Prošlost se kod nas doživljava kao prostor koji treba njegovati zaborav
Kritički odnos prema prošlosti nije moguć kao masovna pojava i to nije nešto što se može učiti u školama, jer škola počiva na autoritetima.
Autor: Maja Isović
Regionalna konferencija pod nazivom „Kritička kultura sjećanja –
između sjećanja, poricanja i zaborava” u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert Stiftung iz Banjaluke i Centra za demokratiju i tranzicionu pravdu.
Na konferenciji su bili prisutni društveni analitičari, filozofi i predstavnici civilnog sektora iz Srbije, Hrvatske i BiH i svi su oni pokušali dati odgovor na pitanje: Kako se odnosimo prema prošlosti?
Prvi panel na konferenciji nosio je naziv “Prokletstvo kulture selektivnog sjećanja”, a panelisti su bili Žarko Puhovski, filozof iz Zagreba, Dino Mustafić, pozorišni i filmski reditelj, profesor Univerziteta iz Sarajeva, Refik Hodžić, iz Međunarodnog centra za tranzicionu pravdu New York ICTJ, Žarko Korać, filozof iz Beograda i Srđan Puhalo, socijalni psiholog iz Banjaluke.
U okviru prvog panela pričalo se o nacionalizmu kao volji za moć, odnosu prema ratnim zločinima u društvenom pamćenju, kulturi selektivnog sjećanja kao prepreci izgradnje demokratskog i odgovornog društva.
Drugi panel bio je “Kako prestati sa (samo)viktimizacijom i transagresijom”, a panelisti su: Dragan Čavić, narodni poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Slobodan Šoja, bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu, istoričar iz Sarajeva, Dijana Antunović Lazić, iz Europskog doma Vukovar, Dražen Crnomat, filozof iz Banjaluke, Mladen Mirosavljević, profesor javnog mnjenja Univerziteta Banjaluka i Srđan Šušnica, kulturolog i publicista iz Banjaluke.
U okviru ovog panela pričalo se o (ne)kulturi sjećanja, ratnim sjećanjima u BiH od nadmetanja do dijaloga, mirnoj reintegraciji, kao i građanskim inicijativama koje se odnose na suočavanje s prošlošću
Treći panel fokusiran je na temu “Mediji u regiji i suočavanje s prošlošću”, a panelisti: Dinko Gruhonjić, novinar iz Novog Sada, Boris Pavelić, novinar „Novog lista“ Zagreb, Aleksandar Trifunović, glavni i odgovorni urednik portala BUKA i Gordana Katana, novinarka dnevnog lista „Oslobođenje“ Banjaluka.
Glavne teme ovog panela odnose se na pitanja: šta mogu učiniti mediji za utemeljenje kritičke kulture sjećanja i kakvu su ulogu mediji imali u ratu a kakvu u procesu pomirenja?
PROŠLOST: BAZA ZA DALJNJE PODJELE
Dino Mustafić, pozorišni i filmski reditelj rekao je da je nama u BiH prošlost baza, rezervoar, političkih i akademskih elita za daljnje podjele i produbljivanje mržnje, za nastavak rata u mirnodobskim okolnostima.
“Prošlost se kod nas doživljava kao prostor koji treba njegovati zaborav i u kojem se nalaze argumenti da je bh društvo nemoguće i da treba sve učiniti da se etnička distanca koja je napravljena nakon krvavog rata zacementira i na neki način ubije to bh tkivo suživota”, rekao je za BUKU Mustafić.
Žarko Puhovski, filozof iz Zagreba rekao je da se prošlost regije raspada na različite subregije ili podregije.
“Postoje nacionalne prošlosti i postoje prošlosti pojedinih dijelova nacija. Problem koji je očit jeste to da velik broj ljudi sasvim dobro živi u tim lažnim sjećanjima i nemaju potrebu da se nešto sa tim učini, a to je problem za nas, kojih je malo, koji nastojimo postići svijest o potrebi za suočavanjem sa prošlošću”, kaže za BUKU Puhovski.
On napominje da kritički odnos prema prošlosti nije moguć kao masovna pojava i to nije nešto što se može učiti u školama, jer škola počiva na autoritetima.
“To se može događati u malim grupama i sa pojedincima koji se na to odlučuju, a njih će uvijek biti malo”, ističe Puhovski.
Tanja Topić iz Fondacije Friedrich Ebert Stiftung iz Banjaluke kaže da se prema prošlosti u BiH odnosimo selektivno i tj odnos zavisi od toga iz koje perspektive se na prošlost posmatra, ali i iz kojeg dijela BiH.
“Mislim da je dominantna ona matrica po kojoj svi u BiH smatraju da su vodili pravedan, odbrambeno-oslobodilački rat i da je nad svima njima izvršena agresija, a postoji jedna relativizacija sopstvenog zločina, čak se i traže opravdanja za zločine koje je učinila sopstvena strana, a vrlo malo se ukazuje poštovanje prema žrtvama”, rekla je za BUKU Tanja Topić.
Ona kaže da joj se čini, kada se suočavamo sa prošlošću, da gledamo sebe i ono što nam u tom trenutku najviše odgovara.
PREZENTACIJA PUBLIKACIJE
U okviru konferencije održana je i prezentacije publikacija Fondacije Friedrich-Ebert: “Prokletstvo kulture selektivnog sjećanja”, a sudjelovali su Mile Lasić, autor, profesor na Filozofskom fakultetu Mostar i komentatori: Đorđe Vuković, profesor na Fakultetu političkih nauka Banjaluka i Branislav Rajković, đakon Srpske pravoslavne crkve iz Mostara.
Buka
