List FAZ piše da projekt Pelješki most ne bi dobio podršku EU-a da je za BiH postojala perspektiva za članstvo u EU-u. Rheinische Post pak donosi članak pod nazivom „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu”.
Frankfurter Allgemeine Zeitung u svom današnjem izdanju tematizira Pelješki most, najprije pojašnjavajući kako je BiH zahvaljujući Dubrovačkoj Republici dobila izlaz na more.
„Činjenica da BiH ima izlaz na Jadran povezana je s vremenima kada su se u ovom dijelu Europe sučeljavali Republika Venecija i Osmansko Carstvo. Između njih je bio mali grad-republika Ragusa (Dubrovnik), koja se prije svega plašila Venecije. Kako bi se zaštitili, lukavi dubrovački diplomati pribjegli su jednom rješenju. Ustupili su dio zemlje na sjevernom rubu svog teritorija velikom veziru odnosno vladi Osmanskog Carstva. Od tada se Venecija, da bi napala Dubrovnik, prvo morala obračunati s Turcima. Ragusa je stvorila osmansku tampon zonu. A kada je kasnije ovo područje pripalo Habsburškoj Monarhiji, a zatim Jugoslaviji, raguski klin postao je dio Bosne i Hercegovine”, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
List navodi i kako to nije bilo tako važno sve dok je postojala zajednička država. Ali nakon raspada Jugoslavije a posebno nakon ulaska Hrvatske u EU 2013., granica s BiH je za Zagreb postala problem – sve do puštanja u promet Pelješkog mosta (26.7.) i cesta kojim se zaobilazi dio magistrale od 7,5 km, koji pripada BiH.
Novinar FAZ-a objašnjava zašto je projekt gradnje Pelješkog mosta, prema kojem je EU najprije bio suzdržan, ipak dobio podršku Bruxellesa: „Da je postojala ikakva perspektiva da ova balkanska država postane članica EU-a, Pelješki most bi bio razlog za pobunu. Jer, ulaskom BiH u EU granične formalnosti s Hrvatskom konačno bi otpale i ogromni most nikome ne bi trebao. Kada je EU 2017. odustala od otpora financiranju gradnje mosta, moglo se zaključiti da nitko u Bruxellesu nije ozbiljno očekivao ulazak BiH u EU. Jer, samo ovako se mogla opravdati zaobilaznica oko Bosne i Hercegovine, preko koje se, osim do Dubrovnika, brže stiže i do Korčule ili Mljeta”, piše FAZ.
U tekstu se navodi i da ovaj projekt „nije razlog za istinsko likovanje” jer je njegovom gradnjom „nakon Hrvatske najviše profitirala Kina”. Ukazuje se i na dogovor Europske komisije, Europskog parlamenta i zemalja članica EU-a kojim će „Kina u budućnosti biti izuzeta iz velikih projekata EU-a”. Jer, „ne bi se više smjelo dogoditi da nekoliko stotina milijuna eura poreznih obveznika EU-a ode kineskoj diktaturi”, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.
List Rheinische Post u članku pod nazivom „Ne ostavljajte Bosnu na cjedilu” piše o posjeti Tome Kneževića (69), direktora Caritasa Bosne i Hercegovine njemačkom gradiću Neukirchenu u kojem žive Ursula (80) und Heribert Hölz (79)
Katolička katedrala u Sarajevu
„Strašno je biti zaboravljen”
“Oni su dio mog života” i „bez obitelji Hölz ništa ne ide”, kaže don Tomo. Njemačkom bračnom paru i ovom svećeniku iz BiH, koji je u Tirolu učio njemački, „zajedničko je opredjeljenje za Bosnu i Hercegovinu i pomoć ljudima koji tamo žive”, piše list Rheinische Post. “Rat smo osjetili prije nego što je izbio. Heribert je odmah reagirao”, citira njemački list don Tomu i navodi kako je „legendarna Hölzova torba” danas uvrštena među eksponate jednog sarajevskog samostana kao “torba koja vrijedi milijune”.
Heribert Hölz je na svom prvom putovanju za BiH u torbi „nosio 11.000 maraka donacija” njemačkih građana. “Naprijed i pozadi tenkovi, mi u sredini, helikopter iznad”, prisjeća se Heribert Hölz, koji je izazvao senzaciju sa svojim konceptom „pomoć za samopomoć”. Tako je financiran projekt uzgoja ovaca, a njegova žena je skupljala donacije praveći marmeladu.
„Bosna i Hercegovina treba pomoć i još uvijek je siromašna zemlja. Mi smo poratna zemlja s puno razaranja i raseljavanja”, kaže don Tomo. „Mladi odlaze u migraciju sa svojim talentima i znanjem. Samo se prošle godine 95.000 ljudi odreklo svog državljanstva. Starija generacija prisiljena je ostati u selima, gladovati i živjeti od pučkih kuhinja. Procjenjujem da trenutno u BiH živi još svega tri milijuna ljudi”, citira don Tomu njemački list.
Svećenik iz BiH u članku ukazuje i na problem migranata u BiH i kaže kako je tamo „zbrinuto oko 15.000 izbjeglica, uglavnom muslimana iz istočne Afrike”. „Čak i ako bh. vlada daje nagovještaj demokracije, korupcija prevladava. Treba nam zdrav sustav sa zakonima i sudom”, ističe don Tomo za njemački list. Situaciju sa stanovništvom opisuje kao „katastrofalnu” i kaže kako u Banjoj Luci, naprimjer, brigu o ljudima vode časne sestre. I na kraju, s obzirom da je sva pažnja usmjerena prema Ukrajini, poručuje: „Ne ostavljajte na cjedilu južnu Europu, posebno BiH. Strašno je biti zaboravljen”, piše Rheinische Post.
Priredila: Jasmina Rose
dw.com
