Maj, 28. mnogi građani, pa i medijski profesionalci, kažu da treba dobro zapamtiti.
Tog dana su saslušani, a potom i uhapšeni premijer Federacije BiH Fadil Novalić, suspendovani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i direktor „Srebrene Maline“ Fikret Hodžić.
Ovaj događaj, baš poput mise za žrtve Blajburga, podijelio je javnost. Na one koji podržavaju hapšenje i koji su brojniji, na one koji osuđuju hapšenje i smatraju ga političkim aktom i one koji smatraju da je sve predstava za javnost, bez očekivanog kraja. Ponovo, svoje mišljenje javno je iznio i reis Islamske zajednice u BiH. HDZ i SNSD likuju, a SDA, SBB i DF zabrinuti su da bi sada, kada je premijer Federacije BiH u pritvoru, HDZ mogao preuzeti upravljanje entitetom posebno jer je njihov kadar i ministrica finansija, kao i predsjednik entiteta.
Prve infomacije o hapšenju objavili su komercijalni mediji, odnosno mediji koji su u privatnom vlasništvu. Prvi su vijest o hapšenju trojca objavili mediji Oslobođenje, N1, Klix i ostali, ali ove vijesti nije bilo na web portalima javnih RTV servisa BHT, FTV, RTRS. Posljednja vijest koju su objavili bila je satima prije hapšenja. Da javni servisi koji su osnovani, finansirani i kontrolisani od strane javnosti, nepravovremeno informišu javnost jasan je dokaz nešto nije uredu sa bh. demokratijom. I već sutradan potvrđena je ta teza.
Lideri stranaka i najveći državni funkcioneri trebalo je da u javnosti osude svakoga ko je eventualno počinio kriminal, te da pozovu Tužilaštvo i Sud BiH da istragu i slučaj dovedu do kraja. Afera respirator podijelila je i lidere tri najjače političke partije. Dragan Čović i Milorad Dodik traže odgovornost, a Bakir Izetbegović je amnestira. No, jedno je neosporno, slične akcije trebalo je odavno da iza rešetaka pošalju brojne političare, a o čemu su tužioci, baš kao i u ovom slučaju, mogli učiti od novinara.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović je činjenicu da je član njegove stranke i premijer Federacije BiH Fadil Novalić osumnjičen iskoristio da ga opravda. Izetbegović je pokušaj Tužilaštva da ispita spornu nabavku respiratora vrijednu 10,5 miliona KM nazvao udarom na Bošnjake i državnim udarom.
„To su glupe i nemušte izjave. One skreću pažnju javnosti sa stvarnog predmeta koji je evidentan na stvari koje su periferne. 30 godina koriste takav model da nas odvedu sa stvarnih problema“, komentar je aktiviste Darjana Bilića za BUKU.
Pokušaj da se minimalizuje i amnestira učešće federalnog premijera u nabavci neupotrebljivih respiratora za intenzivnu njegu za Bilića je nedopustivo.
„Ne mogu da vjerujem da brane čovjeka koji je u najmanju ruku sumnjiv, koji se dvije godine izruguje javnosti. Oni ne dozvoljavaju tužilaštvu da to provjeri. Ako je rezultat investicije iz budžeta neupotrebljivi respiratori, onda bi i stranci, i narodu, i reisu bilo u interesu da provjeri ko nas je ‘zavalio’. To je totalno poigravanje sa javnošću i pokušaj da skrenemo priču na kvaziugroženosti. To je totalna fula”, kaže Bilić, te dodaje da bi popuštanje tužilaštva, odnosno odustajanje od predmeta ili neadekvatno postupanje koje dovodi do proceduralnih grešaka, bila velika bruka. Sve bi moglo, kaže, imati ishod „tresla se gora, rodio se miš“.
Politički analitičar Esad Bajtal primjećuje da, svaki put kada se formira predmet ili pokrene istraga protiv nekog funkcionera nastaje graja. „Mi imamo delegirano sudstvo, instalirano sudstvo, tužilaštvo, sve te institucije koje bi trebalo da vode računa o pravu i moralu. Oni (političari) postavljaju svoje ljude da bi ih spašavali upravo od ovoga – od istraživanja, hapšenja, od svega što zaslužuju, s obzirom na kriminalizirani način vođenja društva. Sad je problem da unutar tih struktura svako ima svoje ljude koji će ih od toga štititi, ako se ipak ta zaštita probije pa neko ipak uđe u proces onda nastaje graja“, tumači reakcije SDA politički analitičar Esad Bajtal.
On pravi paralelu kako sada Dodik staje u odbranu Tužilaštva koje inače kritikuje, a Bakir, kao političar koji najviše brani Tužilaštvo, sada iznosi niz optužbi i zamjerki na rad Tužilaštva.
„To je čista logika koju smo vidjeli oko Haaga. Nema tu šta da se komentariše. Hoćemo da krademo, varamo, pljačkamo i otimamo i nećemo nikome da polažemo račune, to je logika etnodemokratije. Kada se pod pritiskom javnosti odluči da neko mora biti priveden, onda se grakne. Etnodemokratija nije demokratija, ona to nije i neće da bude. Etnodemokratija ne prizaje sud i tužilaštvo, ne prizaje zločin, ali slavi zločin, laž, prevaru. Buni se protiv svega što je normalno“, dodaje Bajtal.
Reakcija zvaničnika SDA, ali i nekih koalicionih partija, te reisa Islamske zajednice u BiH za advokata Ifeta Ferageta je neprimjeren pritisak na pravosuđe. „I to od strane onih koji bi najbolje trebalo da razumiju funkcionisanje pravosuđa, odnosno države. Oni koji bi trebalo da znaju da su tri stuba vlasti koja se ne smiju miješati: sudska, izvršna i zakonodavna. Reagovanje Izetbegovića je nedopustivo. Sve ovo govori da ne postoji nezavisno pravosuđe. Da li će biti pritvora o tome treba da odlučuje samo i isključivo sud. Bez obzira što smo mi kao građani frustrirani radom suda“, kaže ovaj advokat, koji je jedan od najvećih zagovornika reforme VSTV-a.
Sinhronizovano, na istu stranu stali su DF, SBB i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Željko Komšić kaže da ga sve podsjeća na aferu Agrokomerc, koja je imala „nesagledive posljedice“ po BiH, dok je Džaferović siguran u Novalićevu nevinost. Licemjerna je i izjava reisa islamske zajednice u BiH Huseina ef. Kavazovića, koji traži vjerske slobode i protivi se miješanju politike u vjeru, a sada upravo on kao vjerski poglavar miješa prste u politiku indirektno, pozivajući Sud BiH da Fadilu Novaliću ne odredi mjeru pritvora. Glavna državna tužiteljka Gordana Tadić sve ovo vidi kao pritisak na rad pravosuđa.
„Reakcija SDA se ni po čemu ne razlikuje od reakcija predstavnika drugih etnonaocionalnih stranaka, kada njihovi kadrovi dođu pred ili budu u zatvoru, što je, moramo priznati, prava rijetkost, ali, eto, desi se neko saslušanje tu i tamo. To koliko je ovo udar na Bošnjake pokazuje činjenica o iseljavanju Bošnjaka koji su pobjegli upravo od ovih koji ih navodno brane. Baš na dan saslušanja 3F, radila sam u uredu nešto duže. U samo sat vremena, na vrata mi je pokucalo četvoro ljudi, različite dobi. Po izgledu, odjeći i stavu – ljudi koje viđam svakodnevno, taj dan jako posramljeni, jer su došli nekome na vrata da pitaju za hranu ili novac. Nisu se žalili na hapšenje premijera, jedan mi je čak ispričao da je cijeli život radio i doprinosio državi, a danas je, kaže, više gladan nego sit“, priča za BUKU svoje viđenje cijele situacije bivša zastupnica DF-a u Predstavničkom domu BiH i direktorica Akademije za žene Maja Gasal Vražalica.
Smatra da je reis Kavazović, kao vrhovni vjerski autoritet, pozvan da stane uz premijera. Gasal Vražalica komentariše i izjavu Koordinacije boračkih udruženja da je istraga atak na sistem. “Kao dokazane patriote, branićemo sve naše komandante, generale i sve naše pripadnike od pokušaja bespotrebnog i bezrazložnog javnog sramoćenja, među kojima je i premijer Fadil Novalić“, saopštili su sinoć iz Koordinacije udruženja. Gasal Vražalica kaže da će „borci, da baš ti borci koji se oglašavaju, osjetiti ono što Šefik Džaferović kaže, a to je, parafraziram, da će život stati bez premijera – njima hoće jer valja podijeliti tekuće rezerve“.
Dok se građani nadaju da će ovo biti udar na sve one koji su iz budžeta nezakonito u privatne džepove uzeli i fening, aktivista Darko Brkan kaže da hapšenja imaju gorak ukus.
„Kao i mnogo puta do sada u Bosni i Hercegovini, imamo aferu koja zahtijeva adekvatnu akciju pravosuđa, istrage, hapšenja, suđenja i odgovor javnosti da li je neko zloupotrijebio javna sredstva, i ako jeste, da li će i kako odgovarati za to. U ovom slučaju, kao skoro nikada do sada, sve izgleda baš kao da se situacija i odvija prema tom scenariju. A opet, isto tako se očito ništa od ovoga ne bi desilo da nije u pitanju politička igra. Upravo zbog toga se bojim da će i ova priča ponovno imati politički, a ne pravosudni epilog, te da će na kraju finalni rezultat zavisiti od toga kako se stvari ‘završe’ za političkim stolom i nisam baš siguran da će odgovorni odgovarati ni ovaj put“, skeptičan je Brkan.
Razlog za skepticizam je sadržan u nekoliko činjenica. Telefon je oduzet premijeru Novaliću, ali ne i njegovoj zamjenici Jelki Milićević, koja je vrhovna komandantica Civilne zaštite.
Pritvora nema ni za Davora Pehara, direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH, niti za ministra zdavstva FBiH Vjekoslava Mandića. Svi su oni kadrovi HDZ-a BiH, a u javnosti se glavna državna tužiteljka Gordana Tadić etiketira kao kadar HDZ-a BiH jer, između ostalog, nema istrage u aferi „Diplome“, niti bilo kojim aferama čiji su ključni akteri članovi i saradnici HDZ-a BiH. Za SDA je sporno i to da nema istrage u slučaju nabavke mobilne bolnice u Republici Srpskoj, ali i nekažnjenog poigravanja Milorada Dodika sa pravosuđem i odbijanjem da dođe na saslušanje u Tužilaštvo BiH, kada je javnost bila okupirana predmetom „Referendum“.
U HNS-u, u kojem glavnu riječ ima Dragan Čović i HDZ BiH, podržavaju rad Tužilaštva, a cijeli slučaj nazivaju testom za pravnu državu, implicirajući da se uhapšeni trojac mora procesuirati. Ovakva reakcija, za novinara novinske agencije „Patria“ Rasima Belka je likovanje zbog problema u „tuđoj avliji“, kako bi skrenuli pažnju sa problema u svojoj „avliji“ odnosno stranci.
„Reakcije HDZ-a su prilično licemjerne, s obzirom da su već decenijama u koaliciji s SDA. S druge strane, gomilanje afera, ali i kriminala u redovima SDA, danas je natovareno na leđa Novalića. Da su, recimo, SDA i HDZ ranije uradili reformu pravosuđa po standardima EU, danas bismo imali efikasan sistem, a politički predstavnici bili bi puno oprezniji u svom djelovanju. U cijeloj priči, ni međunarodna zajednica nije imala valjanu ulogu, a i sami su uticali da se neki procesi zataškaju. Afera Respirator na kraju će vjerovatno završiti kao i niz drugih afera, bez obzira jesu li učesnici krivi ili ne. Reforma pravosuđa i organizovan pravosudni sistem moraju biti prioritet za rješavanje, u suprotnom ćemo svake godine imati medijski spektakl iz Tužilaštva, samo će se učesnici mijenjati“, dodaje Belko.
Da li je sve predstava
Hapšenja aktera afere „Respirator“ korisnici društvenih mreža nazvali su sportski ribolov – uhvati, fotografiši, pusti. No, oni koji dosljedno prate politička dešavanja kažu da je u svijetu političara postalo pravilo da oni budu kontrolori pravosuđa. Tako Darko Brkan, direktor UG „Zašto ne“, kaže da „više nije čak ni tajna da su sve institucije pod direktnom kontrolom politike. Pozivanje na etnčke identitete, a ne dokaze i argumente, zapravo pokazuje ono što svi znamo, a to je da je upravo politika ta koja kroji rad pavosuđa u BiH, te nam svojom izjavom gospodin Izetbegović zapravo otkriva kako stvari u našem društvu funkcioniraju“.
Kaže i da je postala praksa da se politički lideri miješaju u politiku i rad pravosuđa. „Ono što je činjenica jeste da je izjava reisa Kavazovića možda i najracionalnija u cijelom ovom slučaju, jer sa jedne strane pokazuje zabrinutost za adekvatno funkcionisanje institucija u situaciji kada smo usred velike krize, koja će biti samo gora, i imamo Vladu FBiH još u tehničkom mandatu, a sa druge daje jasnu poruku kako pravosuđe mora da radi svoj posao, bez obzira ko bio u pitanju.
Ovo, ocjenjuje Brkan, nije odluka pravosuđa da se obračuna sa kriminalom, već poluga SNSD-a i HDZ-a BiH da utiču na pojedine procese u BiH. Prije svega, SNSD-u i HDZ-u sporno je imenovanje članova CIK-a, raspodjela novca MMF-a, Izborni zakon, formiranje vlasti u FBiH.
SDA nastavlja insistirati na imperativu da se radi o napadu na Bošnjake, ali Bakir Izebegović nije smatrao udarom na Bošnjake kada je demobilisani borac Fikret Dedić tri dana proveo u zatvoru zbog tri metra drva, Izetbegović nije smatrao udarom na Bošnjake kada je policija udarala na borce (iako su i oni kasnije pokazali nasilje) koji su protestovali, niti je bio udar na Bošnjake kada je, opet član njegove stranke, Huso Ćesir napao snimatelja. Izetbegović sada bezobrazno brani eventualni kriminal i manipuliše pojmovima, jer nije ispunjen nijedan uslov iz stručne literature da bi se neki događaj okarakterisao kao državni udar. Upravo je Bakir Izetbegović Fikreta Hodžića nazvao herojem, a poznato je da njihovo poznanstvo, iako s pokušajem zataškavanja, datira i prije pandemije.
Tračak nade da se pravo i pravda vraćaju u bh. pravosuđe daje i najava glavne državne tužiteljke Gordane Tadić da će na saslušanje biti pozvan i Milorad Dodik zbog javnog priznanja da prisluškuje opoziciju.
Dok javnost čeka epilog predmeta „Respiratori“, za sad ostaje nejasno zašto advokatica Fadila Novalića nije posegnula za mehanizmom imuniteta, koji je Novalićevo ustavno pravo koje mora potvrditi sud.
buka
