Obilježena 100. godišnjica: Crkva sv. Ante u Sarajevu je mjesto gdje dolaze vjernici svih vjeroispovijesti

Jedno od tri mistična mjesta Sarajeva gdje se ljudi dolaze “moliti na svoj način”, crkva svetog Ante danas je obilježila 100. obljetnicu, javlja Anadolija.

Govoreći o značaju crkve za grad Sarajevo i katoličku zajednicu, gvardian crkve fra. Ivan Šarčević kazao je da se na ovom mjestu već više od 100 godina nalazi središte župe Bosna Srebrna. Kako je istakao, crkva svetog Ante je pored Stare pravoslavne crkve i turbeta “Sedam braće” jedno od mjesta u Sarajevu koje posjeduje svoju mistiku i gdje ljudi dolaze kada imaju neki problem.

“Ovdje dolaze ne samo katolici već i ljudi drugih religija i mole se Bogu na svoj način”, kazao je fra. Šarčević dodajući da je najljepše u ovom objektu to što ljuid mogu doći ovamo i u tišini, u nekom kutu, moliti Boga za pomoć i olakšanje nedaća i problema.

Fra. Šarčević je kazao da je sveti Anto svetac siromašnih te da je crkva pruža utočište svima potrebnima bilo to u savjetu ili robi. Također je dodao da osoblje crkve ima važan zadatak u radu sa studentima.

“Ovo je prepoznatljivo duhovno i kulturno središte grada. Ova crkva nosi nešto u toj našoj ljudskoj našoj čežnji za mirom za srećom za zajedništvom”, kazao je fra. Šarčević.

Gradonačelnik grada Sarajeva Ivo Komšić podjetio je da sveti Anto svetac potrebnima te da u crkvu dolaze ljudi različitih religija, svi oni koji imaju neki problem i neku potrebu. On je također podsjetio na djelatnost crkve tokom agresije na BiH.

“Ovdje su franjevci okupljali sve ljude iz ovog kvarta ne gledajući na vjeru ni ti na naciju. Ovdje su ljudi zadovoljavali neki minimum svojih potreba u tom periodu, jer je grad bio u opsadi. Ovo je ustvari, pored duhovnog, bio jedan veliki karitativni centar u tom teškom periodu za Sarajevo i za cijelu BiH”, istakao je gradonačelnih grada Sarajeva Ivo Komšić.

Obilježavanju 100. godišnjice crkve svetog Ante prisustvovao je i ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Ivica Šarić.

Crkva u današnjem dimenzijama izgradio je arhitekta Josip Vancaš koji se ubraja u najveće arhitekte i graditelje u Bosni i Hercegovini u austrougarskom periodu.