Rusija krši međunarodno pravo

“To što je rusko vodstvo poduzelo na Krimu, jasno krši važeće međunarodno pravo”, kaže bivši luksemburški premijer i aktualni vodeći kandidat konzervativaca za izbore za Europski parlament, Jean-Claud Juncker. “To nije u skladu s pridržavanjem obveza, koje je rusko vodstvo preuzelo 90-ih godina u Ukrajini i na Krimu”, dodao je Juncker u intervjuu s njemačkim radijom Deutschlandfunk. Njemačka kancelarka očito ima slično mišljenje. Ona je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u jednom telefonskom razgovoru predbacila da je posrijedi “neprihvatljiva ruska intervencija na Krimu”, kako je to potvrdio zamjenik vladinog glasnogovornika Georg Streiter.

Talmon smatra da Rusija ne djeluje u skladu s međunarodnim pravom

Poveljom Ujedinjenih naroda – temelj međunarodnog prava – državama se zabranjuje pokretanje osvajačkog rata. Rusija je, međutim, uvjerena da je vojna intervencija međunarodnopravno opravdana. Putin to obrazlaže tako što navodi da je ugrožen život ruskih državljana. Stefan Talmon, profesor međunarodnog prava sa Sveučilišta u Bonnu, smatra da je Putinovo obrazloženje pogrešno. “Međunarodno pravo ne poznaje dozvoljavanje slanja naoružanih trupa u jednu drugu zemlju kako bi se tamo zaštitilo određene narode.”

Nema intervencije bez UN-ovog dopuštenja

Teritorijalni integritet i politička neovisnost jedne zemlje su, prema tome, važniji od zaštite stanovništva. Čak i u slučaju najtežih kršenja međunarodnog prava i genocidnih situacija, intervencija u drugoj zemlji nije dopuštena bez dozvole ili zelenog svjetla UN-ovo Vijeća sigurnosti, odnosno bez UN-ovog mandata. “Ako nema dozvole ni za intervenciju iz humanitarnih razloga, onda ovo što se sada događa u Ukrajini pogotovo nije u skladu s međunarodnim pravom”, kazao je Talmon u razgovoru za Deutsche Welle.

Merkel: “neprihvatljiva intervencija”

Slanje trupa bi bilo u skladu s Poveljom UN-a samo ukoliko bi ukrajinska vlada Rusiju pozvala u pomoć: “I vlada u egzilu može uputiti takav jedan poziv, a bivši predsjednik Janukovič trenutačno boravi u Rusiji.” Ali ta varijanta bi bila samo onda legitimna kada bi nova vlada pučem preuzela vlast u državi, pojašnjava profesor Talmon. Ukrajinski parlament je međutim smijenio Janukoviča. Ruski veleposlanik pri UN-u, Vitalij Čurkin, je ipak vojnu intervenciju pred Vijećem sigurnosti UN-a opravdao time da je Janukovič Moskvu zamolio za “ponovno uspostavljanje reda i zakona”. No, iz Moskve se mogu čuti i drugi glasovi da su trupe poslane na vlastitu inicijativu.

Oprečnosti u izjavama ruske vlade

Talmon smatra čudnim što ruska vlada vojnu intervenciju smatra opravdanom, bilo da je to vlastitom inicijativom ili nakon molbe Janukoviča. “S druge strane, pak, ističu da nije posrijedi vojna intervencija.” Pored ruskih vojnika, koji su na osnovu važećeg sporazuma s Ukrajinom stacionirani na Krimu, uniformirane trupe bez ruskih označja okružuju poluotok. Navodno je to građanska straža koju su formirali stanovnici Krima, koji se zalažu za pripajanje Rusiji.

Iako te trupe nije poslala Rusija, to ništa ne mijenja u pravnom smislu, kaže Talmon. “I u tom slučaju se radi o kršenju međunarodnog prava.” Zbog profesionalnog nastupa navodnih “naoružanih civila” se doduše može zaključiti da se radi o ruskim trupama, kaže profesor Talmon, ali “čak i da to nije slučaj, međunarodnim pravom se državama zabranjuje naoružavanje i podrška neregularnih naoružanih skupina u drugoj državi.”

Usporedba s Ciprom i Kosovom

Rusko kršenje međunarodnog prava ne bi trebalo imati posljedice za stanje na Krimu, uvjeren je Talmon: “Problem je što je međunarodno pravo slabo provodivo.” Dodatne napetosti bi mogla donijeti činjenica da je referendum o budućnosti poluotoka protuustavan, kaže u intervjuu za DW stručnjak za ustavno pravo Otto Luchtenhandt: “U ukrajinskom ustavu je u članku 73 jasno izraženo da su pitanja o teritorijalnom ustrojstvu Ukrajine rezervirana isključivo za referendume, koji bi se održali u cijeloj zemlji.”

A to bi opet, smatra stručnjak za međunarodno pravo Talmon, moglo dovesti do toga da bi proglašenje neovisnosti Krima od Ukrajine bilo međunarodnopravno ništavno . “Rijetko koja država bi Krim priznala kao dio Rusije”, kaže on. Slična situacija se mogla vidjeti i prilikom proglašenja neovisnosti Sjevernog Cipra, pojašnjava Talmon. To područje su za vrijeme odcjepljenja od Cipra 1983. okupirali turski vojnici. Sve do danas taj dio Cipra priznaje jedino Turska.

Paralele s aktualnom situacijom na Krimu Talmon vidi u slučaju NATO intervencije na Kosovu. “Zapad je tada polupao puno ‘međunarodnopravnog porculana’, a Rusija se sada ponaša slično. I Republiku Kosovo je šest godina nakon neovisnosti priznalo tek 100-injak država, ali 90 ipak nije priznalo Kosovo.” Razlika u situaciji na Krimu je, međutim, što je između vojne intervencije NATO-a i proglašenja neovisnosti Kosovo proteklo devet godina, tijekom kojih je to područje bilo pod upravom Ujedinjenih naroda, ističe Talmon, te da se na Krimu želi takav jedan proces završiti u roku od “nekoliko dana” uz pomoć ruskih trupa.

Europski političar Jean-Claude Juncker ima jasno mišljenje o postupcima Rusije: “Moramo se pobrinuti za to da se ruskoj strani da do znanja da se ne može tako ponašati. To je “Hladni” rat drugim sredstvima.”

Autori: Christian Ignatzi / Marina Martinović

Odg. urednica: Jasmina Rose