Putinovih 15 godina i najava Washingtona: “Ili se povuci iz Ukrajine ili slijedi oštro sučeljavanje u sljedećem desetljeću!”
FOTO:Regnum
U dokumentarnom filmu “Predsjednik”, kojeg je 26. travnja povodom 15. obljetnice stupanja Vladimira Putina na dužnost predsjednika Ruske Federacije prikazala televizija Rossiya-1, ruski predsjednik je govorio najdramatičnijim trenucima svoje vladavine, prenosi Sputnik News.
Film daje uvid u rusku politiku, počevši od kasnih ‘90-ih do početka 2000-ih, kada je Vladimir Putin po prvi put postao predsjednik, pa sve do nedavnih do nedavnih događaja, uključujući situaciju u Ukrajini.
Dokumentarni film se temelji na razgovorima koje je s Putinom vodio ruski televizijski voditelj Vladimir Solovjev i otkriva ključne detalje u modernoj povijesti Rusije u proteklih 15 godina.
Sjeverni Kavkaz
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u dokumentarcu izjavio koji su mu čelnici stranih država 2000-ih govorili “kako vjeruju da će Rusija, nakon eskalacije situacije na Sjevernom Kavkazu, prestati postojati u svojim granicama”.
“Dok sam bio šef Ruske Savezne službe sigurnosti (FSB) čitao sam razne dokumente, uključujući i presretanje međunarodnih razgovora terorista, gdje su jedni drugima pisali: “Ovo je jedinstveni povijesni trenutak – imamo priliku oteti Kavkaz od Rusije – sad ili nikad!”, otkrio je ruski predsjednik.
“Moji kolege, mnogi predsjednici, premijeri, tada su mi rekli su već bili odlučili da će Rusija prestati postojati u svom sadašnjem obliku i da je to samo pitanje vremena. Jedino je pitanje bilo, kada se to dogodi, koje će biti posljedice i što to znači, obzirom da je Rusija velika nuklearna sila”, rekao je Putin.
“Nakon toga su ruske obavještajne službe otkrile izravne kontakte u Azerbajdžanu između američkih obavještajnih službi i militanata sa Sjevernog Kavkaza”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin i dodao “kako je Kremlj zabrinut zbog ruskih građana koji se bore u redovima Islamske države”, ali i da “ruske sigurnosne službe nadziru situaciju”.
Ruski čelnik je dodao da je tada svog američkog kolegu upoznao o svemu, međutim, za deset dana su dužnosnici ruske Savezne službe sigurnosti (FSB) primili pismo od svojih kolega u Washingtonu u kojem je stajalo “kako će SAD i dalje održavati kontakte sa svim oporbenim snagama u Rusiji”.
“Nema šanse, nitko ne bi smio ni pokušati teroriste iskoristiti kako bi riješio svoje kratkoročne političke ili geopolitičke ciljeve. Jer ako ih podržite na jednom mjestu, oni će podići glave na drugom i sigurno će pogoditi one koji su ih do jučer podržavali”, rekao je Putin.
Geopolitički svjetonazor
“Netko je u Sjedinjenim Državama, a posebno u obavještajnim agencijama zapadnih zemalja, očito mislio da ako netko postupa tako kako bi destabilizirao glavnog geopolitičkog suparnika, kao što sada čine Rusiji, da je to dobro. Da će sve ispasti u redu”, izjavio je ruski predsjednik.
“Nakon raspada Sovjetskog Saveza se Rusija nadala da će je Zapad kao zemlju tretirati drugačije, međutim, postoje i geopolitički interesi koji nisu povezani s bilo kojom ideologijom. Naši partneri bi trebali uzeti u obzir da zemlja kao što je Rusija ne može sebi priuštiti da nema vlastite geopolitičke interese i da je potrebno pokušati naći ravnotežu, te tražiti uzajamno prihvatljiva rješenja i jedni prema drugima se odnositi s poštovanjem”, rekao je Putin.
Ruska vojska
Ruski lider za njihov doprinos u borbi protiv terorizma na Sjevernom Kavkazu početkom 2000-ih izrazio zahvalnost ruskim oružanim snagama.
“Da nismo imali vojno-industrijski kompleks i vojsku, ne bi bili u stanju prevladati sve probleme vezane uz borbu protiv međunarodnog terorizma. Čak i u najtežim vremenima za našu ekonomiju, ranih 2000-ih, ne samo da smo opremili vojsku od ukupno 1 300 000 ljudi, nego smo imali 50 000 spremnih borbenih jedinica”, rekao je ruski predsjednik.
Što znači biti predsjednik Rusije?
Putin je predsjednik Rusije bio oko 11 godina i reklo bi se da je osoba koja kao šef države nema svakodnevni normalan život.
“Nemoguće je živjeti ovako, a da to bude život normalne osobe. Ne možete ići pogledati film, ne možete sami ići u kazalište, ne možete ići u kupovinu. Pa, to i nije neki užitak. No, to je mali gubitak u odnosu na sudbinu ljudi koji su na mom mjestu, a to je dati maksimalan doprinos, učiniti sve što ovisi o meni ili o onima koji imaju isti posao kao ja za domovinu i narod”, rekao je Putin i dodao “kako može zamisliti svoj život i nakon završetka svog mandata”.
“Ako se čovjek može vratiti životu u običnom stanu, onda vjerujem da nije izgubio dodir s vanjskim svijetom. Mogu zamisliti svoj život bez ovog mjesta”, pojasnio je ruski predsjednik.
Vladimir Putin je odgovorio i na pitanje kada se osjećao posebno zadovoljnim.
“Ja bih rekao da sam u cjelini više ili manje zadovoljan onim što smo učinili. Pogotovo uzimajući u obzir gdje smo bili. Pa, krenimo sa zemljom čiji smo integritet zadržali i udvostručili BDP”, rekao je ruski predsjednik i istaknuo da je veliki iskorak i što je demografska situacija u Rusiji znatno poboljšana, posebno u periodu od kada on obnaša dužnost predsjednika.
“1999. i 2000. godine je prirodni pad stanovništva iznosio 929 tisuća ljudi, što je gotovo milijun ljudi godišnje. Milijun ljudi više umrlih nego rođenih. Da smo nastavili gubiti milijun ljudi godišnje, Rusija bi postupno prestala postojati. Mi ne samo da smo stabilizirali situaciju, nego smo je promijenili. Već dvije uzastopne godine imamo prirodni prirast stanovništva. Nitko nije vjerovao da je to moguće”, rekao je predsjednik Rusije.
Ujedinjenje Krima s Rusijom
Vladimir Putin je naglasio da Rusija nije mogla odbiti ljude Krima koji su tražili da se vrate u Rusiju i nisu htjeli ostati pod vlašću ekstremnih nacionalista koji su došli na vlast u Ukrajini.
“Zapadnim liderima sam rekao da su ti ljudi posebno važno pitanje za nas. Rekao sam im da ne znam koje interese oni štite, ali da ćemo mi braniti naše interese sve do kraja. To je iznimno važna stvar” rekao je Putin i dodao kako vjeruje da su učinili pravu stvar i da on “ne žali ništa.”
Rusija i međunarodno pravo
Putin je uvjeren da Rusija ne krši nikakva pravila i da djeluje u skladu s međunarodnim pravom.
“Međutim, tzv. vladari, političke i ekonomske elite tih zemalja nas vole samo kad smo siromašni i molimo s ispruženom rukom. Čim počnemo govoriti o našim interesima, oni osjećaju geopolitičko rivalstvo. Duboko sam uvjeren da ne kršimo pravila igre. Kad kažem pravila igre, mislim, prije svega, na međunarodno pravo, Povelju Ujedinjenih naroda i sve što je povezano s njom. To se odnosi i na naše odnose s Ukrajinom, to se odnosi na situaciju s Krimom, to se odnosi na naše napore u pogledu borbe protiv međunarodnog terorizma u drugim dijelovima svijeta”, rekao je Putin.
Sankcije kao pokušaj da se obuzda Rusija
“Sankcije su pokušaj da obuzda Rusija. Vidjeli smo te pokušaje tijekom cijele povijesti Rusije, još od carskog doba. Ovaj pokušaj da se obuzda Rusija mi ne poznajemo tek neko vrijeme, nego stoljećima. Tu nema ničega novog. Ne moramo se brinuti. Zapad se počeo suprotstavljati Moskvi da zbog svojih problema NATO saveza proširi na istok i svoju vojnu infrastrukturu postavi blizini ruske granice, a danas poduzima ove mjere koje vidimo. Takozvane sankcije”, rekao je Putin.
Još 10 godina Putina – Amerika je spremna za beskonačno sučeljavanje
Vladimir Putin je služio kao ruski premijer od 1999. do 2000. Dana 31. prosinca 1999. godine je, nakon što je njegov prethodnik Boris Jeljcin neočekivano podnio ostavku, postao je vršitelj dužnosti predsjednika. Putin je pobijedio na predsjedničkim izborima 2000., a dužnost ruskog predsjednika je obnašao od 2000. do 2008. godine. Nakon toga postaje premijer Rusije i tu dužnost obnaša od 2008. do 2012., da bio ponovno boi izabran na mjesto predsjednika 2012. godine. Gotovo sve ankete mu prognoziraju ostanak na vlasti do početka 2025. godine, ali La Stampajučer objavljuje članak u kojem dopisnik talijanskog dnevnog lista iz New Yorka, Paolo Mastrolilli, otkriva plan Sjedinjenih Država za nadolazeće desetljeće.
U članku “Još 10 godina Putina – Amerika je spremna za beskonačni dvoboj”, La Stampa otkriva povjerljive dokumente iz kojih se vidi zašto Obama traži čvrste saveznike.
Sjedinjene Države smatraju da je Vladimir Putin odlučio promijeniti strategiju Rusije prema Zapadu, te nakon godina suradnje, koja se zabilježila nakon raspada Sovjetskog Saveza, promijeniti svoje stajalište. Amerikanci pretpostavljaju da će lider Kremlja ostati na vlasti do 2024. godine i zato se pripremaju za duge i teške odnose s Moskvom, od kojih je Ukrajina samo jedno poglavlje. Dijelovi ove politike su objavljeni u novom “Preispitivanju politike” (Policy Review) u kojem je poseban dio posvećen odnosima Bijele kuće s Rusijom. Dio tog pritiska je američki predsjednik Obama talijanskom premijeru Renziju objasnio na sastanku u prošli petak, kako bi se Washington osigurao da Italija neće popustiti u svom čvrstom stavu prema Putinu.
Sjedinjene Države reguliraju svoje odnose s najvažnijim državama putem protokola koji se redovito ažuriraju i bilateralni odnosi se moraju uokviriti prema strateškim interesima Washingtona. Priprema ovih protokola prolazi kroz strateški plan “Preispitivanja politike” kojim se revidiraju koordinate politike Bijele kuće i to uz sudjelovanje svih relevantnih državnih tijela: State Departmenta, Ministarstva financija, Pentagona i CIA-e. Onda odgovorni dužnosnik ove zajedničke radne skupine sažima i predstavlja novu politiku predsjedniku, koji odlučuje hoće li je prihvatiti ili promijeniti. Kada američki predsjednik potpiše dokument, on postaje službena politika Sjedinjenih Država koju moraju prihvatiti svi državni dužnosnici koji imaju veze s Amerikom.
Po pitanju Rusije je “preispitivanje” u tijeku u posljednjih nekoliko tjedana, a uskoro će Barack Obama donijeti konačnu odluku. Dio za Rusiju sastavlja Celeste Wallander, posebna pomoćnica predsjednika i viša direktorica za Rusiju i Euroaziju u američkom Vijeću za nacionalnu sigurnost. Drugim riječima, “kremljolog” Bijele kuće. Celeste Wallander (54) studirala je na sveučilištu Northwestern u Chicagu i Yaleu, potom na Harvardu, a bila je savjetnica za vanjsku politiku tijekom Obamine kampanje 2008. Tada je postala zamjenica pomoćnika ministra obrane za Rusiju i Euroaziju, a potom prebačena u ured Vijeća za nacionalnu sigurnost posvećen istoj regiji.
Promjena strategije
Kako bi omogućila saveznicima da na vrijeme krenu donositi iste mjere, početkom travnja je Wallander počela pojašnjavati konture svoje procjene.
“Polazna točka koncepta je da je Moskva promijenila svoju strategiju prema Zapadu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, možda iz ekonomske potrebe, izabrala je put suradnje i modernizacije. Zalagala se za jačanje vladavine prava, reformirajući ekonomski i društveni sustav, prihvaćajući pravila natjecanja i transparentnost. Cilj Rusije je bio potpuno prihvaćanje u međunarodnoj zajednici, te pronaći snagu koja će joj jamčiti vodeću ulogu, unatoč činjenici da više nije supersila. Tijekom Putinova prvog mandata je nastavila slijediti taj put, ali je rat u Gruziji već pokazao mutaciju u tijeku. S Ukrajinom je promjena strategije postala munjevita i sada je Rusija spremna koristiti silu u odnosima s bliskim zemljama u kojima vidi ugrozu svojih nacionalnih interesa, posebno zbog približavanja tih zemalja Europskoj uniji, čije su članice prije vazali, nego partneri u NATO savezu. Tako je Moskva odustala od modernizacije, osim u obrambenom sektoru kojeg želi ojačati i tako je izabrala put konfrontacije”, piše La Stampa.
Odgovor Sjedinjenih Država
Washington namjerava odgovoriti jačanjem gospodarske i socijalne podrške, a ne vojne, ugroženim zemljama. Prvi test tog dugog obračuna se odvija u Ukrajini, te stoga nisu prihvatljive nikakve slabosti kada je u pitanju odlučna čvrstoća Zapada. Neposredni rok za provedbu Sporazuma iz Minska je kraj ove godine, ali ako Moskva nastavi s kršenjem dogovora, sankcije bi trebale biti potvrđene i pooštrene na neodređeno razdoblje.
Zanimljivo je da su Sjedinjene Države zabrinute zbog slabosti ruskog gospodarstva, ali se sve svodi na pada cijena nafte i neuspjeh modernizacije sustava koji je još uvijek previše vezan za izvoz energenata. Sankcije su imale utjecaj, ali relativan, jer su namjerno dizajnirane da ne budu poražavajuće. Dva su razloga za takvu odluku. Prvi je da se ostavi manevarski prostor za njihovo pooštravanje u slučaju daljnjeg kršenja dogovora, a drugi, da Kremlju bude jasno je problem samo u odlukama Vladimira Putina u Ukrajini, te da se sve vrlo brzo može riješiti, ako promijeni strategiju, jer Washingtonu nije u interesu da pogoršava sukob.
SAD i dalje imaju dovoljno isplativ odnos s Rusijom u raznim područjima, od razoružanja do neširenja nuklearnog oružja, mirnog korištenja prostora na Arktiku i to ne žele kompromitirati, jer bi alternativa bila riskirati kaos ili čak i rat. Dakle, Washington pokušava voziti na dva odvojena kolosijeka u nadi da će se Moskva vratiti na početne pozicije. Međutim, dokle god bude zemljom vladao Putin, Washington sumnja da će se to dogoditi i zato od svih saveznika traži da se pripreme i da budu spremni za oštro sučeljavanje s Rusijom još desetak godina, piše talijanski dopisnik iz New Yorka Paolo Mastrolilli.
Jednako kao i u State Departmentu, cijelom svijetu je jasno da Rusija neće, ne želi i da se ne mora vraćati na nikakve “početne pozicije”, a to je upravo ono o čemu je ruski predsjednik govorio u dokumentarnom filmu u dijelu kada kaže “kako bi Zapad bio zadovoljan samo onda kada bi Rusija prosila ispruženom rukom”.
U stručnost posebne pomoćnice predsjednika Obame u Vijeću za nacionalnu sigurnost, Celeste Wallander, ne treba sumnjati, ali tražiti od 28 zemalja članica Europske unije da se žrtvuju za geostrateške i geopolitičke interese Washingtona je ipak previše.
O “namjerno dizajniranim sankcijama tako da Putinu ostave prostora da se vrati na početne pozicije” ne vrijedi trošiti riječi, osim što je ipak zabrinjavajuća činjenica da Washington Europu “priprema za još desetak godina sučeljavanja s Rusijom”, nakon čega se valjda nada da će nekako uspjeti postaviti marionetsku vladu u Moskvi.
No, što ako tako ne bude i Rusija se okrene Azijskim partnerima, a Europi ostavi onoliko prostora koliko ona bude htjela? Hoće li Washington pomoći saveznicima, od kojih već sad dobar dio jedva sastavlja godišnji proračun i to uz oštre rezove i ukidanje sektora javnih usluga? Postoji li u New Yorku ili Washingtonu dopisnik jedne jedine europske zemlje ili “ugledne” agencije koji bi to pitanje postavio gđi. Celesti Wallander i Baracku Obami?
