Od generacijskog projekta u EPBiH ne odustaju, ali je pitanje jesu li vrelovod pregazili vrijeme i nove tehnologije
BELMINA ČORBIĆ – Oslobodjenje.ba
Početkom ovog vijeka počelo se govoriti o gradnji vrelovoda od Termoelektrane Kakanj prema Jošanici, odakle bi išao toplovod za Sarajevo. Studijom izvodljivosti, koja je koštala 526.500 maraka, potvrđeno je da se projektom postižu značajni socioekonomski, ekološki i finansijski benefiti. Međutim, ideja 2019. dobija zeleno svjetlo za izgradnju, ali je ubrzo sve obustavljeno.
PITA SE FBIH?
– Ja bih rekao da je u pitanju zatišje kada je riječ o ovom projektu. Elektroprivreda je u svojim planovima ovaj projekat prihvatila kao onaj koji ima višestruke benefite i po tom pitanju radila studije, a zatim i idejni projekat, koji je završen, revidiran i spreman za daljnje aktivnosti na ovom planu, kaže za O kanal Samir Selimović, izvršni direktor za proizvodnju EPBiH.
Njegov kolega Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije EPBiH, kaže da do danas nema odgovora Vlade KS-a o potpisivanju sporazuma.
– I nismo sigurni da li je opredijeljena za taj projekat i njegovu realizaciju. Naglašavam da je to jedan od najvažnijih projekata za EPBiH i snažno smo opredijeljeni za njegovu realizaciju. To je projekat čiji su benefiti višestruki za lokalne zajednice, građane, stanovništvo, za socijalne prilike, za ekologiju, ali i za EP kao kompaniju, dodaje.
Iz resornog ministarstva Kantona Sarajevo poručuju da nisu dobili nikakvu ponudu. Enver Hadžiahmetović, ministar prostornog uređenja i infrastrukture KS-a, pita kako će dati saglasnost na nešto čega nema na papiru.
– Ima li projekat glavni, nema. Je li počela nabavka, nije. Ovo nije vezano samo za KS, koliko ja znam, Kakanj se nalazi u ZDK-u, možda negdje presijeca i SBK. U najmanju ruku, to su dva kantona gdje je Federacija zadužena. Dakle, Federacija je ta koja treba da donese projekat, EP dokumentaciju, a mi kao krajnji korisnici to prihvatamo, ističe ministar.
Selimović poručuje da je na Vladi da procijeni šta je njen interes i da su joj vrata EP-a uvijek otvorena.
Da je prije šest godina, kada je ponovo oživljena ideja o vrelovodu Kakanj Sarajevo, počela izgradnja, danas bi građani Sarajeva troškove grijanja plaćali 20 posto jeftinije. Korist bi imali i građani Breze, Visokog i okolnih mjesta kroz koja bi prolazio vrelovod.
– Mi smo prodajnu cijenu toplinske energije iz ovog projekta procijenili na iznos od 65 KM po MWh i to je višestruko niža cijena, ne nekoliko postotaka, nego višestruko niža cijena nego što je to danas prodajna cijena Toplana Sarajevo, koje koriste gas. Vrlo je važan aspekt ovisnosti o ruskom gasu ili gasu uopšte, on sutra može dolaziti s neke druge strane, ali to opet nije domaći resurs, govori Salkić.
Amer Jerlagić, bivši direktor Elektroprivrede BiH, podsjeća kako za 20 godina nismo izgradili nijedan gasovod, tako da imamo samo ruski gas.
– Situacija bi bila znatno fleksibilnija sa tih barem 50 posto toplotne energije koja bi dolazila iz TE Kakanj prema Sarajevu, nego ova situacija koju imamo sa gasom, dodaje.
Godine 2020. trebalo je ovaj projekat pokrenuti sa mrtve tačke i eliminisati 90 posto individualnih ložišta u glavnom gradu i okolnim općinama. Trebalo je, ali se to nije desilo. Dokumentacija je osvježena prije pet ili šest godina i dalje od toga se nije odmaklo. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina se okrenula evropskoj politici zelene tranzicije. Azrudin Husika, profesor Mašinskog fakulteta UNSA, napominje da smo se kao država opredijelili da do 2050. zatvorimo termoelektrane na ugalj.
– Ako sad krenemo ozbiljno u izgradnju takvog infrastrukturnog projekta, nećemo to završiti i pustiti u pogon za tri-četiri godine. Imamo relativno kratko vrijeme i pitanje je koliko se takav projekat sada isplati, ističe profesor.
Jerlagić smatra da takvi projekti i danas prolaze, bez obzira na to što je emisija CO2 značajna kada su u pitanju termoelektrane. No, tu je činjenica da i Energetska zajednica mijenja pravila. Uz nju, vrijeme i savremene tehnologije nisu na strani nekadašnjeg generacijskog projekta, teškog 235 miliona maraka.
HLAĐENJE LJETI
– Možda se u međuvremenu nešto promijeni, ali ja kažem šta je trenutna politika BiH kao države koja želi da uđe u EU, a Unija želi da postane klimatski neutralan kontinent. I mi koji nismo u Uniji treba da postanemo klimatski neutralni, upozorava prof. Husika.
Selimović pak smatra da se u svjetlu energetske krize moramo oslanjati na vlastite resurse. A jedan od vlastitih resursa mogle bi biti toplotne pumpe, koje bi funkcionisale na pitku, ali i prečišćenu vodu. Za razliku od vrelovoda, za koji je sada već i teško naći finansijera, toplotne pumpe mogle bi dobiti zeleno svjetlo od EU. Pilot-projekat već se radi u Vogošći.
– Nude nam se novci, vrlo povoljni, da ugradimo toplotne pumpe u Sarajevu i da se na taj način grijemo na početku, pa da onda uz male izmjene unutrašnjih instalacija hladimo naše zgrade na vrlo efikasan način, gdje bi se koristila pitka voda za proizvodnju toplote preko toplotnih pumpi. Za kratak period sveli bismo potrošnju prirodnog gasa na 20, 30 posto od ove današnje, cijeni profesor Husika.
No, i uz toplotne pumpe, u Elektroprivredi ne odustaju od generacijskog projekta.
– Ponovo ćemo se obratiti Vladi KS-a, jer je neshvatljivo da jedan ovakav projekt ne dobije plebiscitarnu podršku, ističe Salkić.
Jedino oko čega su svi saglasni je da je vrelovod trebao biti izgrađen prije minimum 20 godina.
Oslobodjenje
