GODINE 1972. znanstvenici su kod jedne trudnice prvi put uočili da joj na površini krvnih stanica nedostaje molekula koju velika većina ljudi ima. 50 godina kasnije izraelski i britanski znanstvenici uspjeli su riješiti taj misterij istraživanjem koje je objavljeno u časopisu Blood. Istraživanje je pokazalo da uz 50-ak ranije otkrivenih krvnih krupa postoji i dosad nepoznata krvna grupa koju su nazvali MAL.
“To predstavlja veliko postignuće i kulminaciju dugog timskog rada kojim je konačno otkriven novi sustav krvnih grupa, što bi trebalo omogućiti najbolju skrb rijetkim, ali važnim pacijentima”, izjavila je hematologinja britanske Nacionalne zdravstvene službe Louise Tilley, koja se gotovo 20 godina bavila istraživanjem ove grupe.
Krvne grupe
Većina ljudi uglavnom zna za najprominentniji sustav krvnih grupa koji je definiran oznakama A, B i O te Rh faktorom (pozitivnim ili negativnim). No ljudi zapravo imaju mnogo različitih sustava krvnih grupa koje se temelje na različitim proteinima i šećerima na površini krvnih stanica. Ljudska tijela te molekule koje se nazivaju antigenima, između ostalog, koriste kao identifikacijske oznake za razlikovanje “svojih” stanica od potencijalno štetnih “tuđih” stanica.
Zašto imamo razne krvne grupe?
Ljudi su još od 15. stoljeća pokušavali raditi transfuzije krvi, među ostalim i životinjske krvi ljudima. Rezultati su bili uglavnom katastrofalni, pa se od toga odustalo.
Ključni problem bio je u tome što nisu znali za krvne grupe i njihovu (ne)kompatibilnost. Krvne grupe povezane su sa zdravljem, a određuju se na temelju prisutnosti ili odsutnosti specifičnih antigena. Prvi ih je 1901. godine otkrio austrijski imunolog i patolog Karl Landsteiner. On je identificirao tri osnovne krvne grupe (A, B i C, koja je kasnije preimenovana u 0) te pokazao da miješanje nespojivih krvnih grupa uzrokuje zgrušavanje krvi. Za ovo revolucionarno otkriće, koje je postavilo temelje moderne transfuzijske medicine, Landsteiner je dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu 1930. godine.
Krvnih grupa ima 50-ak, no većina ljudi zna za glavni sustav AB0. U njemu se krvne grupe dijele prema prisutnosti antigena A i B:
- krvna grupa A – ima antigen A na eritrocitima i proizvodi antitijela protiv antigena B
- krvna grupa B – ima antigen B i proizvodi antitijela protiv antigena A
- krvna grupa AB – ima oba antigena (A i B) i ne proizvodi antitijela, pa je univerzalni primatelj
- krvna grupa 0 – nema antigena, ali proizvodi antitijela protiv oba antigena (A i B), pa je univerzalni davatelj za crvene krvne stanice.
Kombinacije krvnih grupa i kompatibilnost
Osobe s krvnom grupom 0- mogu dati krv svima (univerzalni davatelji). Osobe s krvnom grupom AB+ mogu primiti krv svih krvnih grupa (univerzalni primatelji). Osobe s grupom A mogu primiti krv od A ili 0. Osobe s grupom B mogu primiti krv od B ili 0.
Rh sustav
Rh sustav se odnosi na prisutnost ili odsutnost antigena Rh(D):
- Rh+ (pozitivan) – ima Rh antigen
- Rh- (negativan) – nema Rh antigen.
Ako osoba koja je Rh-negativna primi Rh-pozitivnu krv, njezin imunološki sustav može reagirati i stvoriti antitijela protiv Rh antigena, što može izazvati ozbiljne komplikacije, osobito kod trudnica.
Zašto je važno pravilno usklađivanje krvnih grupa?
Ako osoba primi nekompatibilnu krv, njezin imunološki sustav prepoznaje strane antigene kao neprijateljske i napada krvne stanice donora. Ova reakcija može dovesti do ozbiljnih posljedica poput:
- hemolitičke reakcije (razgradnje crvenih krvnih stanica)
- zatajenja organa
- alergijskih reakcija ili smrti.
Pravilno usklađivanje krvnih grupa ključ je za sigurnost transfuzija i transplantacija te za izbjegavanje imunoloških komplikacija.
Otkriće uzroka manjka antigena AnWj
Ranija istraživanja pokazala su da više od 99.9% ljudi u krvi ima antigen AnWj koji je nedostajao kod trudnice iz 1972. godine. Taj antigen nalazi se na mijelinskom i limfocitnom proteinu, pa su istraživači novi sustav nazvali krvnom grupom MAL.
Kada osoba ima mutiranu verziju oba primjerka gena MAL, njezina krvna grupa postaje AnWj-negativna, kao u slučaju trudnice iz 1972.
Tijekom svojih istraživanja Tilley i njezin tim identificirali su i tri pacijenta s rijetkom krvnom grupom koji nisu imali ovu mutaciju, što sugerira da potiskivanje antigena ponekad mogu uzrokovati i krvni poremećaji.
“MAL je vrlo malen protein s nekim zanimljivim svojstvima koja su ga činila teškim za identifikaciju i zbog kojih smo morali istražiti više smjerova kako bismo prikupili dokaze potrebne za uspostavu ovog sustava krvnih grupa”, objasnio je Tim Satchwell, biolog stanica s University of the West of England.
Kako bi potvrdili da imaju ispravan gen, nakon desetljeća istraživanja znanstvenici su umetnuli normalan gen MAL u krvne stanice koje su bile AnWj-negativne. Rezultat je bio da su stanice dobile AnWj antigen.
Protein važan za stabilnost membrana
Poznato je da protein MAL igra ključnu ulogu u održavanju stabilnosti staničnih membrana i pomaže u staničnom transportu. Neka istraživanja pokazala su da antigen AnWj nije prisutan kod novorođenčadi, već se pojavljuje ubrzo nakon rođenja.
Zanimljivo je da su svi AnWj-negativni pacijenti uključeni u istraživanje imali istu mutaciju.
Sada je moguće testiranje na MAL
Sada kada su znanstvenici identificirali genske markere povezane s mutacijom MAL, pacijenti se mogu testirati kako bi se utvrdilo imaju li negativan MAL status koji može biti naslijeđen ili posljedica potiskivanja, što bi moglo upućivati na neki drugi temeljni medicinski problem.
Ako osobe koje su AnWj-negativne prime AnWj-pozitivnu krv, mogla bi se razviti transfuzijska reakcija, a ovo istraživanje omogućuje razvoj novih genotipskih testova za otkrivanje takvih rijetkih pojedinaca i smanjenje rizika od komplikacija povezanih s transfuzijom.
Piše: Nenad Jarić Dauenhauer
Index.hr
