Promoviran dokumentarni film “Od Gabele do Huma”

Ugledni bosanskohercegovački dokumentarist, redatelj i scenarist Vlatko Filipović, obilježio je 50. obljetnicu svoga filmskog rada na Hutovu projekcijom njegovog najnagrađivanijeg filma Hop Jan  te najnovijeg dokumentarnog filma Od Gabele do Huma.

U produkciji Udruge Hrvatska uzdanica HUM Mostar (Produkcijske kuće “Magazin plus” Visoko i BHRT-a) i pod sponzorstvom Elektroprivrede HZ HB, najnoviji Filipovićev dokumentarac prolazi kroz prošlost i sadašnjost kraja između Gabele i Huma. S iznimno kreativnim nagonom, Filipović u svom dokumentarcu povezuje ljude, događaje i mjesta kroz koja je prolazila uskotračna željeznička pruga povezujući jugoistok Hercegovine, sve od Boke Kotorske, sa Sarajevom, Bečom i srcem Europe.

Očito je da se radi o zaokruženom životnom djelu kroz koje se očituje Filipovićevo zrelo stvaralaštvo i njegov osobni odnos s rodnim krajem koji se uistinu doima kao nepresušan izvor umjetničkog nadahnuća.

U zajedničkoj organizaciji lokalnog kulturno-umjetničkog društva iz Hutova i Udruge HUM iz Mostara, nakon projekcije upriličeno je druženje i zakuska umjetnika s mještanima i gostima, a tom  prilikom Martin Raguž, predsjednik Udruge HUM, uručio je prigodan dar Vlatku Filipoviću.

Radiosarajevo.ba

 

 

Vlatko Filipović – 50 godina kreativnog filmskog rada obilježava u Hutovu 18.VII.2014. u 20 sati. Poslije najnagrađenijeg filma „Hop-jan“ (10’) premijera će biti najnovijeg dokumentarnog filma „Od Gabele do Huma“ (68’).
Film je mozaične strukture od novosnimljenog materijala koje paralelno teku sa scenama iz starih njegovih filmova i čine cjelinu o vremenu življenja u tom kraju od Gabele do Huma. Od jednog do drugog željezničkog čvora u vrijeme kada je BiH bila u sastavu Austro-ugarske monarhije.

Evo naznaka nekoliko scena iz filma:

– Kako se živjelo u vremenu prije pruge, za vrijeme pruge i poslije ukidanja pruge.
– Na prugu što je već išla iz srca Evrope, Beča preko Ljubljane, Zagreba, Sarajeva i Mostara do Gabele i luke Metković, urađen je produžetak do interesantnog Dubrovnika i još interesantnije s vojne točke gledišta – zaljeva Boke Kotorske.
– Živjelo se teško, posebno oko Popova Polja gdje je zemlja odavno izdjeljena. Otac je govorio djeci: „Ti Marko, ti si najpametniji, ti ćeš ostati ovdje, a vas trojica u svijet. Radite. Učite za advokate i doktore i ne zaboravite ovu kuću i Marka. To nam je!“
– Prugom je Car obilazio carstvo. U Ravnom je bilo toliko ljudi na stanici da je Car tražio da se zaustavi vlak. Jedan je glasno govorio, a Caru su prevodili: „Ja mogu kupiti kartu u Ravnom ili Hutovu za Beč i putovati bez ikakve zapreke.“ Zapisano je da se Car od srca smijao.
– Legenda o vilama nastala je kada se srušio mali dio Viline Kose – kamena, strma ravan u brdu Žaba kod Hutova i vila je govorila da je to znak da će umrijeti značajan čovjek. Zapisano je 20.XI.1913.
– Franc Ferdinand je lijepo dočekan 27.VII.1913. kada je brodom došao sa suprugom u Metković gdje im je urađen veliki svečan ispraćaj i brodovima i ljudima.
– Međunarodna zajednica je pomogla regulirati rijeku Trebišnjicu koja je svake godine plavila Polje. Napravljena HE i u vremenu se nisu držali dogovora o visini nivoa vode, nego su dizali nivo vode, Bilečkog umjetnog jezera nego su dizali nivo vode do nečuvenih 17 m. Velika je to površina od Trebinja do Bileće. Kada na jesen grunu kiše puste vodu, jer je ugrožena brana i Trebinje – i opet plavi Popovo Polje. Ljudi su odlazili iz kraja.
– Sada su karakteristični vikendaši što se iz obližnjih gradova vraćaju vikendom, obilaze stare i sade u baštama zdravu hranu.
– Biciklisti su najavili veći turizam. Pećina Vjetrenica se obilazi.
– U Hutovu žene igraju nogomet. „Kada mogu muški, možemo i mi“ – vole govoriti. Hutovo njeguje tradiciju dolaska KUD – koji čuvaju običaje igre, pjesama, jezika…, a Hutovci podižu spomenik pruzi, jer je preporodila kraj.