PORUKA FRANJEVACA ZA MJESEC RAMAZAN 2019.
Našoj braći i sestrama muslimanima u cijelom svijetu: Selam alejkum – Gospodin vam dao mir!
U ime Posebnog povjerenstva za dijalog s islamom Reda Manje braće (Franjevačkog reda) veliko mi je zadovoljstvo da vam mogu uputiti čestitku na početku ramazana. Ovo je za vas sveto vrijeme kada se prisjećate i slavite Božju objavu Kur'ana kao putokaza ljudima (El-Bekare 2.185). Ramazan je vrijeme velikih kontrasta: rigoroznog dnevnog posta i obilnog večernjeg slavlja (iftara) kada se post prekida čistom vodom i datuljama (hurmama) iza kojih slijede pomno pripremana jela i deserti; kada se tisuće ljudi okupljaju na molitvu u džamijama i svaki pojedinac moli u tišini svoga srca kako bi postao svjesniji (taqwā) Boga i odrekao se grijeha (El-Bekare 2.183). Ovo je posebno vrijeme koje se provodi s obitelji i prijateljima, vrijeme kada su čak i nepoznati ljudi dobrodošli za stolom jer kroz ovaj mjesec strogog posta muslimani prihvaćaju ljude svih vjera kako bi s njima na kraju dana podijelili iftar.
Ove godine, u mjesecima koji su prethodili ramazanu, muslimani su pokazali iznimnu gostoljubivost i velikodušnost Njegovoj Svetosti, papi Franji, tijekom posjeta Ujedinjenim Arapskim Emiratima u veljači i Kraljevini Maroko u ožujku, kao i u prethodnim posjetima Svetoj zemlji, Turskoj, Egiptu i drugim zemljama. U tim je posjetima papa Franjo često govorio o svojoj želji da slijedi primjer svetog Franje Asiškog, koji je, noseći „poruku mira i bratstva“, putovao u Egipat 1219. kada je srdačno primljen od sultana al-Malika al-Kamila. Kao što je bio slučaj sa svetim Franjom i sultanom, i ovi posjeti ponudili su papi Franji i vođama muslimana priliku da na isti način pokažu bratstvo koje Bog želi za kršćane i muslimane kao „potomke istog oca, Abrahama“. (Opća audijencija, 3. travnja 2019)
Zapravo, kako nas je Muhamed VI, kralj Maroka, podsjetio tijekom nedavnog papinog posjeta, bratstvo koje dijele kršćani i muslimani datira iz najranijeg razdoblja islama. Nekoliko godina prije hidžre, kada su muslimani pretrpjeli progon u Meki, poslanik Muhamed poslao ih je da potraže utočište kod Negusa, kršćanskog kralja Abesinije koji im je dao svoju zaštitu.
Tragično, u današnjem svijetu i muslimani i kršćani još uvijek su prisiljeni napuštati svoje domove zbog progona, rata i nepravde. Čak ni oni koji su pobjegli od mjesta ratovanja nisu potpuno sigurni, kako se to tragično pokazalo u nedavnim događajima u Christchurchu, Novom Zelandu i Šri Lanki. U svojim nedavnim posjetima Emiratima i Maroku, papa Franjo je nastavio govoriti u ime migranata i potlačenih u svijetu. U Maroku je pozvao kršćansku zajednicu da “i dalje bude blizu onima koji ostavljeni po strani, malenima i siromašnima, zatvorenicima i migrantima”, navodeći djela milosrđa kao “način dijaloga i suradnje s našom braćom i sestrama muslimanima i sa svim muškarcima i ženama dobre volje“ (Rabat, 31. ožujka 2019.). Briga za siromašne, potrebite i izbjeglice jedna je od temeljnih poruka islama, kako to stoji naglašeno u Kur'anu: „Nije čestitost u tome da lica svoja okrećete prema istoku ili zapadu. Čestiti su oni koji vjeruju u Boga, i u Onaj svijet, i u meleke, i u knjige, i u vjerovjesnike, i koji od imetka, iako im je drag, daju rođacima, i siročadi, i siromasima, i putnicima i prosjacima i za otkup iz ropstva…“ (El-Bekare 2.177)
Iste su vrijednosti koje dijele muslimani i kršćani, kao i zabrinutost koja je izražena u značajnom dokumentu koji su potpisali veliki imam al-Azhar, Ahmad al-Tayyeb i papa Franjo u Abu Dhabiju u veljači ove godine. U ovom povijesnom tekstu čiji je naslov „Deklaracija o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot“, vjernici – i muslimanski i kršćanski –i koji se smatraju “vjernicima” podjednako se pozivaju na zalaganje za zaštitu svega stvorenog i pomaganje svim ljudima, osobito siromašnima, bijednima, marginaliziranima i potrebitima, uključujući siročad, udovice, izbjeglice, prognanike te žrtve rata i mučenja, bez razlike. Priznajući probleme i izazove s kojima se muslimani i kršćani suočavaju u svijetu – političke, ekonomske, tehnološke i ekološke – ovaj dokument, plod muslimansko-kršćanskog bratstva, može pomoći da se značajno unaprijedi dijalog “između vjernika i nevjernika, te između svih ljudi dobre volje.“
Jedna od najznačajnijih asocijacija na ramazan je iftar, dugo očekivano jelo na kraju dana posta. S posebnim se osjećajima sjećam pozivnica za prekid posta (iftar) – ne samo od prijatelja – nego od potpunih stranaca, policajaca na dužnosti i trgovaca u Kairu. Širom svijeta, franjevci, časne sestre i laici svih vjeroispovijesti velikodušno se hrane za stolom u džamijama i muslimanskim obiteljima. Iftarska trpeza postaje tako simbolom okupljanja “vjernika”.
Grad Jeruzalem također je mjesto gdje se okupljaju vjernici, djeca Abrahamova – muslimani, kršćani i Židovi – svi s istom pobožnošću i gorljivošću. Potaknut tim mislima, papa Franjo je, u Maroku, potpisao s kraljem Maroka Muhammedom VI poziv na zaštitu i promicanje Jeruzalema (al-Quds) kao: „zajedničkog nasljeđa čovječanstva, a osobito sljedbenika triju monoteističkih religija, kao mjesta susreta i kao simbola mirnog suživota, gdje se gaji uzajamno poštivanje i dijalog. (Rabat, 30. ožujka 2019.).
Susreti raznih predstavnika muslimanskih zajednica i zemalja s papom Franjom predstavljaju primjer dubokog osjećaja bratstva koje muslimani i kršćani mogu doživjeti unatoč razlikama koje su nas predugo oblikovale. Tijekom ovog ramazana želimo se moliti za sigurnost vaših zajednica, kako bi ova prigoda mogla ponuditi blagoslovljeni susret s Bogom i sastanak u miru sa svima onima koji mogu imati blagodati od vaše vjere i vašeg bratstva. Kao što nas Kur'an podsjeća: „Svatko ima smjer u kojem treba okrenuti lice. Natječite se čineći dobra djela. Gdje god bili, Bog će biti s vama posvuda. Zaista, Bog je nadmoćan nad svim stvarima. (El-Bekare 2.148)
Neka vam ramazan bude blagoslovljen! Mubarek ramazan!
Fra Michael D. Calabria, OFM,
voditelj povjerenstva Franjevačkog reda za dijalog s islamom;
Članovi povjerenstva za dijalog Franjevačkog reda s islamom:
Fra Manuel Corullón, OFM
Fra Ferdinand Mercado, OFM
Fra Jamil Albert, OFM
Franjevačka prisutnost u Bosni
