BiHPolitika

Protesti novinara u Sarajevu

Zavladaće autocenzura, jer niko neće htjeti da rizikuje!

Nakon što je grupa huligana nedavno napala Redakciju portala Radio Sarajeva, novinari više bh. redakcija okupili su se ispred fudbalskog kluba “Sarajevo” na mirnim protestima, tražeći veću zaštitu medijskih radnika u našoj zemlji.

SARA VELAGA Buka

Sa ove lokacije planirana je mirna šetnja sve do Tužilaštva BiH. Novinari različitih redakcija okupili su se kako bi još jednom izrazili protest zbog sve češćih pritisaka nad novinarima. Generalni sekretar Društva novinara BiH Fedžad Forto na skupu je izjavio da napadi najčešće završe bez ikakvog epiloga. 

“Došli smo do toga da je napad na novinara društveno prihvatljiva norma. Svako može da vas napadne fizički, da vam prijeti smrću. Ovo je kulminacija, nakon slučaja Kovačević. Krajnje je vrijeme da institucije počnu raditi svoj posao. Trebamo određene izmjene krivičnog zakona. Nakon svih napada koji nisu adekvatno sankcionisani, zavladaće autocenzura, jer neće se niko htjeti izlagati riziku, kada nema zaštite. Bez slobode medija, nema demokratije.”

Krenuli su ispred FK Sarajevo, ali je Forto poručio da nemaju ništa protiv samog kluba, te nipošto ne stavljaju znak jednakosti između pojedinaca koji su počinili napad i samog kluba. Ipak, reakcije samih novinara i društva su, kako kaže Forto, zakašnjele. Čeka se da se dogodi nešto ovakvo, kao što je bio i slučaj Kovačević.

“Apelovao bih na kolege da ne zaboravljaju na slučajeve napada, da prate procese, kakve su presude, da na taj način održavamo priču živom. Bojim se da se mi malo dignemo, a poslije ide po starom”, poručio je sa skupa.

V.d. direktorice TVSA Kristina Ljevak prokomentarisala je za BUKU kako je tužno da su napadi na novinare/ke najčešće jedini povod da se govori o njihovom položaju, koji je, kako dodaje, i mimo napada ponižavajući. 

“Ako govorimo konkretno o napadima, nužno je zakonski regulisati sankcije i svaki napad, prijetnju i uvredu novinara/ke tretirati kao napad na službeno lice, kao napad na policajca/policajku naprimjer. Stanje u medijima i sloboda govora iziskuju esej, a nije da nisu napisani i objavljivani, bez rezultata. Uz rijetke časne izuzetke, imamo jaz između potplaćenog izrabljivačkog angažmana u privatnim medijima i plaćenog nerada u javnim.”

Za takvu situaciju krivi su, kako dodaje Kristina, i sami novinari/ke koji  zbog različitih izgovora prihvataju postojeće okolnosti i ćute.

“Na isti način ćute i autocenzuriraju se kada trebaju da se odgovorno bave svojim poslom. Opet, znajući kakvi su honorari i ko će im štititi prava, dobro je da se bave ikako. U Bosni i Hercegovini ne postoji cenzura nego isključivo autocenzura i to je uz napade i uslove rada ključni problem kojim se ponekad, prigodničarski, isključivo bavimo na kojekakvim okruglim stolovima”, zaključila je Kristina.

Važno je napomenuti da je od početka ove godine liniji za pomoć novinarima prijavljeno čak 5 prijetnji smrću, kao i 6 fizičkih napada. A trebamo uzeti u obzir da su to tek prijavljeni slučajevi.

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close