Kantonalni sud u Sarajevu održat će 26. decembra ročište na kojem bi vijeće trebalo odlučiti da li će Aliju Delimustafića pustiti iz pritvora u kojem se nalazi od 14. aprila 2017. godine.Početak glavnog pretresa u ovom predmetu odgođen je osam puta iz različitih razloga i probijen je zakonski rok prema kojem suđenje treba početi najkasnije 60 dana od izjašnjenja o krivnji.
Riječ je o najkompleksnijem predmetu u kojem je optuženo 38 osoba i osam firmi. Problem je krenuo u samom početku, upravo zbog velikog broja osoba, jer su se iz ročišta u ročište neki ljudi razboljeli, imali povrede ili se nisu pojavljivali iz nekih drugih razloga. Svako otkazano ročište građane je koštalo minimalno 30.000 KM.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo nema mehanizme da utječe na dinamiku procesa iako su uputili nekoliko pismenih urgencija da se ročišta održavaju redovno, a na statusnoj konferenciji su tražili da se sedmično održavaju čak tri ročišta. Sud je odbio prijedlog.
Na samom početku ročišta su odgađana zbog Ratka i Vojka Đokića koji imaju problem sa sluhom. Nakon dva zakazana i neodržana ročišta, postupak je u odnosu na njih razdvojen. Iako je riječ o hitnom predmetu jer je Delimustafić kao optuženi u pritvoru, očito tu hitnost Kantonalni sud Sarajevo ne prepoznaje, a prema riječima advokata Ifeta Ferageta, drastično je prekršena Evropska konvencija (član 5, stav 1, tačka C, te isti član stav 3 i stav 4).
“Postoje sigurno drugi načini da se osigura prisustvo optuženog na ročištu s obzirom na pritvor koji traje već 25 mjeseci, u situaciji kada suđenje još nije ni počelo i kada imamo ogromne probleme s potvrđivanjem optužnice. Izjavio sam apelaciju Ustavnom sudu FBiH i očekujem da reaguje, a prije toga očekujem da Kantonalni sud Sarajevo koji je tek zakazao ročište razmotri Prijedlog o određivanju kaucije, da se optuženi Delimustafić pusti uz kauciju od milion KM”, kazao je Feraget za Klix.ba.
Povrijeđena ljudska prava
Kazao je kako su ljudska prava Delimustafića povrijeđena i da je do sada poduzeo sve što je bilo u zakonskim okvirima moguće. Ročište o izjašnjenju o krivnji je održano 12. januara, a pretres je trebao početi najkasnije 12. marta.
“Izjavljujem redovno žalbe protiv svih rješenja o produženju pritvora, ali Vrhovni sud FBiH to odbija. Dogovor s Tužilaštvom KS o upućivanju prijedloga o određivanju kaucije postignut je još ljetos, ali sud nije odmah reagovao jer se lutalo kada je u pitanju funkcionalna nadležnost. Konačno je održano jedno ročište u oktobru koje nije bilo ročište i ja sam se žalio Vrhovnom sudu FBiH, te je žalba prihvaćena pa će ročište o prijedlogu biti održano 26. decembra”, kazao je Feraget.
Prema njegovom mišljenju, Tužilaštvo je na samom početku napravilo propust jer je su neki optuženi koji imaju različite zdravstvene probleme pripojeni ovom predmetu, ali da je sada na Kantonalnom sudu i sudiji da riješi ovo situaciju.
“Tamo gdje imate ovoliki broj optuženih potpuno je neizvjesno šta će biti”, kazao je Feraget.
Odgađanje u nedogled
Zakonski nije precizirano koliko se puta može odgoditi glavni pretres.
Na upit kakve su mogućnosti Kantonalnog suda u ovakvim slučajevima gdje je ročište odgođeno osam puta i šta će se dogoditi u slučaju da suđenje ne počne ni u narednim mjesecima, te da li su se ranije susretali s ovakvim slučajevima, dobili smo odgovor kako Kantonalni sud ne može dati odgovor jer su pitanja neprecizna i paušalna.
Podsjetimo, Tužilaštvo optuženima u predmetu “Pravda” stavlja na teret krivična djela organizovanog kriminala, zloupotrebe položaja ili ovlasti, povredu zakona od sudije, pranje novca, falsifikovanje isprave, prevaru te pomoć počiniocu nakon izvršenog krivičnog djela. Delimustafić je optužen da je od 2009. do 2016. godine organizovao kriminalnu grupu koja je, između ostalog, nezakonito knjižila i preprodavala nekretnine uglavnom umrlih osoba na području Kantona Sarajevo.
U optužnici se navodi da su u sudskim postupcima koje je vodila sutkinja Lejla Fazlagić-Pašić nekretnine s umrlih knjižili na članove organizacije i rodbinu, a potom su ih sklapanjem ugovora prodavali trećim osobama. Prema optužnici, činjenjem ovih krivičnih djela stekli su protivpravnu imovinsku korist veću od 10 miliona KM.
Klix
