SLOŽENA PREVARA
U ovakvim vrstama kriminalnih radnji, cyber kriminalci „navuku“ građane da prvo kliknu na primamljive onlajn reklame, kojima poznata ličnost nerijetko daje kredibilitet
Sve je počelo kao unosan, dobro plaćen posao u finansijskom sektoru, a završilo je ćelijom u njemačkom zatvoru.
Američki Bloomberg prenosi priču o Tal-Džekiju ZF, koji je bio umiješan u prevaru sa onlajn trgovanjem te priznao sve optužbe koje mu stavljaju na teret, a to je da je prevario hiljade žrtava u Njemačkoj, Austriji i drugim evropskim zemljama i to za više od devet miliona eura.
Naime, Džeki Tal je bio samo točkić u ogromnoj mašineriji cyber prevare, on je bio taj koji je svojim nalogodavcima pomogao da se uspostave visokoprofesionalni kol centri u Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Srbiji i Gruziji, a sve sa ciljem da se preko “pametnog” onlajn softvera prevare milioni investitora, prenio je Bankar.me.
Sve je djelovalo toliko legitimno i uvjerljivo, da su samo rijetki mogli da posumnjaju.
Internetske prevare su rastući problem u svijetu, a samo u SAD je tokom prošle godine lakovjernima ukradeno više od tri milijarde dolara. Međutim, nisu samo SAD na udaru, već i bogatije evropske zemlje, među njima i Njemačka kao najjača evropska ekonomija.
Razotkrivanje ovih cyber bandi je prilično teško jer za njih granice ne postoje, a veoma često mijenjaju taktike kako bi izbjegli da budu razotkriveni.
Njemački istražioci procjenjuju da njihovi građani godišnje ostanu bez milijarde dolara putem ovih prevara.
U samom centru čitave prevare su kol centri koji se popularno nazivaju “boiler rooms”. Riječ je o mjestima gdje zaposleni rade pod nevjerovatnim pritiskom, a obično kada se tek zaposle, nemaju predstavu o kakvim kol centrima se radi.
U ovakvim vrstama kriminalnih radnji, cyber kriminalci „navuku“ građane da prvo kliknu na primamljive onlajn reklame, kojima poznata ličnost nerijetko daje kredibilitet. Posljednja u nizu takvih prevara u Njemačkoj jeste kada su iskoristili lažnu vijest o Elonu Musku koji navodno napušta Teslu da bi preuzeo AI investiocionu kompaniju.
Pritisak službenika kol centra je nevjerovatan, oni moraju telefonom ili mejlom da uvjere potencijalne investitore da prvo ulože inicijalnu, skromnu sumu, od recimo 250 dolara, ali se kasnije te cifre povećavaju. I dok ti investitori misle da zarađuju dan za danom, kada žele da unovče, shvate da novca jednostavno nema.
– Klijent misli da zarađuje pravi profit. Sve to djeluje prilično vjerodostojno i legitimno – kaže Tal-Džeki.
Mnogi njegovi saradnici su već uhapšeni i osuđeni, poput njega, ali i dalje ima onih koji su aktivni i koji svakodnevno varaju nove klijente. Posljednje dvije godine njima se u potpunosti posvetio njemački viši tužilac Nino Goldbek.
Goldbek je posljednje dvije godine proveo putujući regionom, gdje je bio prisutan upadima u kol centre u Albaniji, Bugarskoj, Srbiji i Kosovu. On je učestvovao u desetinama hapšenja i prvenstveno se zalaže za multinacionalni pristup ovom problemu, jer ti kriminalci ne poznaju granice.
On kaže da je jedan od najvećih kol centara otkriven na Kosovu, gdje je radilo čak 400 ljudi.
Tal-Džeki svjedoči da svi ti kol centri djeluju kao prave kompanije sa visokoproflinim menadžmentom i svim neophodnim odjeljenjima za jednu kompaniju. Svi su napravljeni tako da ostavljaju utisak luksuza, redovno plaćaju poreze lokalnim zajednicama i njihovi oglasi za posao djeluju potpuno vjerodostojni.
Posao ljudi u kol centrima je da kontaktiraju one koji se uloguju na neke od brojnih veb stranica, sa imenima poput “Zoomtrader” ili “Option888”, te zamole od tih potencijalnih klijenata da ulože relativno malu sumu novca, obećavajući im brz i jednostavan profit.
Kada klijent “zagrize”, onda ih predaju u nadležnost iskusnijih agenata, koji se predstavljaju kao “investicioni savjetnici” i koji su uvježbani da koriste psihološke manipulativne tehnike.
Klijenti su zavedeni da vjeruju da je njihov novac uložen u kriptovalute, dionice, obveznice. Profiti i gubici se generišu na veb sajtu po potrebi, bez obzira na “stvarna” tržišta.
Neki od trikova su toliko uvjerljivi da neki investitori tj. klijenti i ne shvataju da su izgubili novac i da su prevareni, već prosto vjeruju da nisu imali sreće pri trgovanju na tržištu.
(DEPO PORTAL/dg)
