Pred Arbitražnim sudom u Hagu postupci “teži” od milijardu KM

Zbog gradnje mosta na Savi kod Svilaja i termoelektrane Ugljevik

Medina Vilić, pravobraniteljica BiH, u razgovoru za „Dnevni avaz“ govori o intenziviranju procesa uknjižbe perspektivne nepokretne vojne imovine na državu BiH, što je ključni uvjet za aktiviranje Akcionog plana (MAP) za članstvo BiH u NATO-u. Vilić otkriva i da će Pravobranilaštvo BiH učiniti sve da odbrani BiH u postupcima koji se vode pred Arbitražnim sudom u Hagu, a koji su “teški” oko milijardu i milion KM koje strane potražuju od naše zemlje na ime odštete u poslovima vezanim za gradnju mosta na Savi kod Svilaja te za termoelektranu Ugljevik.

63 lokacije

Pravobranilaštvo BiH je, kaže Vilić, od 63 perspektivne vojne lokacije za koje postoji odluka Predsjedništva BiH, kada je FBiH u pitanju, uknjižilo više od pola lokacija, odnosno njih više od 20. Ministarstvo odbrane radi na pripremi imovinskopravne dokumentacije za ostale lokacije, a, kako ističe, saradnja s Ministarstvom je odlična.

– Znamo svi koliko je to važan posao, jer onog trenutka kada se 63 lokacije perspektivne nepokretne vojne imovine uknjiže kao vlasništvo države, bit će aktiviran MAP, što će BiH dovesti na korak članstva u NATO savezu, a što nam je krajnji cilj i opredjeljenje BiH. Sva rješenja o uknjižbi za više od polovine lokacija pravosnažna su – kaže Vilić.

Naglašava da se u manjem bh. entitetu postupak uknjižbe vrši pri Upravi za geodetska pitanja i imovinske odnose RS, tako da se procesno razlikuje u odnosu na FBiH koju vrše sudovi, odnosno zemljišnoknjižni uredi. Do sada je nadležnima u RS već upućeno nekoliko zahtjeva na koje se čekaju odgovori.

Vilić otkriva da je Pravobranilaštvo BiH prvi put uključeno i u dva postupka po arbitraži. U prvom slučaju radi se o arbitražnom postupku koji se vodi po tužiocu “Strabag AG Austrija“ protiv Ministarstva komunikacija i transporta BiH. Pred Stalnim arbitražnim sudom u Hagu ova firma, kaže Vilić, potražuje od BiH 642.263,60 eura kao odštetu za raskid ugovora za izgradnju mosta na Savi kod Svilaja.

U drugom slučaju arbitražni postupak se vodi po tužbi firme “Elektrogospodarstvo Slovenija“ protiv BiH pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu.

– Postupak je pokrenut na osnovu Sporazuma BiH i Slovenije o recipročnom unapređenju i zaštiti investicija. Predmet arbitražnog postupka je naknada štete koja proizilazi iz ulaganja po samoupravnim sporazumima nekadašnjeg “Elektrogospodarstva Slovenije“ u izgradnju termoelektrane Ugljevik i vrijednost spora je 695.175.000 eura. I u jednom i u drugom slučaju u toku je pripremna faza postupka u kojoj će se odlučiti o prigovorima nadležnosti arbitraže. Mi ćemo iskoristiti sve pravne radnje u pravcu toga da ishod bude što manje nepovoljan za interese BiH – kaže Vilić.

Novi zakon

Odgovarajući na pitanje kakva je uloga Pravobranilaštva BiH i šta se čini na tome da BiH konačno uđe u posjed svoje nepokretne imovine u susjednim državama, koje joj zakonom pripadaju, Vilić kaže da je konkretno u Srbiji i Hrvatskoj u toku određen broj postupaka.

– Vrhovni sud Hrvatske osporava direktnu primjenu implementacije sporazuma o pitanjima sukcesije. Dakle, bez zaključenja bilateralnih sporazuma između dvije države neće se ići u postupak vraćanja imovine. U tom pravcu mi smo od Ministarstva pravde BiH tražili da se očituju o razlozima zbog kojih još nije zaključen bilateralni sporazum s Hrvatskom i čekamo da se oni očituju po tom zahtjevu. Ono što mene raduje je to da ćemo u narednom periodu vjerovatno imati zaključenje tog sporazuma – kaže državna pravobraniteljica.

Ona najavljuje i izmjene i dopune Zakona o Pravobranilaštvu BiH. S obzirom na to, kaže Vilić, da je riječ o više izmjena i dopuna zakona sačinjenog 2002. godine, njena ocjena je da bi bilo potrebno donijeti potpuno novi zakon u ovoj oblasti. Izmjene dolaze kao rezultat analiza trenutnog stanja i rada Pravobranilaštva BiH u odnosu na nadležnost, organizaciju rada i slično.

Optužbe zbog troškova

U posljednje vrijeme stranke u postupcima koji se vode protiv države BiH, odnosno njenih institucija, a u kojima interese države brani Pravobranilaštvo BiH, ovu instituciju optužuju za naplatu troškova. Državna pravobraniteljica ističe da nema mjesta takvim optužbama, jer je procesnim zakonima o parničnom postupku propisano da je stranka koja gubi spor u postupku dužna nadoknaditi troškove parničnog postupka.

– Sud donosi odluku o troškovima postupka na osnovu ishoda parnice, odnosno ishoda spora. Mi smo dužni da potražujemo te troškove, to nam je obaveza po zakonu, ne možemo biti oslobođeni toga da ih tražimo. Naknada tih troškova ne predstavlja prihod Pravobranilaštva. To je prihod BiH i prošle godine na ime naplate tih sudskih troškova u budžet institucija BiH uplaćeno je 538.345,51 KM. Vrlo često dođemo u situaciju da budemo prozivani da Pravobranilaštvo uzima ta sredstva za sebe, međutim, ponavljam, mi samo postupamo po zakonu i potražujemo te troškove, a konačnu odluku donosi sud – pojašnjava Vilić.

Autor: S. DEGIRMENDŽIĆ – avaz.ba