Plaćanje PDV-a do naplate potraživanja ostaje samo san?
Domaći privrednici smatraju da bi vlasti BiH, po uzoru na mnoge zemlje u okruženju i Evropskoj uniji, trebalo da podstaknu likvidnost malih preduzeća kroz uvođenje mogućnosti plaćanja PDV-a pri naplati potraživanja.
U bh. poslovnoj zajednici ukazuju da je Srbija ove godine uvela takvu mogućnost za mala i srednja preduzeća sa godišnjim prometom do 50 miliona dinara (850.000 KM), dok vlasti u BiH to nisu ni razmatrale.
Privrednici sada moraju državi da plate PDV odmah pri fakturisanju bez obzira na to kada će naplatiti isporučenu robu ili izvršenu uslugu, što im stvara velike problem u održanju likvidnosti.
Aleksandar Vukmirović, direktor porodične firme za proizvodnju čajeva “Plantago” iz Laktaša, kaže da se poput mase domaćih privrednika suočava s problemom naplate isporučenih proizvoda s rokovima do šest mjeseci.
“Svi kupci vole uzeti robu pred kraj mjeseca, jer im obračunamo izlazni PDV koji je njima ulazni čime sebi skraćuju plaćanje prema Upravi za indirektno oporezivanje BiH za 10 dana. Na taj način državi platimo PDV, a novac od kupca za isporučenu robu dobijem tek za tri do šest mjeseci, pri čemu na naplatu najduže čekamo kod javnih preduzeća”, kaže Vukmirović.
On ističe da bi bilo odlično kada bi se u BiH primijenila evropska iskustva u plaćanju PDV-a pri naplati potraživanja, ali je, kaže, svjestan da je to teško očekivati u uslovima otežanog punjenja budžeta na svim nivoima.
Iskustva EU u davanju pogodnosti malim preduzećima za povoljniji obračun PDV-a u pojedinim zemljama traju nekoliko decenija, da bi masovnu upotrebu ušle sa početkom 2013. kada je Drugom direktivom EU o fakturisanju uvedena opcija takozvanog gotovinskog računovodstva za firme sa godišnjim prometom do 500.000 eura.
Kako zbog odgođenog plaćanja PDV-a ne bi došlo do erozije javnih prihoda, pojedine članice EU ograničile su rok do kojeg se može odlagati obračun poreza na prodaje malog obveznika, najčešće na godinu dana.
Pojedine zemlje EU ograničile su i obim primjene šeme samo na određene djelatnosti i grupacije obveznika, poput maloprodaje, poljoprivrede, profesionalne djelatnosti i isporuke zgrada i građevinskih usluga.
Institucije BiH mogućnost gotovinskog računovodstva nisu ni razmatrale, ali je Odjeljenje za makroekonomske analize Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje sačinilo analizu u kojoj su naveli više agrumenata protiv nego za uvođenje takve šeme.
Između ostalog, ističu da bi od gotovinskog računovodstva korist mogla imati samo mala preduzeća, ali ne i kupci, dok bi budžet bio ugrožen iz više razloga.
“Mali obveznici odbijali su ulazni PDV od obveze bez obzira na to što nisu platili fakture dobavljačima, dok je kupac odbijao ulazni PDV iz nabavki od malog obveznika bez obzira na to da li je platio fakturu. U slučaju nelikvidnosti kupca obračunati PDV na prodaje malog preduzeća bio bi nepovratno izgubljen”, tvrde analitičari UIO.
Navode da bi u najboljem slučaju zbog odlaganja obračuna PDV-a malog preduzetnika do momenta naplate potraživanja došlo do ugrožavanja standardne dinamike punjenja budžeta, pominjući, takođe, i potrebu većeg administrativnog angažmana.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da bi gotovinsko računovodstvo predstavljalo veliku pomoć privredi, ali je uvjeren da bh. vlastima neće na pamet pasti da produže rok plaćanja PDV-a do naplate.
“Naše vlasti su već duže vrijeme zaokupljene same sobom i u postojećim uslovima krize i slabog punjenja budžeta sigurno neće uvesti pogodnost gotovinskog računovodstva”, zaključio je Bakšić.
Nezavisne novine
