Dostojanstvo mentalno oboljelih je značajno poljuljano u kontekstu izražene stigme prema mentalnoj bolesti i mentalno oboljelim.
Piše: Maja Isović
BUKA
Na inicijativu Svjetske federacije za mentalno zdravlje (World Federation of Mental Health) svake godine 10. oktobra obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja u cilju podizanja svijesti o važnosti problema povezanih s mentalnim zdravljem…
Mentalno zdravlje pojedinca, kažu stručnjaci, podrazumijeva lični osjećaj psihičkog blagostanja, uspješnosti i zadovoljstva, predstavlja važan izvor kvalitetnog življenja a ujedno je i važan resurs za porodicu i društvo.
Izostanak mentalnog zdravlja, bez obzira na tjelesno, uvijek znači duševnu patnju, gubitak ljudskog potencijala te disfunkciju pojedinca na svakom polju. Stoga je važno, uvijek iznova, ponavljati kako „nema zdravlja bez duševnog zdravlja“ a javno-zdravstvenim mjerama graditi osnove za visokokvalitetno mentalno zdravlje društva i pojedinca u njemu.
Svjetski dan mentalnog zdravlja, koji se obilježava pod okriljem Svjetske federacije za mentalno zdravlje, prilika je da se javnosti skrene pažnja na pitanja mentalnih poremećaja i očuvanja mentalnog zdravlja ljudi. Iako su mentalne bolesti sve češće na popisu globalnih javno-zdravstvenih problema, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije vidljivo je kako više od 40 posto zemalja nema nacionalnu politiku za zaštitu mentalnog zdravlja.
O tome koliko je zapravo mentalno zdravlje bitno govori i sama definicija zdravlja koju je 1926. godine dao Andrija Štampar: „Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti“. Od Štamparova govora na zasjedanju prve Skupštine svjetske zdravstvene organizacije, 25. juna 1948. godine do danas prošlo je 66 godina, a jednako je aktuelno ono što je, između ostalog, rekao: „Bolest nije posljedica samo fizičkih i bioloških faktora”.
U pitanjima zdravlja sve veću ulogu igraju ekonomski i socijalni faktori, i ti se problemi trebaju rješavati ne samo s tehničkog već isto tako i sa sociološkog stajališta. Zdravlje treba biti faktor stvaranja boljeg i sretnijeg života. Budući da je zdravlje osnovno pravo svakog ljudskog bića, zajednica je dužna osigurati ljudima što potpuniju zdravstvenu zaštitu”.
Udruženje „Zajedno“ iz Banjaluke svake godine se uključe u obilježavanje ovog dana. Ovo Udruženje zastupa interese lica sa mentalnim invaliditetom, njihovih porodica, ali i zajednice, ukazujući na društveni značaj rehabilitacije i integracije ovih lica.
Oni svojim aktivnostima, kroz ukazivanje na kapacitete korisnika usluga mentalnog zdravlja i društveni značaj njihove rehabilitacije, nastoje uticati na rast dostojanstva lica sa mentalnim problemima.
“Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je odlučila da se Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava 10. oktobra, te da se svake godine, u kontekstu jedinstvene kampanje na svjetskom nivou, osim naglaska važnosti promocije mentalnog zdravlja, usmjerene na javnost, odnosno na probleme mentalno oboljelih i njihovih porodica, treba odrediti i određena tema. Tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja za 2015. godinu je ‘Dostojanstvo u mentalnom zdravlju’”, kažu za BUKU iz ovog Udruženja.
Oni dodaju da je dostojanstvo mentalno oboljelih značajno poljuljano u kontekstu izražene stigme prema mentalnoj bolesti i mentalno oboljelim.
“Položaj oboljelih od mentalnih bolesti je veoma težak, ali se ne može reći da nema pomaka u procesu sve većeg zalaganja institucija i nevladinog sektora. Istina, Grad Banjaluka, zajedno sa JU Centrom za socijalni rad Banjaluka su jedini u BiH i širem regionu, koji su ukazali povjerenje licima sa poremećajima u mentalnom zdravlju i posvetili im više pažnje kroz dnevno zbrinjavanje”, smatraju u ovom Udruženju.
Kažu da lica sa problemima u mentalnom zdravlju, imaju široku lepezu problema, među kojima spadaju povlačenje, odbacivanje od strane prijatelja i najbližih, nemogućnost radnog angažovanja, zloupotreba, kršenje ljudskih prava, siromaštvo, pad na socijalnoj ljestvici na što najveći uticaj ima stigma i diskriinacija.
“Nije poznat broj mentalno oboljelih osoba u Banjaluci, RS ili BiH, ali neki podaci pokazuju, da se njihov broj svakodnevno povećava. Poznato je da JU Centar za socijalni rad Banjaluka u oblasti socijalne zaštite pruža pordšku za oko 1.500 lica sa poremećajima u mentalnom zdravlju u Banjaluci, kroz socijalna prava. JU Centar za socijalni rad Banjaluka je zbog velikih potreba ovih lica formirao posebno odjeljenje za rad sa ovim licima, što nije slučaj sa drugim Centrima u RS, iako rješavanje socijalnih potreba značajno utiče na stabilizaciju zdravstvenog stanja mentalno oboljelih”, objašnjavaju iz ovog Udruženja.
OČUVANJE MENTALNOG ZDRAVLJA
Deset jednostavnih koraka za očuvanje mentalnog zdravlja (Health Education Authority):
1. Prihvatite sebe onakvim kakvi jeste. Naša uvjerenja, porijeklo, kultura, religija, pol i životno iskustvo čini nas onakvim kakvi smo. Svako ima pravo biti poštovan, uključujući i vas.
2. Razgovarajte o tome – većina ljudi se osjeća otuđenim i preopterećenim svojim problemima. Ponekad, pomaže ako o tome razgovarate i podijelite svoja osjećanja s nekim.
3. Njegujte prijateljstva – ne morate uvijek biti jaki i sami se boriti. Prijatelji su važni, posebno u teški vremenima.
4. Uključite se u zajednicu – upoznavanje novih ljudi i uključivanje u zajednicu može učiniti mnogo i za vas i za druge.
5. Budite aktivni – redovno vježbanje može pomoći ako ste depresivni ili nervozni, vježbanje vam daje više energije, pronađite nešto u čemu uživate: sport, ples, šetnja.
6. Naučite nešto novo – bilo da je to zadovoljstvo, prijateljstvo ili prilika za promjenu posla povećaće vaše samopouzdanje.
7. Učinite nešto kreativno – bavljenje kreativnim aktivnostima pomaže ako ste nervozni ili u depresiji, pomaže vam vratiti samopouzdanje, muzika, čitanje poezije, slikanje/crtanje ili kuhanje, pronađite ono u čemu uživate.
8. Opustite se – pronađite vrijeme samo za sebe, uključite u vaš dan stvari koje vas ispunjavaju: čitanje, slušanje muzike, sviranje ili meditacija, sve što vas relaksira i u čemu uživate.
9. Obratite se za pomoć – znajte da je svakome potrebna pomoć, nije sramota tražiti pomoć, čak i ako vam je neugodno zbog toga. Obratite se prijateljima, roditeljima, ljekaru.
10. I nastavite koračati.
