Da li je BiH sposobna da uzme novac iz IPA fondova?

BiH je do sada iskoristila tek tridesetak posto sredstava Evropske unije kroz Instrument pretpristupne pomoći IPA. Razlog je nemogućnost dogovora među bh. političarima. To je bio i razlog što  je posljednjih godina BiH ostala bez više miliona eura nepovratnog novca, jer političke elite nisu ispunile obećano. Taj novac bio je namijenjen za razvojne projekte. Iz Delegacije Evropske unije u BiH poručuju da u budućnosti neće više bh. političarima “gledati kroz prste”, jer za projekte iz IPA-e 2 moraju naći rješenje za jedinstven mehanizam koordinacije upravljanja IPA sredstvima.Valja napumenuti da je Evropska unija, kroz IPA 2, za zemlje zapadnog Balkana izdvojila oko 14 milijardi eura. A BiH bi mogla dobiti dio tog kolača.

Dok je bh. ekonomija na koljenima, a država se zadužuje kod Međunarodnog monetarnog fonda i u privatnim bankama, nepovratna sredstva Evropske unije, BiH ne koristi. Ili ne koristi dovoljno. Razloge navodi predsjedavajući Parlamentarne komisije za evropske integracije Halid Genjac:

„Nisu problemi tehničke, ekspertske naravi, projekte uradimo dobro, kvalitetno, ali u završnici prihvatanja tih projekata pojavljuju se politički problemi.“

Problem je što nema političkog dogovora o mehanizmu koordinacije, koji je ključan za korištenje IPA sredstva. To se odrazilo i na povlačenje tih nepovratnih sredstava Evropske unije.

„BiH je do sada, možda, najmanje iskoristila sredstva iz IPA-e 1, stepen apsorpcije sredstava dosadašnjih koji su bili na raspolaganju je manji od 30, posto, što je veoma loš pokazatelj. Ja se iskreno da i mi moramo pokazati kao političke strukture neku vrstu spremnosti da ovaj posao radimo zajednički, bez obzira na neke naše unutrašnje turbulencije“, kaže Branislav Borenović, predsjednik Odbora Narodne skupštine Republike Srpske za evropske integracije.

Još su svježi primjeri gubitka ogromne svote novca Evropske unije namijenjenog razvojnim projektima, koje je BiH izgubila jer političke elite nisu ispoštovale dogovoreno. Prošle godine BiH je izgubila 45 miliona eura jer nije ispoštovan dogovor o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić- Finci. Još svježiji primjer je gubitak pet miliona eura za razvoj poljoprivrede jer se bh. političari nisu mogli dogovoriti o jednoj platnoj agenciji i jednom upravljačkom tijelu, a nije izrađena ni strategija ruralnog razvoja na državnom nivou. Šta taj gubitak znači, objašnjava Zara Halilović iz Direkcije za evropske integracije BiH:

„Mi idemo unazad zato što se sve oko nas kreće naprijed, zato što se EU kreće naprijed, zato što se zemlje u regionu kreću naprijed – i zato što se distanca između nas i njih povećava.“ 

A da li su bh. političari svjesni propuštenog? Ponovo Halid Genjac:

„Radi se o ogromnim sredstvima, o ogromnim mogućnostima. Ono što se desilo ovih dana sa poplavama ukazuje na urgentnost rješavanja pitanja, jer ja dozvoljavam sebi pitanje – da li bi možda posljedice ovih poplava bile manje da je bilo efikasnijeg i obimnijeg korištenja raspoloživih dosadašnjih IPA sredstava?“

Upravo su poplave pokazale koliko BiH kao država nejaka da se izbori sa problemima.

„BiH je zaista potrebna podrška međunarodne zajednice, jer kao sistem koji je kompleksan nismo bili u mogućnosti adekvatno odgovoriti. Ja nisam siguran, možda će me neko ispraviti, da li se u bilo kojem gradu oglasila sirena za opasnost od elementarne nepogode. To upravo govori da je mehanizam koordinacije ne samo da je potreban u procesu EU integracijama nego i u ovakvim stvarima. Dakle, zaista je bitno da imamo koordinaciju u svim aktivnostima“, rekao je Ilija Stojanović, šef Ureda za evropske integracije Vlade Brčko Distrikta:

Kako je novac iz IPA 1 Bosna i Hercegovina ili propustila ili izgubila, Evropska unija je najavila da je u okviru IPA-e 2 za zemlje zapadnog Balkana osigurala 14 milijardi eura. Dio toga mogla bi dobiti i BiH, ali pod uslovima koje je naveo šef Delegacije Evropske unije u BiH Peter Sorensen:

“Najprije država treba razviti efikasan EU koordinacijski mehanizam kako bi mogla upravljati u pomoći i političkoj koordinaciji. Ne možemo više imati situacije u kojima se danas dogovorimo sa BiH, a vi dan poslije odustanete od dogovora. Vi ste jedina zemlja koja je ti ikada uradila. Zatim, država se mora dogovoriti za strategije koje se tiču cijele zemlje, posebno na sektora poput poljoprivrede, energije, transporta i okoliša kako bi dozvolila EU investitorima da podrže bh. biznis, ekonomiju i, uopšte, bolji životni standard. To dugujete građanima, a dugujete i nama.” 

Evropska unija je do sada najviše investirala u BiH. No sada su jasni da novac poreskih obveznika zemalja Evropske unije neće završiti u Bosni i Hercegovini ukoliko se bh. političari ne uozbilje, već će taj novac otići u ruke građana drugih, stabilnijih zemalja.

RSE – Aida Đugum