Bodo Weber za Vijesti.ba
VIJESTI.BA: Gospodine Weber, bh. političari najavljuju da će BiH predati kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU u periodu predsjedavanja Holandije Unijom. Neki su tvrdili da će se to desiti do kraja januara, a prema posljednjim informacijama, to će se desiti 15. februara. Jesu li ovo optimistički rokovi za BiH, posebno imajući u vidu da još nisu ispunjeni uslovi koje je EU stavila pred BiH?
WEBER: Tu namjeru ozbiljno gura Predsjedništvo BiH, predvođeno snažnim pritiskom, prije svega, predsjedavajućeg Dragana Čovića, ali očigledno podržano od strane druga dva člana. I to unatoč jasnog stanja u kome BiH nije spremna da preda kredibilnu aplikaciju na osnovu ispunjenja postavljenih uslova.
Sve to izgleda kao novo poglavlje u nastavku istorije apsurdnog odnosa između BiH i EU, koju posmatramo već punu deceniju. Sve to baca poprilično sjenu na “novi pristup” EU prema BiH koji je na djelu od prošle godine.
VIJESTI.BA: S druge strane, reakcije iz EU, po svemu sudeći nisu usaglašene, niti postoji jasan, jedinstven i pozitivan stav spram aplikacije BiH. Gdje vidite glavne uzroke tome? Kakve posljedice može proizvesti predaja aplikacije za članstvo u momentu kada 28 zemalja članica EU nije postigla saglasnost o njenom prihvatanju?
WEBER: Po ovom što vidim i čujem iza zatvorenih vrata, čini mi se da je situacija poprilično drugačija – EU je poprilično jedinstvena u ocjeni da je prerano za predaju aplikacije, te u ocjeni da uslovi nisu još ispunjeni. Te iza zatvorenih, a pomalo kroz javne, diplomatski upakovane poruke, pokušavajli su da Čovića i kompaniju odvrate od najavljene namjere, no dosad je to bilo poprilično neuspješno.
To nameće pitanje o kakvim se namjerama kod glavnih političkih aktera u BiH ovdje radi – o neozbiljnim namjerama ili o ozbiljnim, opasnim najmerama?
Što se tiče pitanja šta bi se desilo ako BiH pak preda nekredibilnu aplikaciju, de facto bi došlo do blokade EU puta, dok nisu ispunjeni uslovi, s tim što će povjerenje u bh. lidere unutar EU biti još manje nego što već danas jeste.
VIJESTI.BA: Protekla godina u BiH bila je, između ostalog, obilježena i prenaglašenim isticanjem napretka koje je BiH ostvarila u procesu integracija. Tako su nam govorili političari. No, građani očito u svakodnevnom životu nisu osjetili to poboljšanje, čemu svjedoče i brojni ekonomski pokazatelji. Kako Vi ocjenjujete prošlu godinu u pogledu približavanje BiH EU? Kako biste ocijenili dinamiku provođenja reformske agende?
WEBER: Imali smo odmah po objavljivanju njemačko-britanske inicijative i usvajanja od strane Brisela, kao novu EU inicijativu, pohvalu Dragana Čovića i Milorada Dodika upućenu Uniji što je “snizila uslove”, te izjavu Mladena Ivanića da se instrument neobavezujuće, pismene izjave od strane političkih lidera već pokazao kao neuspješan. Od tada predstavnici političke elite su u rekordnom roku usvajali novi narativ i novu terminologiju EU prema BiH.
A šta se praktično mijenjalo? Oba entiteta su tek uz jak međunarodni pritisak usvajali zakone o radu, čiji su efekti do sad otvoreni, a uz korištenje parlamentarnog, a u slučaju RS-a i fizičkog nasilja, prećutno tolerisano od strane međunarodne zajednice. Dok na drugoj strani vidimo nastavak uhodane političke prakse – popunjavanje direktorskih mjesta i upravnih odbora po partijskim linijama i uz kršenja zakona, nedemokratski pokušaj promjene ustavnog poretka kroz prednja vrata Izbornog zakona, nastavak politizacije policijskih agencija, te političkih pritisaka na pravosuđe.
VIJESTI.BA: Nemali broj bh. analitičara saglasan je u ocjeni – BiH nije spremna da se priključi EU, upravo zbog toga što nije učinila potrebne unutrašnje reforme i nije ostvarila bilo kakav napredak koji bi bio vidljiv. Tvrde da je BiH daleko od Evrope, a da su euforične najave o skoroj predaji aplikacije samo još jedno od neispunjenih političkih obećanja. Kakav je Vaš stav o ovom pitanju?
WEBER: Vidite, nije tajna da smo ja i moje kolege bili i ostali skeptični prema njemačko-britanskoj inicijativi. Sporno nam je bilo objašnjenje zašto je prethodni pristup EU ostao neuspješan, te šta su prednost i novina novog pristupa. Nisu meni toliko sporne strukturalne ekonomske reforme, koje čine reformsku agendu. Sasvim je drugorazredno koje će EU strukturalne reforme izabrati kao prioritet. Bitno je da one dodirnu suštinu problema u BiH.
A suština leži u jednom nefunkcionalnom institucionalnom sistemu koji služi političkim elitama za kontrolu nad državom i državnim resursima, pod parolom zaštite kolektivnih etničkih prava, a sa efektom socio-ekonomske destrukcije, te destrukcije vladavine prava, tako da nijedan građanin u BiH uistinu ne uživa niti u kolektivnim, niti u individualnim pravama. Zato je EU potrebna politička volja, odlučnost i istrajavanje na čvrstim reformskim uslovima, sve što je EU nedostajalo od 2006. godine.
Iskreno, sumnjam da novi pristup predstavlja takav preokret – protiv govori kako brzo prisvajanje nove inicijative od strane političkih elita u BiH, tako i cijeli apsurd sa guranjem nekredibilne aplikacije.
Pogledate samo zahtjev za spajanjem izbornih ciklusa . Nemali dio zapadnih diplomata je kupio priču servisiranu od strane Čovića i drugih političkih lidera da održavanje izbora svake dvije godine, te izborne kampanje ometaju njihove ozbiljne reformske namjere. I to dijelom od političkih predstavnika koji navodno zagovaraju jako decentraliziranu državu BiH. A o čemu se zapravo radi? Radi se o tome da Čović, Dodik, Izetbegović i svi drugi stranački lideri u cijelini učestvuju u izbornoj kampanji svojih stranaka za lokalne izbore kroz sve opštine kao da se radi o opštim, a ne lokalnim izborima. Time pokazuju koliko je njihovo poštovanje prema lokalnoj samoupravi i lokalnoj demokratiji, te ustavnom uređenju BiH. Da je ta lažna ideja toliko odjeknula u međunarodnim krugovima, bojim se, pokazuje da EU ponovo klizi natrag ka politici principa nade – umjesto odlučne politike.
VIJESTI.BA: Može li u ovom trenutku napredak BiH na evropskom putu biti izazvan nekim drugim političkim interesima nekih drugih sila iz EU ili na globalnoj političkoj sceni?
WEBER: Samo odlučna politika EU koja insistira na suštinskim strukturalnim reformama, odnosno koja počiva na politici tvrdog uslovljavanja, a koja sebe podrazumijeva kao saveznik bh. građana, može gurnuti BiH naprijed na evropskom putu. Nije BiH u geopolitičkom položaju, kao na primjer Turska, da dobije otvaranje pristupnih poglavlja u vrijeme regresivnog političkog razvoja. A i to na duži rok ne bi pomoglo ni BiH ni EU.
Razgovarala : Nevena Šarenac
(Vijesti.ba)
