Povećava se broj HIV pozitivnih osoba u BiH

Širom svijeta 1. decembar obilježava se kao Svjetski dan AIDS-a. U 2012. godini u BiH je zabilježeno ukupno 221 osoba koje boluju od HIV/AIDS-a, 78 u Republici Srpskoj, a 144 u Federaciji BiH. U RS tokom 2012. godine zabilježeno je 9 novih osoba inficiranih HIV-om.

(Maja Isović – 6yka.com)

Obilježavanje ovog datuma započelo je davne 1988. te je kroz godine postojanja u fokus interesovanja globalne javnosti isticalo teme poput AIDS i porodica, Stigma i diskriminacija, Žene i AIDS i druge. Ovogodišnji globalni slogan je „Cilj je nula. Nula smrtnih slučajeva od AIDS-a, nula novih slučajeva infekcije HIV-om, nula slučajeva diskriminacije.“

 

U 2012. godini u BiH je zabilježeno ukupno 221 osoba koje boluju od HIV/AIDS-a, 78 u Republici Srpskoj, a 144 u Federaciji BiH. U RS tokom 2012. godine zabilježeno je 9 novih osoba inficiranih HIV-om.

Udruženje građana “Akcija protiv side” (Action Against AIDS) implementira aktivnosti u oblasti prevencije HIV-a i PPI na području  gradova Banjaluka, Bijeljina, Prijedor, Doboj i tradicionalno obilježava “1.12. – Svjetski dan AIDS-a”. Tim povodom planirali su razne aktivnosti.

Povodom ovog dana razgovarali smo sa članovima Udruženja građana “Akcija protiv side” iz Banjaluke. Naši sagovornici su Srđan Kukolj, predsjednik Udruženja “Akcija protiv side”, Marina Makivić, dipl.med.ing /portparol i  Dalibor Miholjčić, psiholog koji su nam sipred AAA tima odgovorili na pitanja o HIV zaraženim osobama, rizičnim grupama, prevencijom i drugim temama.

Da li imate podatak koliko osoba živi sa HIV-om u BiH i RS i najčešći načini prenošenja HIV-a?

Po parametrima Svjetske zdravstvene organizacije, BiH je zemlja sa malim brojem zaraženih. Prema  podacima Instituta za javno zdravstvo RS (koji će danas biti zvanično saopšteni) prvi registrovani slučaj od HIV/AIDS-a u Bosni i Hercegovini zabilježen 1986. godine, i do sada ukupno je registrovano 221 osoba, od toga 120 je AIDS. Prema polnoj strukturi većina su osobe muškog pola (80,5%), a glavni put prenosa je i dalje heteroseksualni (52,1%), a zatim homo i biseksualni (28,5%). seksualni odnos. U odnosu na uzrasne grupe, najveći broj registrovan je u uzrastu 20-29 godina (33,8%), zatim 40-49 godina (26,3%).

 

(Srđan Kukolj, predsjednik Udruženja AAA)

U BiH su registrovana i dva slučaja vertikalne transmisije (prenos virusa sa majke na dijete rođenjem i/ili dojenjem). U  Republici Srpskoj do sada je ukupno registrovano 78 osoba sa HIV/AIDS-om, a od toga u 2012. godini je registrovano 9  novih slučajeva (8 HIV+, 1 AIDS) i nije bilo smrtnih slučajeva. Od 9 novootkrivenih osoba, svi su muškog pola, a dominantan put  prenosa je  homo(biseksualni) = 8, a samo u jednom slučaju je heteroseksualni seksualni odnos. Potrebno je napomenuti i da se nastavlja loš trend povećanja broja novootkrivenih, jer je prošle godine broj novooboljelih bio osam, a 2010. četiri.

Koje su populacije pod povećanim rizikom od HIV infekcije u BiH i RS?

Među grupama pod izrazitim rizikom za prenos HIV-a nalaze se osobe iz MSM populacije (muškarci koji imaju seksualne odnose sa muškarcima – bez obzira na njihovu seksualnu orjentaciju), injekcioni korisnici narkotika, te seksualne radnice i radnici. Međutim, treba insistirati na tome da ne postoje rizične grupe, nego rizični oblici ponašanja. Razlog tome je što rizično ponašanje dovodi do HIV infekcije, a ne pripadanje određenoj populaciji samo po sebi.

Koliko su ljudi upoznati sa načinima prevencije? I koje biste Vi načine prevencije istakli kao najvažnije?

 

(Dalibor Miholjčić, psiholog)

Pretpostavka je da su ljudi, pogotovo mlađe populacije dobro informisani o načinima prevencije neželjene trudnoće i svih polno prenosivih infekcija (PPI), pa tako i HIV/AIDS-a. Problem je što se zaštita ne koristi onoliko često koliko bi to bilo potrebno, pa i neophodno. Kondom, uz eventualnu upotrebu lubrikanta na bazi vode, je trenutno najbolja zaštita od HIV-a i svih ostalih PPI, kao i neželjene trudnoće. Većini ljudi je jasno da je potrebno zaštititi se, ali je većina i sklona da pronalaze različite izgovore zašto to i ne rade. Stoga savjetujemo ljude da povećaju učestalost korišćenja kondoma, smanje broj seksualnih partnera, ne povećavaju riziko faktore upuštanja u nezaštićen seksualni odnos (ne nošenje kondoma uz sebe, alkoholizirano stanje i upotreba narkotika i svega onoga što može smanjiti moć rasuđivanja…).

Koliko je naše društvo senzibilno za ovaj problem, u smislu prevencije, ali i pružanja pomoći zaraženim i oboljelim?

Dražava BiH iskazuje dovoljnu zainteresovanost prema nacionalnom odgovoru na HIV time što postoji Strategija za odgovor na HIV i AIDS za period  2011-2016 koja je usvojena na nivou BiH od strane Vijeća Ministara BiH, implementira se nacionalni projekat Globalnog fonda za suzbijanje HIV-a i tuberkuloze u BiH, kontinuirano se sprovode obuke namjenjene usposlenicima javnih institucija i organizacija civilnog društva koji rade u oblasti HIV-a, distribuiraju se informativno-obrazovni materijali, pružaju se usluge psihosocijalne podrške osobama koje žive sa HIV-om i svim populacijama pod povećanim rizikom od HIV infekcije, uspostavljeni su Centri za dobrovoljno i povjeljivo savjetovanje i testiranje pri javnim zdravstvenim ustanovama, sprovode se programi ”smanjenja štete” kao i metadonsko liječenje zavisnika o narkoticima.

Prema iskustvu iz prakse kakav je kvalitet života osoba koje žive sa HIV-om i kako se liječe?

Trenutno u Republici Srpskoj pod terapijskim tretmanom je 27 osoba, a 3 osobe su pod zdravstvenim nadzorom. Od posljedica AIDS-a u Republici Srpskoj je do sada umrlo 16 osoba, a u 2012. godini nije bilo smrtnih slučajeva. Kako je HIV/AIDS hronična, doživotna bolest za koju još uvijek nije pronađen lijek, osobe koje žive sa HIV-om (PLHIV) moraju se trajno zdravstveno pratiti. Glavna komponenta liječenja PLHIV-a se sastoji od antiretrovirusnog liječenja. Optimalna antiretrovirusna terapija produžuje i poboljšava kvalitet života osoba inficiranih HIV-om, te otežava dalje prenošenje virusa. Uz adekvatna ponašanja i brigu o vlastitom zdravlju, osobe pozitivne na HIV mogu živjeti prilično dugo. HIV infekcija još uvijek često rezultuje stigmom i strahom onih koji su pogođeni njome – zaraženih osoba, te njihovih najbližih.

Dešava se i da saznanje o infekciji rezultuje gubitkom socioekonomskog statusa,  dohodaka, smanjenja mobilnosti, te uskraćivanja potrebnog zdravstvenog osiguranja, koje je tim osobam izuzetno važno. Stres prouzrokovan življenjem sa hroničnom bolešću ili staranjem za bolesnog člana porodice može dovesti do serije psiholoških reakcija koje za posljedicu imaju veliku patnju i otežano funkcionisanje. Ovakvo otežano funkcionisanje i patnja mogu umanjiti otpornost na druga propratna stanja i doprinjeti održivost terapije lijekovima. Poznato je da prisustvo neliječenog psihičkog problema posebno depresije – značajno umanjuje uspješnost liječenja bilo kakvog stanja, pa tako i HIV/AIDS. Međutim, uz adekvatnu podršku bližih članova porodice i najbližih prijatelja, većina osoba koje žive sa HIV-om nastavlja svoj život prilično normalno. Postoje stvari na koje oni sada moraju značajno više da paze, prvenstveno na svoje zdravlje, redovno uzimanje terapije, neizlaganje drugim infekcijama itd. Ta tzv. „oprezna ponašanja“ brzo postaju dio dnevne rutine, tako da mi sada imamo klijente koji dugo žive sa HIV-om i žive potpuno normalno. Međutim, na svima nama je da radimo što više na smanjenju stigme i diskriminacije HIV pozitivnih ljudi, da ne dozvolimo društvu da u potpunosti dehumanizuje ove ljude, jer to jednostavno nije u redu.

Kada je riječ o predrasudama, šta biste vi izvojili kao ono što je najčešće prisutno u odnosu prema osobama koje su HIV pozitivne?

Građani BiH stigmu i diskriminaciju izražavaju zbog nedovoljnog znanja o načinima prenosa HIV-a što izaziva i strah pri svakom kontaktu sa osobama koje žive sa HIV-om. Nažalost, većina građana odbija bilo koji vid kontakta sa osobama koje žive sa HIV-om i nisu spremni pružiti podršku. Osobe koje žive sa HIV-om susreću se svakodnevno sa problemom statusa u društvu, jer su još uvijek u položaju da informaciju HIV statusu zadržavaju samo za sebe, ponekad dijele sa nekim od članova porodice i ljekarom koji pruža tretman.Takođe, prema riječima osoba koje žive sa HIV-om ne žele da se posmatraju kao neko ko je inficiran HIV-om već kao ravnopravni građani našeg društva.

 

(Marina Makivić, dipl.med.ing /portparol u Udruženju AAA)

U našem regionu nažalost još uvijek postoje stereotipi o HIV-u koji su u vezi sa pričama iz prošlosti kao npr. da HIV mogu dobiti samo homoseksualci, korisnici narkotika, osobe koje često mjenjaju partnere ili prodaju seksualne usluge, i na taj način se stavljaju na margine društva i diskriminišu. Cijela priča o HIV-u se posmatra na jedan mračan način te društvo ne iskazuje podršku prema osobama koja žive sa HIV-om. Trebamo napomenuti da se u XXI vijeku živi sa HIV-om, da liječenje pokriva Fond zdravstvenog osiguranja i da HIV predstavlja virus koji se prenosi putem zaražene krvi, nezaštićenim seksualnim odnosom i sa majke na dijete (vertikalna transmisija). Samim tim ne možemo definisati da su samo određeni profili ličnosti podložniji infekciji HIV-a već da samo svi jednako u riziku ukoliko se ne pridržavamo pravila prevencije.

ŠTA JE SIDA?

Sida je neizlječiva infektivna bolest koja predstavlja posljednji stadij infekcije virusom humane imunodeficijencije (HIV) i definirana je kao skup simptoma i infekcija koji rezultiraju slabljenjem i uništenjem imuniteta. Na taj način organizam je onesposobljen da se brani od bilo koje druge bolesti ili infekcija. Sida je akronim od francuskog naziva za sindrom stečenog imunskog deficita, a AIDS od engleskog naziva Acquired Immunodeficiency Syndrome.

Treba razlikovati pojmove HIV pozitivna osoba (HIV+) i osoba oboljela od side. To su dvije povezane ali različite stvari. HIV pozitivna osoba je osoba zaražena virusom HIV, a kod osobe oboljele od side virus HIV-a došao je do posljednje faze nakon koje nastupa smrt. Ako je neka osoba zaražena HIV-om, to ne znači da ona ima sidu.

Do pojave bolesti može proći vremenski period od dvije do 10 godina. HIV pozitivna osoba može izgledati potpuno zdravo, sposobna je za rad ili bilo kakvu drugu aktivnost kao i bilo koja zdrava osoba. Osoba može biti HIV pozitivna dugi vremenski period bez razvoja simptoma bilo koje od bolesti koja karakterizira ovaj sindrom.

HIV se ne može dobiti kupanjem u bazenu, uobičajenim socijalnim kontaktima, konzumiranjem hrane koju je spremila HIV pozitivna osoba ili boravkom u istoj prostoriji s tom osobom. HIV se može prenijeti na tri načina – nezaštićenim seksualnim odnosom, putem zaražene krvi i s majke na dijete.

Smrt oboljelih od side ne nastaje zbog prisustva HIV-a kao patogena, već postepenim oštećenjem imuniteta, kada on prestaje da bude otporan na patogene koji se mogu naći u okruženju. Sida je posljednja faza napada HIV virusa i ujedno je i najteža faza.

Za sada nije pronađen lijek ni vakcina protiv te bolesti, osim antivirusnih lijekova koji usporavaju tok bolesti.

 

(Materijal za prevenciju)

 

AKCIJE

Udruženje “Akcija protiv side” ovaj datum obilježava u nekoliko faza tokom novembra i decembra u saradnji sa partnerskim institucijama/organizacijama.

Juče je održano uvodno predavanje o HIV-u na temu: „Pubertet i odrastanje“u Dječijem domu “Rada VranješeviĆ”, a za danas je planirana distribucija  brošura, prezervativa,lubrikanata i vaučera za anonimno i besplatno testiranje (poklon paketi) na ulicama, parkinzima, info pultovima, bus stajalištima ,u autobusima gradskog javnog prevoza na linijama Autoprevoza 1, 10 i 13  uz učešče velikog broja volontera i đaka, studenata tokom dana u Banjaluci.

Asocijacija XY danas organizuje akciju u Sarajevu i Banjaluci povodom obilježavanja Svjetskog dan AIDS-a. Akcija je organizovana pod motom “Cilj je nula”.

Obilježavanje ovog datuma počinje u prostorijama za dobrovoljno savjetovanje i testiranje Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo u ulici Avdage Šahinagića br.10, Opština Stari Grad, gdje će dobrovoljno i anonimno savjetovanje i testiranje na HIV obaviti 5-6 zainteresovanih mladih osoba.

U Banjaluci će Asocijacija XY Svjetski dan AIDS-obilježiti u Merkator centru i robnoj kući Boska u periodu od 10 do 18 časova.

BESPLATNO, ANONIMNO TESTIRANJE

Institut za javno zdravstvo RS u Banjaluci, organizuje testiranje na HIV+, na 2 lokacije: „Centar za dobrovoljno, povjerljivo i anonimno savjetovanje i testiranje“ – Institut za javno zdravstvo Republike Srpske, „Jovana Dučića“ br. 1, Banjaluka i Udruženje građana „Akcija Protiv Side“, „Sime Matavulja“ br. 7, Banja Luka.

Testiranje će biti organizovano danas u terminu od 17 do 22 časa. Za testiranje će se koristiti brzi „Oral quick“ testovi (pljuvačka ili krv iz prsta).

Organizatori su pozvali sve građane, posebno mlade ukoliko su se rizično ponašali i sumnjaju da su bili izloženi virusu HIV-a, a žele saznati i provjeriti svoj HIV-status, da dođu na navedene lokacije u Banjaluci da se testiraju.
“Testiranje je anonimno, povjerljivo besplatno i nije potreban nikakav dokument niti ljekarska uputnica. Takođe, u okviru testiranja je obezbjeđeno savjetovanje prije i savjetovanje poslije testiranja u cilju unapređenja znanja o HIV/AIDS-u, načinima i putevima prenošenja HIV-a, a posebno  mjerama za sprečavanje prenošenja ove bolesti”, kažu organizatori.

 

(Crvena traka je simbol nade da će se AIDS epidemija jednog dana okončati, simbol solidarnosti sa porodicama i predstavlja međunarodni znak borbe protiv ove bolesti)
PODACI UNAIDS-A

Prema posljednjim podacima UNAIDS-a objavljenim u novembru ove godine  procjenjuje se da 34 miliona ljudi širom planete  danas živi sa HIV-om, broj novoinficiranih osoba HIV-om u 2011. je 2,5 miliona te naposlijetku broj osoba koje su preminule od infekcija koje su uslovljene smanjenim imunitetom (oportunističke infekcije) iznosi 1,7 miliona.

U Bosni i Hercegovini je od 1986. godine, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze HIV-om, do novembra 2011., registrirano 196 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija, od kojih je 116 osoba razvilo AIDS. Među zaraženim dominiraju osobe muškog pola (79 posto). Heteroseksualni odnos je najučestaliji put prijenosa HIV-a (56 posto), zatim slijede homo/biseksualni odnos (22 posto) i injekciono korištenje droge (11 posto).

UNAIDS je takođe objavio i informaciju da je procenat novoinficiranih HIV-om u 25 zemalja svijeta niži za 50 posto što govori o angažmanu i uspjesima organizacija uključenih u prevenciju HIV-a.

 

OPŠTI PODACI ZA BIH

Zamjenica ministra civilnih poslova BiH Denisa Sarajlić-Maglić na promociji Svjetskog dana borbe protiv HIV/AIDS-a te promociji HIV/AIDS Reursnog centra FBiH rekla je da su u u prvih jedanaest mjeseci ove godine prijavljena 24 nova slučaja zaraze HIV-om, od kojih su četiri osobe oboljele od AIDS-a, što je 9,5 puta manje od evropskog prosjeka novootkrivenih osoba s HIV infekciom. U ovoj godini od AIDS-a u BiH umrla je jedna osoba.

BiH je zemlja s niskim stupnjem HIV epidemije, ali okolnosti u zemlji (loši socioekonomski uvjeti, visoka nezaposlenost, nedovoljna obrazovanost stanovništva, porast narkomanije i kriminala, prostitucija, trgovina ljudimai sl.) predstavljaju opasnost od njezina širenja.

Po izvještajima triju kliničkih centara – Sarajevo, Banja Luka i Tuzla, na kojima se liječe osobe kojima je potrebna antiretroviralna terapija, u BiH trenutno 108 osoba živi s HIV-om.

U BiH se u zadnje dvije godine prosječno registra oko 26 inficiranih HIV-om, a najviše u populaciji s rizičnim ponašanjem.

 

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close