PolitikaSvijet

Jemen: Bespomoćnost onih koji pomažu

Ujedinjeni narodi na donatorskoj konferenciji u utorak u Ženevi traže nove donacije za stanovništvo u Jemenu. Ipak osim problema sa finacijama humnaitani radnici se suočavaju i sa brojnim drugim problemima.

Jemen treba pomoć i to hitno. Ovo je osnovna poruka zajedničke izjave koju je objavilo više međunarodnih humanitarnih organizacija nekoliko dana uoči donatorske konferencije Ujedinjenih naroda u Ženevi. Zajednički ove organizacije mole za financijsku i političku podršku za rješenje “najgore humanitarne krize našeg vremena”, navedeno je u saopćenju. Oko 24 miliona ljudi je upućeno na pomoć u Jemenu, saopćile su ove organizacije. To je oko 80 posto stanovništva Jemena, navodi se dalje u saopćenju. Unatoč međunarodnim naporima za pružanje pomoći nestašica hrane je sve veća.

Nakon četiri godine rata stanje u zemlji je katastrofalno. Jedna studija Svjetskog programa za hranu navodi da je infrastruktura dalekosežno uništena. Zbog svega postoje i problemi u zdravstvenom sistemu: oko 14 miliona ljudi nema pristup zdravstvenoj zaštiti, navode humanitarne organizacije.

Istodobno sve više ljudi – skoro 13 miliona – nema osiguran pristup vodi i sanitarijama zbog čega im prijeti dalje proširivanje bolesti. Tako je koncem 2017. godine oko milion ljudi bilo oboljelo od kolere.

Osim toga krizu pogoršava glad. Prema procjenama Ujedinjenih naroda u ovoj godini oko 20 miliona ljudi neće biti u stanju da se prehrani bez pomoći. Za oko 14 miliona ljudi je potrebna hitna pomoć. Posebice je teško za djecu: Dva miliona jemenskih dječaka i djevojčica već sada pati zbog neuhranjenosti.

Jemen | Lebensmittelausgabe (picture-alliance/dpa/AP/H. Issa)

Oko 14 miliona ljudi treba hitnu pomoć u Jemenu

Nedovoljno financijskih sredstava

Ova donatorska konferencija u Ženevi je treća po redu. Prethodnih godina – 2017. i 2018. – prikupljeno je više milijadri eura. Ipak milioni ljudi i dalje pate.

Pružanje pomoći je otežano iz brojnih razloga, kaže Simone Pott, rukovoditeljica Odjela za komunikaciju Svjetskog programa za hranu. Ova organizacija skupa sa francuskom partnerskom organizacijom ACTED već godinama rukovodi pružanjem pomoći na licu mjesta. Pomoć podrazumijeva podjelu novca u gotovini i bonova za hranu. Istodobno ta sredstva doprinose da se podrže barem ostaci još preostale ekonomije u zemlji.

Međunarodna pomoć je djelomice zakazala već zbog toga što međunarodne organizacije nemaju dovoljno sredstava na raspolaganju, kaže Pott u razgovoru za DW. Tako 2018. godine nisu imale na raspolaganju neophodna sredstava, ali ni ona sredstva koja su bila obećana. “Tada je bilo saopćeno da je potrebno oko 2,6 milijardi dolara. No stiglo je samo oko 80 posto od toga”. K tomu su se pojavile i poteškoće u planiranju. “Jer i ako je pomoć obećana otvoreno pitanje je kada će novac zaista biti uplaćen”, kaže Pott.  

Teškoću predstavlja i to da se humanitarna pomoć uopće doveze u zemlju. “Svi uvoze pomoć preko malog broja luka. No u tim lukama se vode žestoke borbe zbog čega su tamošnji objekti često nefunkcionalni. Zbog toga brojna humanitarna pomoć uopće ne dolazi u zemlju”, kaže Pott.

Jemen Konflikte (Getty Images/AFP/E. Ahmed)

Zbog nedostatka pitke vode širi se kolera

Unutar same zemlje se množe poteškoće. Tako je, kako kaže Pott, nemoguće ići u područja u kojima se vode borbe. “Problem je u tome da je zemlja podijeljena na različita područja moći. “Ko vlada gdje? Koliko kontrolnih punktova ima na ulicama? Ko odobrava da se jedan konvoj kreće od tačke A do tačke B, i koji dokumenti su za to neophodni? Problemi ove vrste nas stalno prate”, kaže Pott.

Često se mora obezbijediti dokumente ili pokazati neki pečat koji nedostaje. K tomu dolaze dodatni problemi, kaže Pott: “Djelomice je pristup jednostavno nemoguć jer ili su ulice neprohodne ili nema sigurnosnih garancija za transport humanitarne pomoći”.

Korupcija i obogaćivanje

Pott kaže da nije jednostavno ni ostvariti suradnju sa vlastodršcima na licu mjesta koji često žele lično profitirati od humanitarne pomoći. “To je problem koji se javlja u skoro svim zemljama u kojima postoji ogromna potreba. Često humantarna pomoć još biva oporezovana. Humanitarni radnici plaćaju visok porez. Ili vlade povećavaju troškove za vizu. U Jemenu ne postoji više problema nego u drugim zemljama”, kaže Pott.

U konačnici, kako kaže Pott, prevazilaženje humanitarne krize zahtijeva prethodno pronalaženje političkog rješenja. Bez njega u Jemenu, kako kaže, neće biti dugoročnog i stabilnog poboljšanja.

  • Autor Kersten Knipp

DW.DE

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close