Danas se obilježava Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima

Prema posljednjem izvještaju State departmenta Bosna i Hercegovina je iz prve grupe pala u drugu grupu. Stavljeno nam je do znanja, ne samo da nismo napravili značajan napredak u borbi protiv trgovine ljudima, nego i da smo napravili i korak unazad…

(Autor: Maja Isović – BUKA)

Trgovina ljudima dio je nove terminologije u predstavljanju problema ropskog položaja ljudi. Zato bi najjednostavnija definicija ovog pojma glasila da je “trgovina ljudima, posebno ženama i djecom, trgovina ljudskom bijedom, te predstavlja jedan od najvećih zločina našeg doba”.

Trgovina ljudima prema definiciji znači regrutovanje, transport, transfer, skrivanje ili prihvat osoba putem prijetnje ili upotrebom sile ili drugih oblika prinude, otmice, prevare, obmanjivanja, zloupotrebe vlasti ili stanja ugroženosti, davanja ili primanja novca ili beneficija za dobijanje pristanka osobe koja ima kontrolu nad nekom drugom osobom, u svrhu eksploatacije.

Podsjetimo da izraz trgovina ljudima isto tako obuhvata sljedeće pojmove krivičnih djela koja su predviđena Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine: zasnivanje ropskog odnosa i prevoz osoba u ropskom odnosu, krijumčarenje osoba, međunarodno vrbovanje radi prostitucije i nezakonito uskraćivanje identifikacijskih dokumenata.

Ovaj termin, takođe, obuhvata krivična djela trgovine ljudima koja su predviđena krivičnim zakonima entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine radi vršenja prostitucije, iskorištavanje djece u svrhu pornografije, proizvodnja i prikazivanje dječije pornografije, navođenje na prostituciju i upoznavanje djeteta sa pornografijom.

Bojan Arula iz Centar za socijalni rad Banjaluka kaže da je trgovina ljudima globalni fenomen koji pogađa sve zemlje svijeta, pa tako i Bosnu i Hercegovinu.

“Valjan odgovor na trgovinu ljudima je težak zadatak za vlade, kreatore politika i organizacije koje asistiraju žrtvama. Sveobuhvatne aktivnosti usmjerene na borbu protiv trgovine ljudima fokusirane su na tri šira cilja: prevenciju, zaštitu žrtava i krvivično gonjenje. Bosna i Hercegovina nastoji, u skladu sa svojim mogućnostima, da iznađe rješenja za borbu protiv trgovine ljudima. Doneseni odgovarajući podzakonski akti za postupanje sa žrtvama, u zakonima o socijalnoj zaštiti žrtve trgovine ljudima su prepoznate kao korisnici prava, krivičnim zakonima je trgovina ljudima inkriminisana kao krivično djelo, potpisane su i ratifikovane odgovarajuće međunarodne konvencije i protokoli a donesene su već i tri strategije za borbu protiv trgovine ljudima”, rekao je Arula za BUKU.

Dodao je da su ovim strategijama, pored mjera koje se odnose na prevenciju, krivično gonjenje i jačanje institucionalnih mehanizama, planirane i mjere koje se odnose na zaštitu žrtava trgovine ljudima kroz jačanje lokalnih kapaciteta, prvenstveno centara za socijalni rad.

“Međutim, i pored svih napora, Bosna i Hercegovina nije u mogućnosti da osigura adekvatan finansijski okvir za održivu borbu protiv trgovine ljudima, pa još uvijek zavisimo od pomoći koje osiguravaju strane vlade i međunarodne nevladine organizacije. Iz tog razloga je Bosna i Hercegovina, u posljednjem izvještaju State department-a iz prve grupe pala u drugu grupu, čime nam je jasno stavljeno do znanja da nismo napravili značajan napredak u borbi protiv trgovine ljudima, nego naprotiv, napravili smo korak u nazad”, ističe Arula.

Ipak, rekao je da Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalnih migracija Ministarstva bezbjednosti BiH u saradnji sa većim brojem centara za socijalni rad, policijskim agencijama, kao i nekoliko nevladinih organizacija, među kojima je Udruženje Nova generacija, grčevito se bore da žrtvama trgovine ljudima, naročito djeci, pruže adekvatnu asistenciju i zaštitu.

Naš sagovornik je objasnio da su najčešće okolnosti zbog kojih neka osoba može postati žrtva trgovine ljudima: siromaštvo i socijalna isključenost, nasilje u porodici, stepen obrazovanja, vaspitna zapuštenost i zanemarenost djeteta, bolesti zavisnosti, ali i drugi razlozi koji sa sobom nose povećan rizik od vrbovanja kao što su pol, rasa ili dob žrtve.

“Djecu, kao posebno ranjivu kategoriju, mnogo je lakše vrbovati da postanu žrtve trgovine ljudima. Najčešće okolnosti u kojima se djeca vrbuju su ta da sjeca dolaze iz porodice razvedenih roditelja, ili roditelja koji se nalaze na radu u inostranstvu, vaspitno zapuštena i zanemarena djeca koja najčešće dolaze iz porodica gdje su prisutne patologije u vidu alkoholizma, narkomanije, nasilja u porodici i sl, ali i djeca iz ruralnih područja čije se porodice oslanjaju na finansijsku pomoć djece koja stasaju za rad”, kaže on.

RAZRAĐENI MEHANIZMI VRBOVANJA

Arula ističe da je trgovca ljudima nemoguće prepoznati, a u velikom broju slučajeva radi se o osobi koja je bliska žrtvi i u koju žrtva ima povjerenja. Takođe, trgovci ljudima imaju razrađene mehanizme vrbovanja putem različitih primamljivih oglasa za posao. U ovim slučajevima, ako ponuda zvuči toliko dobro da ne može biti istinita, ona najčešće nije istinita.

“Mladim ljudima željnim posla preporučujemo da ne nasjedaju na ove trikove i svaku ponudu za posao, kao i osobe koje im nude ‘laku’ zaradu u inostranstvu, nekoliko puta provjere. Ne postoji lagan posao za veliki novac, posebno ne u inostranstvu i ne bez odgovarajuće stručne spreme. Takođe molimo sve građane da, svaku sumnju na trgovinu ljudima, seksualnu ili radnu eksploataciju, kao i prosjačenje, prijave nadležnim organima na brojeve telefona: policija 122, krimolovci 080 02 05 05 ili Plavi telefon 080 05 03 05”, apeluje Arula.

Kaže da i pored napora koje država i institucije ulažu u borbu protiv trgovine ljudima, ne možemo biti zadovoljni onim što se čini.

“Kao što smo rekli, jedan od tri šira cilja borbe protiv trgovine ljudima je i prevencija. Mali broj institucija i nevladinih organizacija aktivno radi na prevenciji. Njihovi napori su ‘lamka među vihorovima’. Neophodno je da se mainistastva nadležna za obrazovanje, entitetska i kantonalna, kao i lokalne zajednice, naročito škole, aktivno uključe u preventivne aktivnosti čime bismo ojačali svjest djece o problemu trgovine ljudima i adekvatno ih pripremili za probleme na koje bi mogli naići ukoliko neko odluči da ih vrbuje”, rekao je Arula.

Napominje da u svijetu veliki broj žrtava trgovine ljudima završava tragično, bilo da ih ubiju trgovci, bilo da preminu od bolesti ili povreda koje su zadobili kao posljedicu trgovine ljudima.

“Jedan broj žrtava, i pored toga što budu identifikovani, ponovo završi u rukama trgovaca i budu eksploatisani. Ali najveći broj onih koji su imali sreće da budu identifikovani kao žrtve, pod uslovom da im je pružena adekvatna asistencija, prolaze procese rehabilitacije, resocijalizacije i reintegracije nakon čega nastavljaju da žive normalan život”; zaključuje on.

 

Iz Udruženja Nova generacija iz Banjaluke ranije su istakli da iako problem trgovine ljudima u poslijednje vrijeme privlači sve veću pažnju na političkom planu, on je još uvijek veoma daleko od rješenja.

“Međunarodna priroda ovog fenomena, propusne i nesigurne granice, složeni uzroci i nedovoljan stepen svijesti o postojanju trgovine ljudima, uz neadekvatne i neusklađene krivične zakone, otežava borbu protiv ove vrste kriminala. Ovako postavljen pristup problemu onemogućava ostvarivanje osnovnih ljudskih prava žrtvama trgovine ljudima, kao i provođenje potrebnih mjera za njegovo sprečavanje”, rekli su iz ovog Udruženja.

Napominju da su slučajevi trgovine ljudima obično prekogranične prirode, a Bosna i Hercegovina je u njima uglavnom zemlja tranzita ili odredišta za žrtve koje dolaze iz zemalja Istočne Evrope.

“Međutim, u proteklih nekoliko godina se javio novi fenomen u Bosni i Hercegovini – trgovina ženama i djevojkama koje se vrbuju u lance trgovine ljudima na lokalnom nivou u cilju seksualne eksploatacije u drugim dijelovima zemlje. Dok je broj identifikovanih stranih žrtava u stalnom opadanju, broj građanki Bosne i Hercegovine koje su identifikovane kao žrtve trgovine ljudima unutar granica Bosne i Hercegovine je u stalnom porastu. Ogromna većina žrtava trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini se vrbuje i postaju predmet trgovine u cilju seksualne eksploatacije”, istakli su.

Dodaju da su sporadično registrovani i slučajevi trgovine ljudima u svrhu prisilnog rada, organizovanog prosjačenja i ugovorenih brakova. Pitanje eksploatacije rada i prosjačenja nije u prošlosti bilo tretirano na adekvatan način. Iz tog razloga je ovaj problem i dalje prisutan u Bosni i Hercegovini, posebno problem prosjačenja koji je prije svega nuspojava siromaštva u zemlji.

“Broj djece koja radi na ulicama konstantno raste usljed nedostatka efikasnog mehanizma zaštite od strane relevantnih institucija, posebno među Romskom populacijom. Kada je u pitanju problem prosjačenja djece – djece koja rade na ulici, ovaj problem nije uvijek vezan za seksualno iskorištavanje i više je slučajeva vezano za ekonomsko iskorištavanje – prisilni rad – prosjačenje i zanemarivanje i zapuštanje. Najčešće su ovoj vrsti zloupotrebe izložena djeca i žene pripadnici Romske manjine u BiH”, Objasnili su iz Nove generacije.

Udruženje „Nova generacija“ od 2005. godine je aktivna u borbi protiv trgovine ljudima, posebno kroz aktivnosti Prihvatne stanice za djecu koja se realizuje zajedno sa Centrom za socijalni rad Banja Luka, a u kojoj se pruža direktna asistencija mališanima koji su na bilo koji način zloupotrebljeni ili eksploatisani. Nova generacija je i član Regionalnog monitoring tima za borbu protiv trgovine ljudima, te brojnim aktivnostima aktivno doprinosi borbi protiv trgovine ljudima u našoj zemlji.

MODERNO ROPSTVO

Gotvo 30 miliona ljudi živi u modernom ropstvu širom svijeta, a najgora je situacija u Mauritaniji, na Haitiju i u Pakistanu, dok je Hrvatska na 59 mjestu, pokazao je Globalni indeks ropstva koji je rangirao 162 zemlje na temelju podataka o broju ljudi koji žive u ropstvu, riziku od ropstva i snazi vladinih mjera u borbi protiv ropstva.

Walk Free Foundation prvi put je objavila Globalni indeks ropstva s tim da prva mjesta zauzimaju zemlje u kojima je taj problem rašireniji. U Mauritaniji je najveći postotak ljudi koji žive u ropstvu u odnosu na ukupan broj stanovništva, a u prvih 10 su takođe Haiti, Pakistan, Indija, Nepal, Moldavija, Benin, Obala Bjelokosti, Gambija i Gabon. Mauritanija ima samo 3,8 miliona stanovnika, a procijenjeno je da u suvremenom ropstvu u toj zemlji živi između 140.000 do 160.000 ljudi.

Prema podacima Walk Free Foundation Hrvatska se nalazi na 61. mjestu, a u regiji najlošije je rangirana Crna Gora koja je na 53. mjestu, BiH i Srbija dijele 59. mjesto, Slovenija je 67, a najbolja je Makedonija koja je na 80. mjestu, pokazuju rezultati objavljeni na internetskim stranicama Walk Free Foundation.

U 10 zemalja nalazi se 76 posto od 29,8 miliona ljudi koji žive u ropstvu, a to su Pakistan, Indija, Kina, Nigerija, Etiopija, Rusija, Tajland, Demokratska Republika Kongo, Mianmar i Bangladeš.

Moderno ropstvo definiše se kao trgovina ljudima, prisilni rad i praksa kao što je dužničko ropstvo, prisilni brak te prodaja ili iskorištavanje djece. Taj problem najmanji je u Danskoj, Finskoj, Luksemburgu, Norveškoj, Švedskoj, Švicarskoj, Novom Zelandu, Velikoj Britaniji, Irskoj i Islandu, koje su na začelju liste.

Walk Free Foundation osnovao je prošle godine australski rudarski magnat Andrew Forrest.

 

AKTIVNOSTI U GRADOVIMA ŠIROM BIH

Ministarstvo sigurnosti BiH, Odsjek za borbu protiv trgovine ljudima, u skladu sa Strategijom suprostavljanja trgovini ljudima u Bosni i Hercegovini i Akcionim planom za period 2013-2015 godinu i Programom obilježavanja značajnih datuma iz oblasti ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, poduzeo je niz aktivnosti u vezi obilježavanja 18. oktobra – Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

“Obilježavanje se realizuje u saradnji sa predstavnicima regionalnih kancelarija Državne agencije za istrage i zaštitu BiH u Sarajevu, Mostaru, Banjaluci i Tuzli, a aktivnosti će se dešavati istovremeno na važnijim lokacijama u navedenim gradovima. U cilju realizacije planiranih aktivnosti i oslanjajući se na dosadašnje pozitivno iskustvo, obilježavanje Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima obavlja se u saradnji sa  NVO ‘Nova Generacija iz Banjaluke, NVO ‘Novi put’ Mostar, HUG ‘Zemlja djece’ iz Tuzle i Asocijaciju XY i NVO MFS EMMAUS iz Sarajeva”, saopštili su iz Odsjeka za borbu protiv trgovine ljudima.

Udruženje Nova generacija iz Banjaluke će svoje aktivnosti započeti u 11 časova u Parku Petar Kočić ispred Staklenca sa radionicom za djecu na kojoj će djeca crtati i pisati poruke mira i ljubavi na balonima punjenim helijumom koji će se simbolično pustiti u vazduh u 11.55 časova te skrenuti pažnju da je krajnje vrijeme da se ovom problem ozbiljno posvetimo.

Paralelno sa ovom aktivnošću, u Staklencu će biti postavljena izložba radova srednjoškolaca Tehnološke škole iz Banjaluke na temu trgovine ljudima te brojni članci o ovoj temi i slučajevima trgovine ljudima sa područja BiH.

Posjetici će dobiti promo materijal, a kroz razgovore sa “živim knjigama” i “živu biblioteku”  će imati priliku da se upoznaju sa institucijama koje se bave ovim problemom te njihovim nadležnostima. Biće postavljena i izložba radova srednjoškolaca i djece ( nakit, oslikano staklo, decoupage )  iz Dnevnog centra koja će imati humanitarni karakter.