Ovo nije lula, već je ovo slika lule. Ovo nije lula, to je samo riječ koja označava lulu. A možda je zapravo nešto između slike i riječi. Svatko ima pravo tumačiti značenja na svoj način, ali jedino autor shvaća njihovu ideju i misterij
Ako sa vama i sa “Ujkom Samom” preko društvenih mreža trajno podijelim sve što mislim, vjerovatno bih mnogima bio ili bolji ili gori nego što stvarno jesam. Kakav god bio za okolinu, iz, ponekad namjerno veoma čudnog, ali eksperimentalanog načina korištenja društvenih mreža, odnosno iluzije savršenog, došao sam do nekih zaključaka.
Iako ih svi koristimo, rijetki su oni koji znaju da su društvene mreže funkcionirale na dva različita načina. Prvi je baziran na principu sakrivanja, a drugi je baziran na plasiranju sadržaja.
Princip sakrivanja sadržaja nije ništa drugo nego marketinški motivisan odabir algoritma društvene mreže. Radi se o sakrivaju objava korisničkih sadržaja, kako bi se korisnici poticali na sponzoriranje vlastitih objava. Ima smisla jer će sakrivanje objava sa stranica smanjiti njihov doseg, a istovremeno povećati potrebu za sponzoriranjem objava.
Princip plasiranja sadržaja, opet, nije ništa drugo nego marketinški motivisan odabir algoritma koji će korisnicima plasirati sadržaj koji im se sviđa, kako bi što više vremena provodili na toj društvenoj mreži. Tako se korisnik prati kako bi mu se plasirao sadržaj sličnog karaktera.
I jedna i druga korisnička politika društvenih mreža tjera korisnike na veću interakciju i u konačnici duže provedeno vrijeme na društvenim mrežama. Dizanjem konkurentnosti i korištenjem mašinskog učenja, algoritama vještačke inteligencije, društvene mreže nastoje spojiti ova dva principa (neke već jesu) u jedan.
Sada su newsfeed algoritmi prerađeni u novi pristup mašinskog učenja koji u razmatranje uzima više od 10 000 parametara. Sadašnji algoritam je fokusiran na predviđanje objava koje će korisnike potaknuti na “aktivni angažman”. Ovaj pojam znači da algoritam predviđa rezultate dodjeljivanjem većih koeficijenata parametrima koje čine post osobnim i vrijednim pomena.
(Facebook press release)
To znači da se korisnički račun i njegovi koeficijenti “vagaju” na više od 10 000 načina, tehnikama mašinskog učenja, na način da se svaki sadržaj i svaka korisnička interakcija analiziraju. Odličan alat za dodatne parametre su postali mobilni uređaji koji zahtijevaju login za korištene svih društvenih mreža, a koriste se sada u preko 70% pristupanja mrežama, s tendencijom rasta. Ti uređaji bilježe mnoge meta-podatke (podatke o podacima) o objavama poput lokacije, vremena, zvuka i tako hrane algoritme. Stoga, kao pomoć osobama koje se bave marketingom postoji mnogo uputa (trending) i načina za podizanje vidljivosti objava, ali ne postoji pomoć korisnicima, koji su logikom vještačke inteligencije i njenih algoritama zapali u paradigmu prikazivanja gotovo istog sadržaja na društvenoj mreži.
Eksperimentirao sam i došao do sljedećeg:
– entropija sadržaja prilikom ulaska na Facebook i YouTube se smanjila korištenjem samo jednog uređaja, a na Instagram nije;
– od 800 prijatelja na Facebooku, newsfeed uključuje uglavnom postove do 150 osoba sa kojima sam vršio interakciju, iako i druge osobe objavljuju sadržaj;
– bio sam obrisan od strane određenog broja osoba iz skupa A (neslaganje oko međusobnog sadržaja), što je uzrokovalo smanjenje prikazivanja objava osoba iz skupa B (vole sadržaj iz skupa A);
– rasprava sa drugom u privatnom chatu oko slučaja kad su se zapalila tri autobusa na prevoju Ivan i zaključak da se radi o vozilima sa motorima marke Volvo, rezultirala je time da sam dobio reklame “Volvo city buses solutions”, što ukazuje na to da algoritmi analiziraju i chatove;
– novi update od 41MB omiljenog nam chata povećava standby potrošnju baterije za 25-30% a najveća “novina” je zahtjev za korištenje mikrofona dok je telefon zaključan;
– omiljeni nam chat, prije update-a pravi probleme nakon puštanja određenog broja video snimaka, a nakon čišćenja keša ne pravi, što znači da problem nije povezan sa udjelom raspoložive memorije na uređaju;
– omiljena nam video-stranica vjerovatno radi isto, manje intenzivno koristeći “services”, sadržaj na više različitih browsera na telefonu, te preko aplikacije nije istovjetan;
– uključivanje editor moda na mapama će nakon određenog vremena prikazati lokacije koje ste posjetili posljednja tri mjeseca od momenta uključivanja, iako je pristup lokaciji bio onemogućen;
– za priviknute na online svijet, isti sadržaj stvara osjećaj “virtualne klaustrofobije”, a ova savršena iluzija idealnih tuđih života postaje drvo koje se približava, od kojeg sve manje vidimo šumu iza njega.
*
Kako izbjeći ove potencijalne probleme, a ipak koristiti prednosti društvenih mreža:
– brisanje keš memorije, cookies-a i SearchBar historije;
– korištenje društvenih mreža dok na njih nismo logovani;
– korištenje više browsera istovremeno daje različite rezultate sadržaja newsfeeda na pojedinim društvenim mrežama, pa je neki brzi refresh situacije;
– korištenje društvenih mreža preko aplikacije i preko browsera istovremeno također prikazuje različit sadržaj;
– smanjenje/povećanje privilegija za korištenje hardvera (lokacije, mikrofona…) može promijeniti sadržaj newsfeeda;
– korištenje Virtualnih mašina na mobilnim uređajima/mogućnosti višestruke instalacije i korištenja istih aplikacija;
– korištenje drugog search Engina može biti isto traženo “osvježenje” prilikom pretrage nekog specifičnog sadržaja.
*
Pored tehničkih problema i nekih preporuka koje daju rezultate, treba imati na umu i da samo plasiranje sadržaja nije ništa drugo do vješta iluzija stvarnosti ukoliko je prikazivanje tog sadržaja vama bazirano na algoritmima vještačke inteligencije. To ne mora nužno biti loše, jer svi volimo da gledamo ono što želimo, međutim može nas dovesti u zabludu. Postoji mogućnost da nećete vidjeti sve sadržaje prijatelja i osoba u stvarnom životu, pa je opasnost uzimanja ovakvog sadržaja “zdravo za gotovo” problematična. Sam sadržaj opet mora da karakterizira drugi ugao gledanja. Video snimak koji prikazuje spontani moment sreće, možda vama ne djeluje sporan. Ali nije spontan ukoliko je snimljen od strane osobe koja ga je postavila. Snimanje je možda uticalo na događaj, kamerman je bio s jedne strane kamere smartphonea, snimljeni s druge. Snimanje je možda promijenilo ponašanje aktera da bi se događaj uopšte našao u online izdanju. Paradoks snimljenog, a spontanog možda postavlja pitanje povjerenja u autentičnost sadržaja društvenih mrežama. Takvo šta nije lako kvantifikovati, ali istraživanja kažu da oko 41% sadržaja koji pregledaju, korisnici smatraju autentičnim. Isto istraživanje motivirano fake-newsima iz predsjedničke kampanje u SAD 2016. godine preciznije kaže da na cijelom uzorku istraživačke grupe, izvučeno iz panel ankete koju je provela YouGov, samo 8.5% podijeljenih linkova na Facebooku dolaze iz fake news stranica.
Istraživanje vezano za autentičnost je zbog metodologije sklono velikom procentu greške. Međutim, ako ga kao takvog uzmemo uz naknadnu provjeru linkova u potrazi za fake-newsima, znači da će korisnik na 100 objava vidjeti oko 30 vijesti, od kojih će za 13 njih pomisliti da su “autentični”, a od kojih će 1 biti fake-news.
Lažne vijesti pored nerealističnih kvazi-spontanih momenata korisnike društvenih mreža dovode u zabludu. S obzirom na veliko vrijeme provedeno na društvenim mrežama, od oko 1:53h dnevno (dan ima samo 24 sata) prelistavajući oko 90 metara newsfeeda, gotovo je izvjesno da ćemo kao korisnici naići na veći broj neautentičnog, kvazi-spontanog i lažnog sadržaja nego što to sami mislimo.
Koliko smo lijepih momenata propustili vidjeti gledajući tuđe?
“Nerealna očekivanja postavljena od strane sadržaja socijalnih mreža, potiču mlade na veću samosvijest, ali i manje samopouzdanje u potrazi za perfekcionizmom koji se propagira na društvenim mrežama, što se može manifestovati kao anksiozni poremećaji. Instagram je okarakteriziran kao najgora društvena mreža za mentalno zdravlje, iza kojeg slijede Snapchat i Facebook” – stoji u izvještaju Kraljevskog društva za javno zdravstvo.
Pored nerealnih očekivanja, koja će postati veća serviranjem posebnog sadržaja za svakog korisnika ponaosob, koje će možda rezultirati “pospješenjem korisničkog iskustva” sa ekonomsko-marketinške strane, servirani sadržaj će vjerovatno brže prouzrokovati anksioznost određenih korisnika. Tako će algoritam osobi koja posjećuje sportsku kladionicu servirati sadržaj vezan za sport ili klađenje, osobi koja uradi check-in u pivnici, prikazivaće sadržaj vezan za pivo… Dakle, korisnicima će se prikazivati sadržaj istog karaktera što može imati negativne posljedice ukoliko je taj sadržaj negativan. Najveći “porok-sadržaj” je prikazivanje naizgled benignih, veoma nerealističnih idealiziranih situacija vaših prijatelja [1] koje algoritam prepoznaje kao dobre jer “vape za lajkovima”.
Bez obzira na situaciju, mi korisnici oblikujemo sadržaj i rangiramo značaj društvenih mreža našim životima. Društvene mreže ne treba posmatrati negativno, ali protiv nuspojava se treba boriti. Moć u rukama korisnika treba shvatiti ozbiljno, jer sadržaj onoga što vidite, nije ono što jeste, već njegova replika. (Magritteova lula) Opasno je ne biti svjestan postojanja moćnih algoritama koji sadržaj prilagodbe svakom korisniku.[2]To je nova lula.
“Ovo nije lula, već je ovo slika lule.”
(René Magritte)
Autor: Mirza Krajina, Prometej.ba
Izvor naslovne fotografije: demilked.com
