“USAID je također u junu osigurao sredstva namijenjena za Mercy Corps (700 hiljada dolara) i Save the Children (200 hiljada) za pružanje malih gotovinskih grantova za 5.000 mikro preduzeća i malih poljoprivrednika u selima pogođenim poplavama i isporučio je higijenske i lične pakete za 16.140 ljudi u udaljenim selima”, ističu iz USAID-a.

Banka bez provizije i troškova

Cilj USAID-a je da do kraja godine očuvaju 4.100 radnih mjesta u poljoprivredi, pomognu 1.750 poljoprivrednika i poljoprivrednih zadruga i omoguće pristup lokalnoj infrastrukturi za 500 lokalnih firmi.

“Trenutno se na računu Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće nalazi 9,7 miliona KM. Fond u Union banci ima račun u domaćoj valuti i jedan u euro valuti gdje se sredstva automatski pretvaraju u KM, a puni se zahvaljujući sredstvima Vlade Federacije BiH, Vijeću ministara, građana BiH, ali i bh. dijaspore”, ističe za Dane direktor Fonda Jasmin Jaganjac i dodaje: “To su sredstva na koje nema provizije i troškova jer se banka odrekla svojih potraživanja”. Dosad je iz Fonda potrošeno 12,7 miliona KM na saniranje šteta od poplava i klizišta u 36 općina Federacije BiH.

Prema riječima Jaganjca, dosad je iz Fonda potrošeno četiri miliona KM na popravak kuća u pet kantona. Najviše sredstava za popravak kuća dobili su Tuzlanski, Posavski i Zeničko-dobojski kanton, dok su nešto manje sredstava dobili Unsko-sanski i Srednjobosanski kanton. Za malu privredu je dosad izdvojeno dva miliona KM, od toga 600 hiljada podijeljeno je Tuzlanskom i Ze-do kantonu, dok su po 300 hiljada dobili Unsko-sanski i Srednjobosanski kanton.

“Ova sredstva se odnose na hiljadu malih privrednika koji nisu u sustavu PDV-a i koji uglavnom zapošljavaju od jednog do tri radnika i tu su iznosi po dvije hiljade KM po pojedincu. Obezbijedili smo po milion KM Tuzlanskom i Ze-do kantonu za izgradnju kuća na novim lokacijama koje su uništene u klizištima. Iz tih sredstava smo obnovili 28 kuća, a Upravni odbor Fonda je za nastavak ovog projekta odobrio po 500 hiljada KM Tuzlanskom, Ze-do i Srednjobosanskom kantonu i to za kuće koje se nisu mogle obnoviti”, ističe Jaganjac.

“Za obnovu infrastrukture u Željeznom Polju u okviru projekta IPSA-e i IGH-a je potrošeno 700 hiljada KM, dok je za popravku puta u Kolićima uloženo 160 hiljada KM”, ističe Jaganjac te dodaje da je 40 hiljada KM izdvojeno za izgradnju mosta u mjesnoj zajednici Lukavica, općina Gračanica.

“Preuzeli smo odgovornost od Ministarstva raseljenih lica za izgradnju 171 kuće u Sanskom Mostu, Doboju, Tešnju i drugim manjim mjestima u iznosu od 541 hiljadu KM. U Banovićima ćemo pomoći da se planski izgradi tridesetak novih kuća. Sa načelnikom Kaknja smo dogovorili da izgradimo također tridesetak kuća koje su uništene u klizištu”, napominje Jaganjac.

No, Fond se odlučio baviti ne samo posljedicama prirodnih nepogoda već i preventivom, pa je tako urađen projekat rekonstrukcije savskog nasipa i proširenja korita rijeke Bosne za šta će trebati 39 miliona KM, kaže Jaganjac te dodaje da je Vlada usvojila prijedlog projekta koji će biti upućen Evropskoj komisiji koja je obećala razmotriti prijedlog. A kako stvari stoje, Komisija će najvjerovatnije odobriti ovu ideju, kaže Jaganjac: “Mi bismo na taj način uklonili uzroke od sadašnjih nevolja koje su zadesile BiH”.

Naravno, ovo je samo kap u moru brojnih sredstava koja pristižu u BiH iz različitih izvora, pa je za pretpostaviti da se radi o cifri u milijardama dolara i eura koja bi se trebala što efikasnije iskoristiti.

Preuzeto iz magazina Dani.