Romi s Balkana zajedništvom do bolje budućnosti

U Tuzli je održana konferencija na kojoj se govorilo o položaju Roma na Balkanu. Iako ni u drugim zemljama Romi nisu lišeni diskriminacije, u BiH ta diskriminacija je najočitija. Ovdje Romi nisu uspjeli ostvariti ni osnovna ljudska prava. Zbog toga su se Romi s područja cijelog Balkana umrežili u zajedničku organizaciju “Barom” kako bi se izborili za ravnopravnost u društvu i insitucijama.

Iako se obvezala da će do 2015. godine završiti dekadu Roma i unaprijediti njihov položaj, Romi u BiH susreću se s ogromnom diskriminacijom i svakodnevno svjedoče o svojoj ugroženosti. Često ne uspijevaju ostvariti ni osnovna ljudska prava. “Evo ja ću iznijeti jedan lični primjer iz Zavidovića. Najveći problemi koji se dešavaju su povodom zdravstva. Umrli su žena i dijete zbog 50 maraka jer nije imala da plati pregled. Pošto je žena izgubila puno krvi nakon deset dana je umrla. Mlad otac sa dvoje maloljetne djece ostao je ni na čemu”, rekao je Muhamed Tahirović, koordinator Vijeća Roma BiH.

Ovakve činjenice zaprepaštavaju, ali u romskim nevladinim organizacijama kažu da su institucionalno potpuno nezaštićeni. Uz to svakodnevna rasna diskriminacija pokazatelj je da Romi u BiH ne uživaju podršku ni od strane društva. “Ja sam imao jedan slučaj da su neka djeca kad su završila srednju školu otišla na Biro. Bio je otvoren konkurs, oni su se javili. Ali čim su vidjeli boju kože rekli su im da je konkurs zatvoren. Mnogo stvari se dešava. Sada je izašao Zakon o diskriminaciji. Imaš pravo tužiti. Ali je teško dokazati jer to sve moraš uslikati, moraš imati svjedoke. Tako je isto i kada uđemo u ordinaciju. Odmah te prepoznaju. Ja sam vodio svoju ženu ljekaru u Dom zdravlja. Jedna Romkinja je ušla prije nje i onda je ona tamo rekla ‘Joj ovi Romi dojadiše””, ispričao nam je Šaban Mujić.

Proteklih godina milijuni su utrošeni na brojne strategije i konferencije čiji je cilj bio upravo unaprijediti položaj Roma. Međutim i sami Romi danas priznaju da niti jedna konferencija nije urodila plodom, a milijuni bačeni u vjetar. “To vam je sve rekla kazala. Održe okrugli stol, sve to završi u nekoj ladici. Onda se opet sjete da održe okrugli stol i tako”, dodaje Šaban Mujić.

Na ovu činjenicu upozorio je i Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja “Eurorom” Tuzla. Novac izdvojen za Rome i za projekte čudnih naziva, Romi nikada nisu vidjeli. “Od 2009 do 2014. godine utrošeno je negdje oko 30 milijuna maraca za integraciju Roma u bh. društvo. Nažalost, taj novac je otrošen tako da Romi, krajnji korisnici nikada nisu vidjeli efekat od tih sredstava niti su imali od njega koristi”, ističe Jusić.

Rome u BiH ne poznaje ni Ustav ove zemlje. Pravdu za svoje aktivno političko djelovanje tražili su na sudu u Strazburu. Svi su stali na njihovu stranu, ali institucije BiH nikada nisu. Mehmed Mujić kaže da se Romi u BIH osjećaju kao međunarodni problem, a ne kao građani zemlje u kojoj žele samo normalan život dostojan čovjeka. “Mislim da se ovakvo stanje za Rome mora rješavati. Moja je poruka političkim partijama, zakonodavnoj I izvršnoj vlasti da pomognu Romima”, kaže Mujić.

U BiH tek jedan od tisuću Roma uspije ostvariti pravo na zaposlenje, svi drugi da bi preživjeli na sve su primorani. “Evo vidjeli ste jučer – prava djece. Gdje su prava naše djece. Oni umjesto da su u školama, oni rade s roditeljima teške poslove za život koji se teško preživljava. Ne mogu u školu. Nemaju za užinu, nemaju knjige”, rekao je Tahirović.

Nezdet Mustafa, ministar u Vladi Makedonije koji je i jedini ministar romske nacionalnosti u Europi istaknuo je da su upravo zbog problema diskriminacije svi se Romi umrežili u zajedničku organizaciju “Barom”.

“Mi smo jedna misija koja ima za cilj da napravi dijalog između Roma i neroma, između romskih nevladinih organizacija i vladinih struktura. Želimo biti most za rješavanje problema Roma. Mi ne kreiramo politiku. Ono što mi uzimamo kao informaciju i ono što percipiramo kao problem onda je to zadatak ‘Baroma’ da sjednemo s vašim premijerom, vašim ministrima i da otvaramo dijalog o Romima”, kaže ministar Mustafa.

Kao narod koji stalno putuje postali su dio brojnih kultura. Ali samo zbog nešto tamnije kože oni su još uvijek na putu u ravoipravno društvo.

RSE – Maja Nikolić