Kultura

Abraham Maslow – teorija potreba i odlike samoostvarenih ljudi

Postoji li hijerarhija ljudskih potreba i jesu li neke od njih važnije od drugih? Doznajte što su to D-potrebe, a što B-potrebe, te koje su to, prema Maslowu, odlike koje krase samoostvarene ljude.

Tko je Abraham Maslow?

Abraham Harold Maslow (1902.-1970.) američki je psiholog i sveučilišni profesor, poznat po svojoj teoriji hijerarhije ljudskih potreba. Kao psiholog, Maslow je naglašavao potrebu da se čovjeka promatra kroz njegove pozitivne kvalitete, umjesto da se analiziraju samo njegove negativne strane i tendencije. Drugim riječima, bio je protiv toga da psihologija analizira čovjeka tek kada on na neki način zastrani.

Hijerarhija ljudskih potreba prema Maslowu

Hijerarhija potreba prema Abrahamu Maslowu temelji se na teoriji da se one mogu zadovoljavati samo postupno, i to često određenim redoslijedom. 

Ova je hijerarhija ponekad prikazana kroz piramidu potreba – na dnu su najosnovnije, fiziološke potrebe, koje uključuju primjerice disanje, hranu, vodu i slično. Tek kada zadovolji ove potrebe, čovjek može krenuti na sljedeću stepenicu piramide, a to je zadovoljavanje potrebe za sigurnošću.Isti princip vrijedi za svaku sljedeću stepenicu, sve dok se ne dođe do samoga vrha – gdje se čovjek napokon može pozabaviti samoaktualizacijom, odnosno samoostvarenjem.Drugim riječima, ako je čovjek, primjerice, gladan – vjerojatno je da neće moći razmišljati o svojim višim ljudskim potrebama dokle god ne zadovolji ovu osnovnu potrebu. Međutim, je li tomu uvijek tako?Potrebno je naglasiti da piramidalni prikaz hijerarhije potreba nije izvorna zamisao A. Maslowa. Ovakav prikaz sugerira da su granice između potreba čvrsto utvrđene te da se mogu ispunjavati samo ovim redoslijedom. Ipak, to nije točno. Maslow naglašava da ove granice nisu čvrste i strogo određene. One su relativno fleksibilne, a potrebe se ne moraju kod svakog čovjeka javljati istim redoslijedom, niti ih istim redoslijedom treba zadovoljavati. Štoviše, često su različite potrebe u čovjeku prisutne istovremeno. Maslow, stoga, dopušta da čovjek može postići samoostvarenje čak i ako druge potrebe prije toga nisu zadovoljene. Također, ako je čovjek zadovoljio sve D-potrebe, to još uvijek ne znači da će automatski težiti samoostvarenju.

D-potrebe i B-potrebe

D-potrebe (eng. D(eficiency) needs) – tzv. potrebe nedostatka. Ukoliko čovjeku nedostaje nešto (npr. zrak, voda, hrana), on ima potrebu za tim te čini sve što je potrebno da tu potrebu zadovolji.

B- potrebe (eng. B(eing) needs) – duhovne / egzistencijalne potrebe, odnose se na više potrebe čovjeka kao ljudskog bića, što uključuje traženje smisla i svrhe postojanja. Također, B-potrebe uključuju težnju za istinom, dobrotom i ljepotom. U Maslowljevoj hijerarhiji potreba, B-potrebe su na samom vrhu piramide, odnosno, to je potreba za samoostvarenjem. Za razliku od D-potreba, B-potrebe nemaju svi ljudi. Oni koji ih imaju, nikada ih zapravo ne mogu zadovoljiti do kraja, jer nikada se ne mogu dobiti odgovori na sva pitanja o životu i smrti. Uz to, istina, dobrota i ljepota se ne mogu izmjeriti i reći u kojem ih je trenutku dovoljno za zadovoljenje potrebe. Međutim, Maslow vjeruje da, bez obzira na to, čovjek može postići samoostvarenje, odnosno živjeti ispunjenim životom – dovoljno je da teži za zadovoljenjem B-potreba te da radi na tomu.

Redoslijed potreba prema Maslowu
D-potrebe:
  • Fiziološke potrebe -zrak, voda, hrana, san, homeostaza, obavljanje nužde
  • Potreba za sigurnošću – fizička sigurnost, materijalna sigurnost, obitelj, zaposlenje, zdravstvena zaštita, potreba za redom i strukturom te slobodom od straha.
  • Potreba za ljubavlju i prihvaćanjem – prijateljstvo, porodica, spolni život (društvene potrebe). Kada su zadovoljene fiziološke potrebe te potrebe za sigurnošću, osoba intenzivnije osjeća potrebu za ljubavlju i naklonošću, osjeća žudnju za toplim međuljudskim odnosima.
  • Potreba za poštovanjem – samopoštovanje, poštovanje od strane okoline, samopouzdanje, status. Nakon što su zadovoljene prethodno navedene potrebe, osoba sada teži zadobiti poštovanje drugih ljudi te priznanje vlastitih vrijednosti od strane okoline. Također mora razviti samopoštovanje i samopouzdanje. Najzdravije samopoštovanje se zasniva na zasluženom poštovanju od strane drugih, a ne na laskanju ili na prividnoj, površnoj slavi. Dakle, da bi zadovoljio potrebu za poštovanjem, čovjek teži razvijanju vlastite snage i sposobnosti, ostvarenju postignuća i ovladavanju određenim vještinama.
B-potrebe:
  • Samoaktualizacija (samoostvarenje) – moralnost, kreativnost, prihvaćanje činjenica, odbacivanje predrasuda, spontanost, rješavanje problema, postizanje svog punog ljudskog potencijala, ostvarenje svojeg najboljeg „ja“

Samoostvarenje

Kada su zadovoljene sve D-potrebe, čovjek i dalje može osjećati nezadovoljstvo i nemir te potrebu da još nešto ostvari ili promijeni. Preciznije, da se samoostvari.Samoostvarenje je težnja da se ostvari ono što u čovjeku postoji kao potencijal, mogućnost – da postane ono najbolje i najviše što je sposoban postati. To znači da se glazbenik mora baviti glazbom, učitelj poučavanjem, a kuhar kuhanjem. Pronalaženje vlastite svrhe i življenje u punini svojih mogućnosti – to su putovi do samoostvarenja.Promatrajući ljude u svojoj okolini (najčešće svoje studente), Maslow je sastavio popis odlika samoostvarenih ljudi. Pročitajte popis i doznajte – jeste li i Vi među njima?

ODLIKE SAMOOSTVARENIH LJUDI (prema A. Maslowu)
  • pravilna percepcija stvarnosti
  • prihvaćanje stvarnosti, prihvaćanje sebe, drugih i prirode
  • spontanost, prirodnost i jednostavnost
  • usredotočenost na problem i njegovo rješavanje
  • izdvojenost, potreba za samoćom (češće nego kod “prosječnog” čovjeka)
  • neovisnost, autonomija mišljenja, vlastita volja
  • aktivno djelovanje u zajednici
  • stalna svježina doživljavanja života i svakodnevnih situacija
  • osjećanje zajedništva s ljudskom zajednicom (užom i širom)
  • duboki međuljudski odnosi s manjim brojem osoba
  • neprijateljstvo prema drugima ne zasniva se na karakteru, već samo ako je druga strana zaslužila neprijateljski odnos ili ako je to za dobrobit te osobe ili drugih ljudi.
  • sklonost demokraciji
  • razlikovanje sredstava i ciljeva
  • razlikovanje dobra i zla
  • kreativnost
  • filozofski smisao za humor, bez vrijeđanja i omalovažavanja drugih
  • otpor prema enkulturaciji (nekritičkom prihvaćanju vrijednosti svoje kulture), prevazilaženje bilo koje pojedinačne kulture, težnja univerzalnim vrijednostima
  • nesavršenost samoostvarenih ljudi i prepoznavanje vlastite nesavršenosti; rad na sebi.

Izvori:Abraham H. Maslow: Motivacija i ličnost; Nolit, Bg, 1982.Wikipedia: Abraham Maslow – https://en.wikipedia.org/wiki/Abraham_Maslow

akos

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close