Rad je muslimanima stroga dužnost – farz prema ajetu koji u prijevodu glasi: I reci (Muhammede): Radite, pa će Allah, Njegov Poslanik i pravovjernici vaš rad vidjeti. Vi ćete biti vraćeni Onome koji zna nevidljivi i vidljivi svijet, pa će vas On obavijestiti o onome što ste radili. (9: 105).
Allah je uputio poruku porodici vjerovjesnika Davuda: Radite i budite zahvalni, o čeljadi Davudov – A malo je zahvalnih medu robovima Mojim. (34: 13).
I vjerovjesnika Muhammeda a. s. Allah je uputio da svojim sunarodnjacima kaže: Narode moj, ti radi kako radiš, a i ja ću raditi (kako mi je naređeno), pa ćete znati koga će stići patnja koja će ga poniziti i koga će vječna patnja snaći. (39:39-40).
Čovjek može raditi što god hoće, ali treba biti svjestan da Alah sve vidi prema ajetu: Radite što hoćete, On (Allah), zaista, vidi šta vi radite. (41: 40).
Na osam se mjesta u Kur’anu ističe da Allah nije nemaran, prema tome On motri i ne ispušta iz vida ono što ljudi rade (2: 74, 85, 140, 144 i 149, 399, 11: 123 i 27: 93).
Kur’ansko je pravilo: Nama naša, a vama vaša djela! (2: 139, 28: 55 i 42: 15) i: Vi nećete biti pitani za ono što oni rade. (21134) Važno je i pravilo da: Čovjeku pripada samo ono što vlastitim trudom stekne. (53: 39)
Opetovano se u Kur’anu ističe da radišama kod Allaha pripada – divna nagrada (ni’me edžrul ‘amilin) (3: 136, 29: 58 i 39: 74).
Kao što ima ajeta, ima dosta i hadisa u kojima se govori o radu i radniku.
Prof. h. Mehmed HANDŽIČ u svom ILMUL-KELAMU, Sarajevo 1934., str. 32. navodi hadis koji glasi: Bog je stvoritelj svakog radnika (majstora) i njegova djela. (Z 287).
Ibni ‘Abbas prenosi da je Muhammed, a. s., rekao: Radite ono što vam je zapovijeđeno (Ne prepuštajte se stihiji). Svaki je čovjek pripremljen da s lahkoćom obavlja ovaj posao koji mu je predodređen. (M 396).
Dejlemi bilježi da je Vjerovjesnik rekao: Nisam nikada zaposlio jednog radnika, a da se prethodno nisam sa njim dogovorio o visini (njegove) zarade. (M 572).
Prema Bejhekiji Muhammed, a. s., je preporučivao da sa zarada isplati prije nego što mu se znoj osuši (M 619 i 2 119).
Prema Ebu Se’idu Vjerovjesnik je zabranio uzimati radnika da radi prije nego se s njim pogodi o visini dnevnice. (M 1800).
Kao moto svom djelu BUHARIJINA ZBlRKA HADISA prof. Hasan ŠKAPUR uzeo je hadis koji glasi: Kada bi nastupio kijametski dan, a u tvojoj ruci se zatekla sadnica, posadi je u zemlju. Ovaj hadis navodi i Zaganjori u svojoj Zbirci pod rednim brojem 73.
U svom radu VJERA (GLASNIK VIS-a broj 1/1933., str. 9) Derviš A. KORKUT, prvi dubrovački imam, ujedno i imam-matičar, navodi ovaj hadis: Radi za ovaj svijet kao da ćeš vječno živjeti, a za onaj kao da ćeš sutra umrijeti.(Z 125). (Ipak, riječ je o arapskoj izreci, a ne o hadisu, opaska priređivača)
U svojim TEMELJIMA TEFSIRSKE NAUKE (GLAS- NIK Vis-a, broj 8/37, str. 244) tadašnji docent na VlŠT-u u Sarajevu Muhammed TUFO citira hadis prema kome je Muhammed a. s. rekao svojoj kćerci Fatimi: Radi, Fatima, jer ti ja ne mogu pomoći! (obzirom na brojne vjerovjesničke, državne, porodične i druge obaveze) (Z 126).
U svom radu PREVOD NEKIH KUR’ANSKIH AJETI KERIMA I HADISI ŠERIFA (EL-HIDAJE, broj 3/37, str. 43)
već spominjaNi TUFO navodi ovaj kratak hadis: Od poslova su najbolji ,oni koji su umjereni. (Z 574).
Vehbija HODŽIC u svom članku RAD PO lSLAMU (GLASNIK VlS-a, br. 7-9/1957., str. 283. navodi ovaj hadis: Ibadet (služba Bogu) se dijeli na 10 dijelova, a 9 dijelova je u poštenom radu i traženju dozvoljene zarade. (Z 688).
Prof. h. Husejn ĐOZO u svom radu o prosjačenju (GLASNIK VIS-a, broj 7-9/1960, str. 297) naveo je hadis koji glasi: Božiji poslanik Davud nije htio jesti druge hrane osim one koju je lično zaradio i koja je bila plod njegovih ruku. (Z 769).
Vehbija HODŽlĆ u već spomenutom radu navodi i ovaj hadis: Najboljl je od vas onaj koji ne zanemari onaj svijet radi ovoga, niti ovaj radi onoga i koji nije ljudima na teretu. (Z 578).
BUHARlJA i MUSLlM unijeli su u svoje zbirke hadis koji glasi: Vrednije je na Allahovom putu poraniti i omrknuti, nego cio ovaj svijet i sve što je na njemu. (M 891).
Prema lbni ‘Abbasu Muhammed, a. s., je rekao: Ko zamrkne umoran od rada, ušao je u noć oprošten od grijeha. (M 1575). Sličan je i hadis pod rednim brojem M 1581 što ga je zabilježio Ibn Asakir.
U već spominjanom članku o radu Vehbija HODŽIC navodi i ovaj hadis: Iza klanjanja sabah-namaza nemojte spavati, nego se brinite za svoju opskrbu. (2 66), a zatim i ovaj: Rano ustajte u cilju sticanja poštene zarade i podmirivanja vlastitih potreba, jer u ranom ustajanju je blagoslov i uspjeh. (Z 461).
Taberanija je preko Aiše zabilježio ovaj hadis: Uzvišeni Allah voli onoga koji kada radi jedan posao uradi ga čestito. (M 522, M 1962 i Z 1312).
Mostarski muftija Zufer BEŠLIC u članku ZNAČAJ RADA (GLASNIK VIS-a, broj 8-12/1952, str. 232) navodi ovaj hadis: Bog voli muslimana koji se bavi nekim zanatom i na taj način privređuje. (Z 306). (HAK)
Piše: Kasim Hadžić (objavljeno u Islamskoj misli 1989)
Priredio: Resul Mehmedović
Dialogos
