Prestati finansirati propale kompanije i uvesti interni sistem kontrole

Državna pomoć privrednim subjektima u Bosni i Hercegovini mjeri se stotinama miliona konvertibilnih maraka. Ali usljed nepostojanja strategije dugoročnog razvoja, većina novca dijeli se neplanski i često završava na računima kompanija koje posluju s gubicima. Nova istraživanja ukazuju na potrebu reforme u ovoj oblasti, koja bi u konačnici dovela do umanjene ali kvalitetnije raspoređene državne pomoći zdravim i profitabilnim kompanijama

Pružanje državne pomoći privrednim subjektima u obliku poticaja, grantova i poreskih olakšica, jedan je od alata koji vlastima u BiH stoji na raspolaganju za jačanje privrede i konkurentnosti domaćih kompanija. Stotine miliona maraka, koje se za ovu namjenu godišnje izdvoje iz budžeta, u teoriji bi trebale osigurati nova radna mjesta i veći priliv poreskih prihoda. No, u praksi se dešava da se ovim novcem pomažu kompanije bliske vlastima ili čak firme koje propadaju, a država ih spašava radi kupovine socijalnog mira.

Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje, u izjavi za Novo vrijeme navodi je da je prije svega potrebno napomenuti da postoje dvije vrste državne pomoći – vertikalna i horizontalna pomoć. Vertikalna pomoć je novac koji država pruža tradicionalnim industrijama, a horizontalna se pak odnosi na istraživanje, razvoj, inovacije, mala i srednja preduzeća, okoliš i profesionalno usavršavanje. Evropska unija nastoji u svojim programima povećati udio horizontalne pomoći, a to zahtijeva i od zemalja kandidatkinja, što je slučaj i s Bosnom i Hercegovinom.

Usto, od bh. vlasti se zahtijeva uvođenje internog sistema kontrole državne pomoći čime bi se spriječila eventualna zloupotreba budžetskih sredstava. Ova obaveza sadržana je i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju zaključenom između BiH i EU. Također, CEFTA-sporazum kao i Sporazum o energetskoj zajednici dodatno reguliraju ovo pitanje te zabranjuju pružanje državne pomoći koja bi poremetila normalno funkcioniranje otvorenog tržišta.

Smanjiti udio subvencija u BDP-u

Udio državne pomoći u BDP-u BiH u 2012. godini iznosio je 2,1 posto, što je mnogo više od nivoa EU, gdje je u 2011. godini ukupan udio subvencija u BDP-u iznosio svega 0,5 posto, odnosno 63,4 milijarde eura, navodi se u izvještaju Centra za politike i upravljanje (CPU). Istovremeno, pomoć horizontalnim sektorima je u stalnom porastu i iznosi oko 90 posto cjelokupne državne pomoći privrednim subjektima.

Također, Evropska komisija je zadužena za provedbu politika državne pomoći i na ovaj su način države članice izbjegle mogućnost da nacionalni lobiji vrše pritisak za subvencioniranje određenih industrija. Stoga se od država koje se nalaze u procesu pridruživanja Evropskoj uniji traži usvajanje njen Primjera radi, 2011. godine nije dodijeljena pomoć rudnicima, a već 2012. godine im se daje 50 miliona KM. Situacija je ista i u ostalim vertikalnim industrijamae legislative u oblasti državne pomoći te formiranje nezavisne institucije za upravljanje državnom pomoći u pretpristupnoj fazi, sve do prenošenja ove nadležnosti na nivo EU.

Posljednja u regionu

BiH je bila posljednja zemlja u regionu koja je početkom 2012. godine usvojila Zakon o državnoj pomoći. Jedan od razloga kašnjenja je pitanje nadležnosti, odnosno hoće li novoformirano Vijeće za državnu pomoć BiH biti na entitetskom ili državnom nivou. Ali ni nakon uspostave ove institucije te nakon popisa državne pomoći za 2011. i 2012. godinu nije došlo do značajnijeg pomaka u planiranim aktivnostima. Trenutno nisu donesene uredbe o kriterijima za dodjelu državne pomoći iako je Delegacija EU u BiH predložila sadržaj ove uredbe, navodi Adis Muhović.

Također ističe i to da ne postoji politička volja da se ova institucija učini efikasnom. Muhović navodi da se analizom popisa državne pomoći dolazi do zaključka da vlasti u BiH sredstva koriste bez ikakvog strateškog razmišljanja te da se više novca izdvaja pred izbore s ciljem dobijanja podrške glasača. Primjera radi, 2011. godine nije dodijeljena pomoć rudnicima, a 2012. godine im se daje 50 miliona KM. Situacija je ista i u ostalim vertikalnim industrijama. Osim toga, još nije došlo do uspostave elektroničkog registra koji bi sadržavao sve dodijeljene poticaje, grantove i ostale vrste pomoći privrednim subjektima od države.

Preporuke

Analiza Centra za politike i upravljanje na kraju navodi da je potrebno poduzeti niz mjera s ciljem rješavanja otvorenih pitanja u sektoru državne pomoći. Prije svega, potrebno je usvojiti Uredbu o kriterijima o dodjeli državne pomoći prema nacrtu koji je predložila Evropska komisija. Vijeću za državnu pomoć mora se omogućiti jačanje tehničkih kapaciteta, a svi pravni akti se moraju uskladiti ako su u konfliktu sa sistemom državne pomoći. Jedan od najvažnijih koraka svakako je i smanjivanje ukupnog iznosa državne pomoći i stavljanje većeg akcenta na horizontalnu pomoć.

Finansiranje kompanija “gubitaša” zarad kupovine socijalnog mira do sada je bila pogrešna politika državnih i entitetskih vlasti. Ulaganje u perspektivne sektore te pomoć zdravim kompanijama trebalo bi da bude osnovni kurs novih vlasti nakon oktobarskih izbora.

Novo vrijeme