ECB: Zbog krize manje banaka u eurozoni, ali bolja kapitaliziranost

U periodu od 2008. do kraja 2012. godine broj banaka u eurozoni se smanjio sa 2.909 na 2.645, što predstavlja 10-odstotni pad, otkriva objavljeni izvještaj Evropske centralne banke o strukturnim projemanama u bankarskom sistemu.

Ukupna bilansna suma banaka se smanjila za gotovo 12 odsto na 29.500 milijardi eura. Ipak, banke su u tom periodu kapitalski ojačale.
Proječni količnik kapitalske adekvatnosti Tier1 se tako povećao za osam odsto u 2008. godini na 12,7 odsto u 2012. godini.
Banke su se morale smanjiti u svjetlu državne pomoći, pogoršavanja kreditnog portfelja i sanacije bilanci zbog otklanjanja posljedica finansijske krize.
Najveći dio prilagođavanja se dogodio u 2009. godini, a podaci govore da će se taj trend u bliskoj budućnnsoti nastaviti. Udio kredita u bilansnoj svoti banaka se snižava, i to zbog pogoršavanja kreditnog portfelja i prenošenja slabih potraživanja na tzv. slabe banke.
Najveća bilansne sisteme imaju Njemačkoj gdje je ukupna bilansna svota  krajem prošle godine iznosila 7.600 milijardi eura, u Francuskoj je dosegla 6.800 milijardi. Iza njih su španski i italijanski bankarski sistemi s grupnim bilansnim sumama u visini 3.900 odnosno 2.900 milijardi eura. Apsolutno gledano najmanji bankarski bilansni sistemi su u Sloveniji (49 milijardi eura) i Estoniji (21 milijarda eura).
Na bankarskog službenika je eurozoni posječno dolazilo 158 stannovnika, najmanje u Luksemburgu (20) i na Cipru (68), a najviše u Finskoj (290), Estoniji (241) i Slovačkoj (240).
Na pojedinačnu banku u eurozoni je u prosjeku dolazilo 55.504 stanovnika, najmanje opet u Luksemburgu (3770) i na Cipru (6375),a najviše u Slovačkoj (193.080) i u Grčkoj (217.117).
Evropska centralna banka je izvještaj pripremila u svjetlu priprema za uspostavljanje jedinstvenog nadzora u eurozoni.

indikator