Peter Sorensen: BiH je normalna zemlja – Nasilju nije mjesto u normalnom društvu

Gost večerašnjeg Dnevnika TV1 bio je šef delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u našoj zemlji Peter Sorensen. Između ostalog, govorio je o aktuelnim demonstracijama u Federaciji BiH, strategiji EU, te spuštanju “praga” EU prema BiH. Šef Delegacije EU analizirao je i novi krug razogovora o presudi “Sejdić-Finci”, te može li EU bez SAD-a riješiti zastoj u BiH.

TV1: Dolaze li Catharine Ashton i Stefan Fuele naredne sedmice u BiH?

SORENSEN: Planirali smo posjetu komesara Fuelea naredne sedmice. Imamo par naznaka, koje sada ne mogu potvrditi, ali sam uvjeren da će u narednim sedmicama iz Brisela doći par visokih zvaničnika.

TV1: Kakav će biti program posjete, o čemu će biti govora? Da li su povod samo demonstracije ili postoje i drugi razlozi?

SORENSEN: Posjete iz Brisela ne tiču se samo jednog pitanja. Imamo širok spektar tema o kojima razgovaramo sa svojim sagovornicima. Posjeta komesara Fuelea je rada posjeta i nastavak diskusije koju je vodio ranije. Moguće je da ćemo imati dodatne razgovore.

Trenutno ne postoji čvrsto utvrđen program. Mogu reći da svojim angažmanom u BiH pokušavamo osigurati da naši sagovornici iz Brisela dobiju dobru sliku o tome šta se dešava u BiH. Stoga smo mi dio dijaloga. Svakako, biće govora i o protestima, ali to nije jedina tema.

TV1: Je li realno očekivati novi krug pregovora u vezi sa provedbom presude “Sejdić-Finci”? Izbori se bliže, a vremena je sve manje. 

SORENSEN: To je pitanje koje neće nestati i ono se mora riješiti. Kad, kako i gdje će se to desiti, ostaje da vidimo. Idealno bi bilo da se to desi uskoro, ali mora postojati dogovor koji će kasnije postati predmet javnih rasprava. Ovo pitanje će biti dio rasprave koju vodimo. Da li je to nova runda pregovora ili ne, ne znam kako bismo to mogli nazvati.

TV1: Neki ocijenjuju da Evropska unija mora prestati tretirati BiH kao normalnu zemlju, političari traže da se za BiH napravi posebno kreiran program pristupanja Evropskoj uniji. Je li to moguće?

SORENSEN: Nije moguće BiH tretirati drugačije nego kao normalnu zemlju. BiH je normalna zemlja i mi želimo da postane članica EU. Postoje zahtijevi za različiti tretman. To je, zapravo, ponuda EU zemljama koje žele postati članice. Juče je u Briselu bio razgovor u kojem je zaključeno da se moramo pripremiti. To ne znači da BiH treba da ispuni manje zahtijeve. Ako BiH želi da postane zemlja članica, postoji nekoliko stvari koje mora uraditi. Međutim pitanje je kako će se to uraditi. To je pitanje za dijalog u koji ćemo se mi uključiti.

TV1: Učestala su mišljenja da BiH može uspjeti provesti reforme samo ako SAD i EU budu radile zajedno. Da li postoji porstor tu za veću saradnju?

SORENSEN: Jasno je da je ovo jedno od podneblja gdje smo pokazali da je u prošlosti postojala i da još postoji koordinacija i saradnja. Naši štabovi i glavni gradovi je opisuju kao dobru saradnju. Smatramo da je to najbolji način. BiH nije jedina zemlja u kojoj mi sarađujemo i koordiniramo aktivnosti.

Mislim da nema mjesta za kritiku koordinacije koja se dešavala u proteklih par godina i nadam se da će ona biti nastavljena.

TV1: Kako ocijenjujete demonstracije, kakvi su uzroci i posljedice posljednjih dešavanja. Šta dalje?

SORENSEN: Šta dalje? To je prilično jednostavno. Moram naglasiti da nasilju nije mjesto u normalnom društvu. Moramo se ponašati prema pravilima. Mirni protesti plenuma građana zapravo su način.

Građani imaju zahtijeve, slične onima koji proizilaze iz procesa proširenja. Tiču se privrede, te socijalne situacije. Bitno je te zahtijeve postaviti na način da ih je moguće rješavati. Slušajući zahtijeve, čujemo koje su zabrinutosti građana. Socijalni dijalog jako je važan za sve zemlje koje žele postati članice EU. To nije slučaj samo u BiH. Mirni protesti, kao manifestacija zahtijeva ljudi, predstavljaju način na koji društvo vidi svoj razvoj i način kako krenuti dalje.

TV1: Kako gledate na organizovanje plenuma građana?

SORENSEN: Građani u petak moraju naći veću prostoriju u kojoj će održati sastanak. Sve to je “ad hoc” situacija. Vidjećemo kakvi će zahtijevi proizaći iz tog planuma. Iz sredstava informisanja vidimo da neki od zahtijeva predstavljaju pitanja koja treba da budu riješena.

Važno je da političke vođe BiH reaguju. Bitno je kakvo će biti njihovo viđenje zahtijeva. Mislim da smo vidjeli neke pozitivne reakcije i spremnost da se ovi zahtijevi uzmu u razmatranje.

Ukoliko plenum građana izađe sa zahtijevima koji su realni, mislim da se na osnovu toga može dalje raditi.

(TV1)

Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close