Predsjedništvo BiH kao raštimovan klavir
Ne postoji država u svijetu u kojoj državni politički vrh komunicira, najčešće, putem saopštenja ili medija kako je to slučaj u Bosni i Hercegovini.
Analitičari ocjenjuju kako su članovi kolektivnog šefa države odraz politika koje se vode u Bosni i Hercegovini i koje donose jedino podjele i jačanje nacionalizma na ovim prostorima.
“Ja znam da privatne relacije između trojice članova Predsjedništva su relacije koje su u ljudskom smislu korektne, čak i više od toga.
Ali ako i to nije dovoljno i ako jedan od članova Predsjedništva i pored toga iziđe pred javnost i održi svojevrsnu lekciju, to samo onda govori u prilog tezi da nije nastupao samostalno i da je kao član Predsjedništva dobio zadatak koji je morao odraditi“, kaže za Radio Slobodna Evropa Slavko Kukić, profesor na Univerzitetu u Mostaru.
Ovakvi istupi članova Predsjedništva samo škode BiH – ocjenjuje za RSE direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije Zijad Bećirović.
„To je poruka vani pošto Predsjedništvo predstavlja državu izvan BiH, i mogu se donositi različiti zaključci o kakvoj se državi radi, o kakvim međusobnim odnosima. To nije dobro ni za strane investitore jer mora postojati jedna ozbiljnost u komunikaciji“, kaže Bećirović.
Lamija Tanović, profesor na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu, smatra da je svemu aminovao i postojeći Ustav po kojem umjesto jednog, kao svugdje u svijetu, u BiH postoje tri predsjednika.
„Mislim kada bi ga implementirali u bilo kojoj državi, sa političkim kulturama druge vrste, da bi se neke slične stvari događale i tamo“, kaže za RSE Tanović.
Profesor na banjalučkom Filozofskom fakultetu Ivan Šijaković smatra da je potrebno izaći iz uskog okvira partija i na ove funkcije birati odgovorne i stručne ljude.
„I da se samo takvi nepartijski ljudi kandiduju na izborima, ljudi koji iza sebe imaju ozbiljne karijere i nemaju nikakvih retrogradnih nastupa i tome slično“, rekao ej za RSE Šijaković.
Jedino Predsjedništvo BiH, koje je bilo skoro pa jedinstveno u svim odlukama, bilo je ono kojeg su činili Beriz Belkić, Jozo Križanović i Živko Radišić.
Iako su sva trojica bili predstavnici stranaka koje su ih predložile za tu funkciju, niti jednom tokom rada ili u javnosti se nije dalo naslutiti da ne misle kao jedan. Živko Radišić o tom vremenu za RSE kaže:
„Mi smo shvatili da ne počinje svijet sa nama, niti završava sa nama. Radili smo ono što je u datim okolnostima, datom vremenu bilo sasvim realno”.
Istovremeno, osim što većinu članova Predsjedništva građani znaju po istupima i svađama, najveći broj njih ostaje upamćen po rastrošnosti.
Sva trojica imaju po šest, odnosno sedam savjetnika, na raspolaganju su im automobili, vozači i svo drugo osoblje. Samo u prošloj godini, prema rezultatima revizije, ukupni rashodi Predsjedništva BiH iznosili su 3,9 miliona eura.
(Vijesti.ba)
