Obnovljivi izvori u FBiH preko leđa građana?

Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije usvojen je u različitim tekstovima u Predstavničkom i Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a na Zakon je u oba doma uloženo 30-tak amandmana, uglavnom predstavnika HDZ-a.
Resorni ministar, ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj tvrdi da toliki broj usvojenih amandmana mijenja koncept Zakona, a da neki od predloženih amandmana iziskuju i veća finansijska sredstva za realizaciju, piše Oslobođenje.
– Takvi amandmani služe samo interesima pojedinih skupina ljudi, a na štetu su FBiH i protiv interesa građana FBiH, kaže ministar Trhulj.
On pojašnjava da je Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogenera cije (OIEiEK) neophodan u Federaciji, te da promoviše proizvodnju električne i energije grija nja i hlađenja iz OIEiEK, kao i upo tre be OIE u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu i povećanja udjela u ukupnoj potrošnji energije, te obezbjeđenje razvoja podsticajnih mjera, regulatornog okvira i tehničke infrastrukture za OIEiEK. Važeća Uredba o korištenju OIKiEK od 2010. godine, kao podzakonski akt, nije u dovoljnoj mjeri uredila problematiku korišćenja obnovljivih izvora energije, pa je bilo neophodno donijeti zakon.
U odnosu na važeću Uredbu koja obrađuje samo električnu energiju, Zakonom je uređena i toplotna energija, te energija u oblasti transporta, a koje se dobiju iz primarne obnovljive energije.
– Po toj uredbi je bilo propisano da onima koji proizvode energiju iz OIE država subvencionira svaki kW proizvedene električne energije. Dakle, dvije elektroprivrede preuzeće im energiju, a država će im isplaćivati subvencije i to po ugovorima koje potpišu na 12 godina, pojašnjava Trhulj. Ugovore su potpisivale dvije elektroprivrede ne vodeći računa koliko je sredstava odvojeno za subvencije. Kad sam vidio da je to rađeno bez ikakve računice tražio sam da se uvede energetska suglasnost da bi do izrade zakona Ministarstvo moglo kontrolisati potpisivanje ugovora u skladu sa raspoloživim sredstvima, pojašnjava Trhulj.
Dotad najveći broj ugovora postojao je sa minihidrocentralama i većina novca je potrošena za njihove subvencije.
– No, pojavilo se stotine solarnih elektrana širom BiH, a ostalo je samo sedam posto sredstava čime ne bi smo mo gli pokriti sve te subvencije. Tad smo napravili kriterije kojima smo rekli da za postojeća sredstva možemo finansirati samo sedam posto sola ra, 0,5 posto bio-masu, a za vjetroelektrane nije bilo novca za subvencije do donošenja zakona, pojašnjava Trhulj.
On kae da je mnogo veći koeficijent koji proizvođač električne energije iz OIE proizvede u solaru, nego u hidrocentrali.
– Ko potpiše ugovor za solar, za 4,5 godine vrati uložena sredstva, a ima ugovor na 12 godina, obogatiće se. Da bismo mi kao FBiH to pokrili ili bismo morali povećati značajno cijenu električne energije ili naći sredstva za to u budžetu što bi urušilo finansijski sistem i iz godine u godinu iziskivalo sve veća izdvajanja.
Da bismo izbjegli takve posljedice Uredbe, pripremili smo zakon koji je odobren i iz energetske zajednice i koji je dobio sve potrebne saglasnosti. Ovim zako nom je utvrđena metodologija za svaku vrstu postrojenja i obračuna za garantovanu cijenu, te bi se napravilo prostora da se subvencionira proizvodnja električne energije iz solara, ali samo u mjeri koliko se novca prikupi za te subvencije. Apsurdno je da se povećavaju cijene građanima kako bi se subvencionirala proizvodnja iz solara, odnosno da se za nešto za čim se nema obaveze neko bogati na teret građana i privrede, pojašnjava Trhulj jer FBiH i sada već proizvodi električne energije iz OIE više od prosjeka.
Ministar je u Parlamentu rekao da je svakom poslaniku i delegatu ostavljeno da glasaju o amandmanima po svojoj savjesti, te obrazložio zašto su neki od njih štetni i za buduće budžete i za građane FBiH.
Vlada FBiH je u potpunosti podržala prijedlog resornog ministarstva vezano za amandmane pred Domom naroda čime je, prema Trhuljevim riječima, stala u zaštitu građana i Federacije u budućnosti.
– Dobar dio amandma na nije bio podržan na Domu naroda, jer je bilo delegata bez obzira da li su iz većine ili opozicije, pa i iz SBB-a i SDP-a, koji su glasali protiv. Neke amandmane smo mi kao predlagači prihvatili, i to one koji poboljšavaju zakon, ali ne i one koji nanose štetu FBiH. Sad je različito usvojenim amandmanima nastala jedna opšta pometnja jer imam dva koncepta za – kona koji su u suprotnosti. Iskreno, bolje i da nemamo zakon, nego da ga imamo s tim amandmanima, jer ne znam ko će i kako to isfinansirati. Udariti na standard građana kroz poskupljenje cijena u ovoj situaciji to bi bilo dno dna, kaže Trhulj.
Slaviša Šućur, predsjednik Odbora za energetiku, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma Parlamenta FBiH kaže da je i ovo radno tijelo ukazivalo na “problematične amandmane”.
– Nije bilo dobro rješenje u originalnom rješenju, ali ni u amandmanima HDZ-a. Bila je ideja da u toku usaglašavanja napravimo pravi tekst koji rješava suštinu, što će se koliko ja znam i desiti. Bilo je problematičnih rješenja koja su posljedica uredbe naslijeđene od prethodne vlade, ali mislim da će kroz usaglašavanje doći do dobrog rješenja tako da će biti zaštićeni i građani Federacije, da se neće na praviti nepotrebne obaveze Federaciji, ali da će se zaštititi i ljudi koji su uložili u neke tehnologije, kazao je Šućur.
Radoje Vidović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBiH i jedan od delegata predlagaća amandmana, kaže da tekst spornog zakona iz Doma naroda ide na usvajanje u Predstavnički dom, te ukoliko se ne usvoji kao takav tamo slijedi postupak usaglašavanja tekstova kroz zajedničku komisiju.
– Nama kao predlagačima amandmana je bitno da oni prođu, njima se ne povećava cijena koštanja zakona.
Našim prijedlozima se stvara pravna sigurnost tim ulagačima da ova oblast bude propisana zakonom, da se neće ništa prepuštati odlukama ili propisima van zakona, kaže Vidović.
Poseban dio parlamentarne priče usvajanja Zakona o korištenju OIEiEK jes te to što su poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH amandmane usvajali bez prethodnog očitovanja Vlade FBiH.

indikator.ba