“Dogovoreno je da svaka pčelinja zajednica treba biti registrirana, prije svega zbog zaštite pčela, ali i kako bismo imali tačne i ažurirane podatke o stanju pčelarstva u Federaciji. U radnoj grupi za izradu Pravilnika bili su uključeni i predstavnici Saveza pčelara FBiH, eksperti angažirani kroz projekt Farma II, te stručnjaci Ministarstva”, rekao je Kudić.
Precizirao je da su ukupna izdvajanja u sektor pčelarstva u 2017. u Federaciji na nivou kantona i FBiH iznosila više od milion KM, a da Programom novčanih podrški u 2018. predviđeni poticaji za pčelarstvo iznose 14 KM po pčelinjoj zajednici za pravne i 11 KM za fizičke osobe.
“Zahvaljujući mjerama Ministarstva još prošle godine su smanjeni uvjeti za stjecanje prava na poticaj, što je dovelo do povećanja broja prijavljenih pčelinjih zajednica u 2017. za pet puta u odnosu na 2016. U Programu podrški za 2018. dodatno smo smanjili uvjet na dva kilograma po zajednici i tako dodatno olakšali mogućnost za podnošenje zahtjeva za podršku”, naveo je Kudić.
Dodao je da je, osim direktne podrške, Programom predviđena podrška investicijama u pčelarstvo kroz Model podrške ruralnom razvoju, kojim su omogućene subvencije do 25 posto uloženih sredstava i još po pet posto ukoliko se radi o ženi pčelaru ili pčelaru mlađem od 40 godina.
“Također, omogućeno je regresiranje kamatne stope do četiri posto, te su osigurana sredstva za certifikaciju organske proizvodnje do 75 posto ostvarenih troškova certifikacije”, kazao je Kudić.
Naglasio je da se u javnosti pogrešno stvara utisak da se podrška poljoprivredi, a u tome i pčelarstvu, svodi jedino na poticaje, te da je njihov cilj da nude sistemska i sveobuhvatna rješenja.
