Smatram da jedini ko vodi hibridni rat protiv srpskog naroda je očigledno Ruska Federacija
Prije nekoliko dana predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je kako se vodi hibridni rat protiv Republike Srpske koji predvode Sjedinjene Američke Države. Šta su hibridni ratovi i da li se oni vode u BiH pitamo Darka Obradovića iz beogradskog Centra za stratešku analizu i Zijada Bećirovića, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane.
Kada domaći političari ocjenjuju ko i kako vodi hibridni rat protiv njih ključno je postaviti vreijdnosti u centar oko koga procjenjujete postupke trećih strana, kaže za Buku Obradović.
“Smatram da jedini ko vodi hibridni rat protiv srpskog naroda je očigledno Ruska Federacija koja svoje gubitničke ciljeve 30 godina ugrađuje u obrazac mišljenja kod Srba. To je za posledicu imalo stvaranje gubitničkog inata kao posebnog fenomena, zatim misaonog obrazsca koji se kreće u zadatim kategorijama ruske propagande sa ciljem večite antagonizacije Zapada i Srba”, kaže Obradović.Dodaje da sve to ne bi bilo opasno da se direktno ne odražava na standard i kvalitet života građana koji umjesto da gledaju perspektive ekonomskog napretka, oni ostaju u raljama mišljenja iz neke ruske zabiti i propuštaju šanse.
“Posledice hibridnog rata ocenjujete po njihovom metodu implementacije, resursima, ciljevima i posledicama. Nažalost kada vidite čitavu medijsku-propagandu aktivnost koja ima svoje manifestacije i na terenu lako ćete zaključiti ko je taj koji kandiduje viziju budućnosti suprotnu bazičnim interesima većine građana”, kaže Obradović.
Bećirović misli da kada Milorad Dodik kaže Republika Srpska, onda misli na sebe. Smatra da niko ne zna koje vrijednosti predstavlja i njeguje Milorad Dodik i njegova vlast da bi bili meta hibridnog djelovanja, osim da se radi o osobama iz RS-a sa crne liste američke administracije na kojoj se nalaze okorjeli kriminalci i zločinci.
„Ako je crna američka lista za kriminalce razne provenijencije onda Dodik može naslutiti da će biti procesuiran u BiH. Poziv Tužilaštvu BiH od američke administracije, da Tužilaštvo BiH radi svoj posao upravo je možda taj hibridni rat na kojeg misli Dodik. Jedina opcija po kojoj bi Dodik i njegovi saradnici mogli biti stvarna meta hibridnog djelovanja, je ona da SAD u svojoj odbrani od ruskih hibridnih napada tretira proxija Dodika i njegove saradnike kao dio ruske hibridne prijetnje i mreže“, kaže Bećirović za Buku.
Na pitanje vode li se u BiH neki hibridni ratovi Bećirović kaže kako Rusija preko Dodika i tzv. Putinovaca vodi hibridni rat protiv BiH i zapadnog svijeta, a Hrvatska preko Dragana Čovića (HDZBiH) vodi drugi hibridni rat protiv BiH.
„Kakva je razlika između Milorada Dodika i npr. Željane Zovko (HDZ/EPP) poslanice u Evropskom parlamentu i čak potpredsjednice političke grupe Evropske narodne stranke (EPP) u Evropskom parlamentu? Nikakva. Vode hibridne ratove protiv BiH. Negiraju zločine, Dodik glorificira osuđenika Ratka Mladića, a Zovko brani Daria Kordića u Evropskom parlamentu i vode hibridne ratove protiv naslijeđa Tribunala iz Haga (ICTY). Dodik predstavlja 9.januar kao vrhunac interesa Srba cijelog svijeta na uštrb BiH, Željana Zovko mostarski Stari most predstavlja kao naslijeđe Hrvatske i to u srcu EU u Briselu, opet na uštrb BiH. Intenzitet hibridnog rata Rusije sa proxijima iz Hrvatske i sa drugim proxijima protiv BiH je skoro istog intenziteta i sličnog interesa“, dodaje Bećirović.
Šta su hibridni ratovi?
U polarizovanom globalnom rasporedu snaga pojam hibridnih ratova se sve češće pominju. Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu objašnjava da je hibridni rat star koliko i ljudski rod. Njegove glavne karakteristike su upotreba različitih oblasti društveno-političkog života kao vid “oružja”.
“Hibridni rat i dejstva vode se vojnim principima od strane obaveštajnih službi. Uvek obaveštajne službe preko drugih organizacija, institucija i pojedinaca sprovode hibridno dejstvo sa ciljem da ostvare interese svoje zemlje. Zašto se naziva “rat” zato što takvim akcijama se uspostavljaju svere uticaja bez ispaljenog metka”, pojašnjava Obradović.
Manifestacija hibridnog rata obuhvata energetsku ucjenu, dezinformacije, informativno oblikovanje, upotrebu korisnih idiota tj. kreatora mišljenja; političkih partija, separatizma ali i naučne zajednice (koja ima zadatak da svojim zaključcima stvori povoljan ambijent za stranu koja napada).
“Cilj hibridnog rata je da zagospodari narodom i državom bez opaljenog metka, a da žrtva svog dželata slavi kao spasioca tako što njegove interese prihvata kao svoje”, dodaje Obradović.
Bećirović pojašnjava da hibridne prijetnje predstavljaju posebnu opasnost za zapadne demokratije, jer su usmjerene na temeljne demokratske vrijednosti, procese, slabe i dovode u pitanje povjerenje građana u njihove institucije i vlade. Pokušavaju neposredno uticati na rezultate izbora dovodeći na vlast političke strukture koje odgovaraju njihovim interesima.
„Posljednjih godina autoritarni režimi i nedržavni akteri koriste se hibridnim prijetnjama i ratovanjem kako bi ostvarili svoje neprijateljske, strateške ciljeve. Hibridno ratovanje osmišljeno je za iskorištavanje nacionalnih ranjivosti u političkom, vojnom, ekonomskom, društvenom, informacijskom i infrastrukturnom smislu i IT-u. Kombinacijom različitih vrsta alata i organiziranih radnji, poput dezinformacija, ekonomskih pritisaka, kibernetičkih napada i drugih tajnih radnji, hibridne prijetnje postaju sve sofisticiranije i inventivnije“, objašnjava Bećirović.
Primjeri hibridnih ratova u svijetu
Širom svijeta vode se sukobi, ratovi i oružani sukobi, no svijet nije lišen ni hibridnih ratova.
“Primeri u svetu su na prvom mestu Ukrajina, koja je postala vruć rat kad hibridni rat nije dao rezultate, čitava EU je pod udarom ruskih hibridnih dejstava, kineske dezinformacije tokom pandemije korona su svakako hibridno dejstvo, medijska scena na Zapadnom Balkanu i proruski kreatori mišljenja su vrhunac tog dejstva na našim prostorima. Čini se da Moskva radi u tri smene da trajno promeni nacionalne konsenzuse o ključnim pitanjima a to je da izolacija i siromaštvo su nešto pozitivno dok je članstvo u NATO i EU nešto opasno i negativno”, kaže Obradović.
Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije kaže kako je najvažnija definicija ili podjela hibridnog rata borba demokratskog svijeta protiv hibridnog djelovanja Kine i Rusije, kao totalitarnih, nedemokratskih i korumpiranih sistema.
„Na primjer, EU stalno usavršava svoju odbrambenu politiku sa saveznicima kroz pravna rješenja koja omogućavaju zajednička djelovanja. Novi sistem zvani CORE model po prvi put predlaže pristup sistemskog razmišljanja. CORE model je strateška nadzorna ploča za donosioce politika da odluče koje resurse, alate i mjere mobilizirati u slučaju neprijateljskih aktivnosti na nivou država članica EU“, zaključuje Bećirović.
Slađan Tomić
Buka
