Ljudska civilizacija je imala svoj najveći demografski rast u 20. stoljeću. Međutim, pojedine države zbog smanjenja nataliteta, migracija i ratova imaju intezivan gubitak stanovništva koji dovodi u pitanje njihov opstanak.
Bosna i Hercegovina je od Berlinskog kongresa depopulacijski prostor zbog učestalih sukoba, promjena vlasti i ekonomskih izazova. Nažalost, početak 21. stoljeća nije obećavajući kad je u pitanju demografska obnova našeg društva nakon Agresije i Genocida.
Upravno vijeće Programa Ujedinjenih naroda za razvoj je 1989. godine donijelo odluku kojom se 11. juni počeo obilježavati kao Svjetski dan stanovništva. Cilj ove odluke bilo je afirmisanje svijest o različitim egzistencijalnim problemima koji zahvaćaju određene segmente svjetskog stanovništva, a naročito o problematici vezanoj uz porast ljudske populacije.
Svake godine čitamo negativne vijesti o smanjenju broja upisane djece u prve razrede osnovnih, srednjih škola, odnosno brucoša što je direktna posljedica opadanja nataliteta i migracija. Međutim, postoje i pozitivni primjeri na lokalnom nivou koji daju nadu.
Pojedine općine i gradovi u okviru svojih nadležnosti i budžetskih mogućnosti donose mjere koje olakšavaju mladima da lakše stupe u brak, odnosno novoformiranim porodicama da uspješnije odgajaju djecu.
Pozitivni primjeri
Pozitivan primjer je Općina Bugojno koja od 2012. godine izdvaja sredstva za podršku nezaposlenim porodiljama koja trenutno iznosi 350 KM. Sa druge strane susjedna Općina Prozor-Rama koja ima ogroman budžet, od 2020. godine izdvaja jednokratnu novčanu pomoć svim porodiljama za prvo dijete u iznosu od 1000 KM, za drugo 1500 KM, a za treće i svako sljedeće čak 2000 KM.
Grad Ljubuški je ove godine smanjio za 50 posto cijene Gradskog vrtića, a izdvojili su dodatna sredstva za sufinansiranje privatnih vrtića, jer Gradski vrtić nema dovoljno kapaciteta. Svi učenici imaju besplatan prijevoz, a po prvi put iz budžeta podršku će dobiti porodice za kupovinu prve nekretnine.
Navedeni primjeri nisu dovoljni za suštinske promjene bez sinergijskog djelovanja svih nivoa vlasti. Pojedine regulative koje su na kantonima, odnosno entitetima pokazuju svu pravnu neusklađenost i apsurdnost.
Najslikovitiji primjeri su razlike u iznosima i pravima na porodiljne naknade i dječiji doplatak. Pravo na dječiji doplatak u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) mogu ostvariti porodice koje imaju automobil u vrijednosti do 10.000 KM, dok u Kantonu Sarajevo (KS) pravo na dječiji doplatak ne može ostvariti porodica ako ima u vlasništvu automobil. Ovakvo pravilo u praksi najčešće rezultira promjenu vlasništva nad automobilom, jer za posao i podizanje djece automobil nije luksuz nego nužnost.
Na upit jedne sarajevske porodice koja je dobila blizankinje a već imaju tri sina nadležnom ministarstvu da se izmjeni sporna odredba dobili su odgovor da će sa pažnjom razmotrili sve što su naveli u svom mailu.
– Zahvaljujemo se na obrazloženom prijedlogu da se u Zakonu o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom briše zakonska odredba koja propisuje vlasništvo ili posjedovanje motornog vozila kao uslov za ostvarivanje navedenog prava ili da se isto ograniči sa vrijednošću polovnog motornog vozila. Vaš prijedlog smatramo opravdanim i konstruktivnim, te će Ministarstvo za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo prilikom pripreme izmjena ovog zakona imati u vidu predloženo – odgovorili su iz nadležnog ministarstva.
Porodici je nekad potrebnija nematerijalna podrška
Pored pada nataliteta i apstinencije od braka, sve veći problem našeg društva su nefunkcionalne porodice i razvodi. Islamska zajednica je odavno prepoznala ovaj problem kojim se bave kroz Odjel za brak i porodicu u okviru Uprave za vjerske poslove, a koji ima svoje koordinatore na nivou muftijstva i većih medžlisa.
– Mnogobrojni su razlozi povećanog broja razvoda brakova, od komunikacijskih izazova preko nedostatka intimnosti, prevara, financijski izazovi, bolest, porodično nasilje, ovisnost, nedostatak emocionalne podrške i sl. Bitno je istaći da svaka bračna zajednica ima ljepilo koje spaja i drži bračnu zajednicu stabilnom. Ljepilo koje drži bračnu zajednicu stabilnom jeste ono nešto što nalazite da vam kao bračnom paru pomaže da se izdignete sa dna i da prevaziđete sve one teške i izazovne situacije. Kada to ljepilo, ono što drži bračnu zajednicu stabilnom oslabi i nestane tada brak neminovno doživljava krah. Jer bračni par može preživjeti i može se oporaviti od mnogih pa i nezamislivih stvari ali samo kada je ljepilo koje čuva bračnu zajednicu snažno – izjavila je za Preporod.info Lejla Tutić, profesorica religijske pedagogije, motivacijski govornik, NLP praktičar i autorica dvije knjige.
Odnos mladih prema braku je samo odraz ukupnog stanja u društvu i odnosa prema porodičnim vrijednostima.
– Mladi i ne bježe toliko od preuzimanja odgovornosti i stupanja u brak s obzirom koliko im veliki broj nas i primjerom pokazuje koliko smo nedorasli za tako jednu veliku odgovornost. Međutim, ono što u velikoj mjeri utječe na to kakav će pogled omladina imati kada je u pitanju brak ovisi i od društvenih, kulturnih i tradicionalnih pogleda na brak, kao i načina na koji mladi posmatraju brak svojih roditelja i bližnjih. Sve to u velikoj mjeri utječe na to kako naši mladi misle i kakva uvjerenja imaju vezano za brak i bračnu zajednicu.Međutim, jedan od presudnih faktora zašto toliki broj mladih “bježi” od sklapanja braka, a o kojem jako malo govorimo kada je u pitanju ova tema jeste onaj ekonomski. Jer veliki broj omladinaca smatra dobar ekonomski temelj snažnim preduslovom za brak – smatra Tutić.
Planiranje porodice je jedan od ključnih porodičnih pitanja koje zahtjeva veću komunikaciju i razumjevanje.
– Razgovor o planiranju porodice zahtjeva siguran prostor i otvorenu mogućnost da oboje supružnika izraze sve ono što misle i kako se osjećaju kada je u pitanju dolazak novog člana porodice. Jer svaki novi pomak u našem životu pored ushita i sreće podrazumijeva i jednu dozu izazova. I iako svi želimo biti najbolji roditelji ipak pri planiranju porodice važno je povesti jedan iskreni razgovor o tome koja su očekivanja oboje supružnika kada je u pitanju porodica. Može se primjetiti da prilikom planiranja porodice često supružnici zanemare potegnuti neka pitanja koja su od ključnog značaja – zaključuje Tutić.
(Sanadin Voloder/Preporod.info)
