Riječ je o 159 osoba koje su u Predsjedništvu BiH bile angažovane od početka 2015. godine do kraja 2017. godine i za čije je naknade iz džepova građana BiH isplaćeno ukupno 608.907 KM.
Prema zvaničnim podacima Ureda za reviziju institucija BiH u Predsjedništvu BiH je tokom 2017. godine na osnovu ugovora o djelu bilo angažovano 59 osoba, od čega je 30 osoba angažovano za obavljanje poslova iz domena rada kabineta članova Predsjedništva BiH, a 29 osoba za obavljanje poslova Sekretarijata Predsjedništva BiH. Ukupni neto izdaci za angažovanje vanjskih saradnika u 2017. godini iznosili su 219.026 KM.
Ukupni neto izdaci za angažovanje osoba po ugovoru o djelu tokom 2016. godine iznosili su 184.325 KM. Tokom 2016. godine angažovano je 48 vanjskih saradnika. Za potrebe rada kabineta angažovana je 31 osoba, dok je 17 osoba obavljalo poslove iz domena rada Sekretarijata Predsjedništva BiH.
Što se tiče 2015. godine, ukupni neto izdaci za angažovanje osoba po ugovoru o djelu u Predsjedništvu BiH iznosili su 205.556 KM. Tokom godine bile su angažovane 52 osobe, od čega su tri osobe bile angažovane svaki mjesec.
Ured za reviziju institucija BiH iz godine u godinu upozorava članove Predsjedništva BiH da preduzmu aktivnosti na preispitivanju potrebe angažmana vanjskih saradnika na duži vremenski period i na poslovima sistematizovanih radnih mjesta te da ovakav oblik zapošljavanja treba koristiti samo za konkretne poslove i poslove koji po svom opisu ne spadaju u redovne.
Od kolektivnog šefa države BiH tražili smo i podatke o svim imenima i prezimena savjetnika/šefova kabineta koji su u aktuelnom mandatu bili angažovani u kabinetima članova Predsjedništva BiH, kao i o tačnom iznosu novca koji im je isplaćen.
Sekretarijat Predsjedništva BiH donio je rješenje kojim je u cijelosti odbijen zahtjev portala Klix.ba pod izgovorom da tražene informacije, koje se odnose na vanjske saradnike i savjetnike, uključuju lične interese koji se odnose na privatnost trećih osoba, odnosno da bi se dostavljem tih informacija prekršio Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.
Predsjedništvo BiH očito je zaboravilo ili se pravi neupućenim u činjenicu da je Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH u nekoliko navrata isticala kako imena i prezimena uposlenika u javnim subjektima ne smiju biti tajna i da organi odbijanjem dostavljanja takvih informacija, zapravo zloupotrebljavaju Zakon o zaštiti ličnih podataka BiH.
Na zvaničnoj web stranici Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH objavljeno je mišljenje u vezi s objavom podataka o platama zaposlenih u javnim organima gdje je precizirano: “S obzirom na to da se javna budžetska sredstva formiraju iz poreza i drugih prihoda koje plaćaju građani, nesumnjivo je opravdano građane upoznati o radu javnih organa i trošenju budžetskih sredstava, što predstavlja jednu od osnovnih pretpostavki kontrole”.
Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH jasno navodi i da su zaposleni u javnom organu korisnici budžetskih sredstava te stoga ne mogu uživati zaštitu privatnosti u pogledu obrade ličnih podataka u onoj mjeri u kojoj se ta zaštita zakonom osigurava fizičkoj osobi u privatnom sektoru ili nekim drugim običnim životnim situacijama.
“Osim navedenog, podaci o primanjima zaposlenih u javnom organu ukazuju na način trošenja budžetskih sredstava, što preventivno može djelovati na nezakonite radnje ili korupciju tog javnog organa te se stoga nesumnjivo može reći da je objavljivanje ovakve informacije u javnom interesu”, piše u mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.
Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH, dakle samostalna upravna organizacija koja je nadležna za nadgledanje provođenja odredbi Zakona o zaštiti ličnih podataka BiH, javno je objavila i mišljenje koje se odnosi na objavu informacija vezanih za ugovore o djelu u javnim organima. Objava ovog mišljenja uslijedila je nakon što je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske odbilo javno objaviti s kim je imalo zaključene ugovore o djelu.
“Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite kao ugovorna strana i naručilac posla ima status javnog organa i korisnik je budžetskih sredstava. Naime, upravo ova činjenica ukazuje na to da osobe koje su ostvarile naknade po osnovu ugovora o djelu u organima koji koriste budžetska sredstava, ne mogu uživati zaštitu na privatnost u pogledu obrade ličnih podataka u onoj mjeri u kojoj se ta zaštita Zakonom osigurava fizičkoj osobi u privatnom sektoru ili nekim drugim ‘običnim’ životnim situacijama. Imajući u vidu navedeno, informacija da je neka osoba zaključila ugovor o djelu s javnim organom i bitni elementi ovog ugovora ne mogu biti predmet ograničenja u smislu zaštite ličnih podataka”, smatraju u Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH.
Posebno je zanimljivo što su imena i prezimena savjetnika angažovanih u kabinetima članova Predsjedništva BiH, a koja Sekretarijat Predsjedništva BiH u rješenju tretira kao lične podatke, javno objavljena na zvaničnoj web stranici Predsjedništva BiH.
Još zanimljivije je što je još 2015. godine Vijeće ministara BiH javno objavilo podatke o imenima i prezimenima, plaćama i svim ostalim naknadama savjetnika angažovanih u kabinetima državnih ministara. Vijeće ministara BiH očito je cijenilo da javnost u BiH ima pravo znati koliko se novca iz njihovih džepova isplaćuje savjetnicima u kabinetima članova Vijeća ministara BiH.
Predsjedništvo BiH tražilo je čak da im se opravda javni interes u slučaju traženih informacija o vanjskih saradnicima i savjetnicima pri tome u potpunosti ignorišući činjenicu da javni organ nema pravo ispitivati niti zahtijevati razloge opravdanosti zahtjeva.
Zbog odbijanja dostavljanja traženih informacija, za koje vjerujemo da predstavljaju javni interes, obratili smo se Žalbenom vijeću pri Vijeću ministara BiH navodeći kako objavljivanje podataka o vanjskim saradnicama predstavlja javni interes jer građani BiH imaju puno pravo znati da li u kabinetima članova Predsjedništva BiH plaćaju angažman članova porodica ili stranačkih kolega članova Predsjedništva BiH.
