TV1: Ministre Mektić, jesmo li ili nismo na crnoj listi Evropskog udruženja banaka. Direktor Agencije za bankarstvo tvrdi da nismo?
MEKTIĆ: Nismo na crnoj listi. Prije sedam godina usvojili smo Akcioni plan u kojem smo se obavezali da ćemo ispunjavati sve evropske i međunarodne standarde u pogledu finansijskih transakcija, sprječavanja pranja novca koji bi se eventualno mogao koristiti u svrhu finansiranja terorizma. Od 2009. godine nisu uradili ništa ili vrlo malo da usvojimo i da radimo po tim standardima. Da budem iskren, više smo pokušavali lagati, obmanjivati, pa i prevariti i MONEYVAL, kao instituciju Vijeća Evrope i FATF da nešto radimo i da ćemo uraditi.
Iscrpili smo svaku vrstu njihovog povjerenja i onda nas je MONEYVAL prebacio u nadležnost FATF-u, svjetskoj organizaciji, koja nas je stavila na tzv sivu listu. To je neka vrsta žutog kartona i konačnog upozorenja da možemo doći u ozbiljne probleme. Sivu listu je preuzeo MONEYVAL i na svojoj web stranici objavio podatak da je BiH u takvom statusu. Na osnovu tog javnog objavljivanja reagovalo je Evropsko udruženje banaka i počelo je primjenjivati neku vrstu restriktivnih mjera prema bankarskom sektoru u BiH. Otežavaju transakcije prema BiH, a ja čak imam i nezvanične informacije da je određeni broj računa naših banaka u inostranstvu ugašen.
Mi smo se prošle godine prema FATF-u obavezali novim Akcionim planom da ćemo postepenom dinamikom usvojiti sve potrebne standarde do kraja januara 2017. U tom slučaju, riješili bismo problem, jer ne bismo bili ni na kakvoj listi ili tretmanu ni FATF-a ni MONEYVAL-a, ali mi za sada nismo ispunili te uslove. Januar je vrlo blizu. RS treba da usvoji novi krivični zakon u koji će uvesti te standarde. FBiH ima svoje obaveze. Ključni problem je što treba da uspostavimo jedinstvenu listu NVO sektora u BiH. To treba transparentno objaviti na web stranici Ministarstva pravde BiH kako bi se spriječilo višestruka registracija nevladinih organizacija i na taj način stvarao košmar, u kojem bi neke nevladine organizacije mogle zloupotrijebiti svoja ovlaštenja i ono što je propisano njihovim statutom.
Zbog neozbiljnosti i neodgovornosti došli smo u situaciju, ali ako ovo ne učinimo do januara, siguran sam prema opredjeljenju i FATF-a i MONEYVAL-a da ćemo mi biti na crnoj listi. Onda ćemo doći u ozbiljne probleme i kada je u pitanju bankarski sektor i kada su u pitanju naše kompanije koje posluju sa inostranstvom, ali i fizička lica koja vrše raznu vrstu transakcija u međunarodnom finansijskom prometu.
Bio sam potpuno pesimističan u pogledu ispunjavanja ovih uslova, ali je možda srećna okolnost to što smo posljednjih dana pregovarali sa MMF-om za novu tranšu kredita od oko 80 miliona evra. MMF je, između ostalog, postavio i uslov ispunjavanja Akcionog plana iz FATF-a. Kada su u pitanju pare i krediti, mi sve rješavamo i onda nema ni pitanja nadležnosti, ni pitanja prenosa nadležnosti, ni pitanja vraćanja nadležnosti nadležnosti. Onda bezuslovno pristajemo na sve to. Imam pouzdanu informaciju da se juče pristalo na sve i svašta. Najvjerovatnije ću do kraja sedmice biti u FBiH kako bismo pokušali riješiti ove probleme, a početkom iduće sedmice u RS. Ja lično to ne radim zbog bilo kakvih kredita, nego zbog interesa kompanija, banaka i građana ove zemlje.
TV1: Oštro u zadnje vrijeme kritukujete rad pravosuđa. Šta je razlog da najavljivani predmeti stoljeća, sa kriminalom teškim milijarde KM nisu okončani?
MEKTIĆ: Kada sam prije dvije godine došao na ovu poziciju, rekao sam da će moj osnovni i prioritetni zadatak biti da stvorim uslove i da u saradnji sa Tužilaštvom uđemo u otkrivanje i rasvjetljavanje najkrupnijih koruptivnih afera, koje su stvorile štetu ovoj državi i njenim građanima. Ta šteta može se mjeriti desetinama milijardi i onda se opet može postaviti pitanje MMF-a i potrebe eventualnog kredita.
Međutim, vidio sam da je to mnogo komplikovan i složen problem, da se radi o hobotnici koju je vrlo teško raspetljavati, vidio sam da se radi o interesima i politike i kriminala i korupcije.
TV1: Znači li to da tome nema kraja?
MEKTIĆ: Da budem iskren, vrlo sam zabrinut kako će sve to ići. Optimističan sam da ćemo moći nešto učiniti na tom planu, ali prije svega moramo raščistiti neke stvari u institucijama koje se bave pitanjem i problemima kriminala i korupcije. Došli smo do Tužilaštva BiH. Ne bih mnogo pričao o glavnom tužiocu, za kojeg se nadam da je prošlost, a koji je u značajnoj mjeri usporio, te spriječio i nije dozvolio, uticao je na određene predmete da ne budu riješeni.
Poslije glavnog tužioca, imamo slučaj da se procesuira sutkinja Miletić, koja je bila u Apelacionom vijeću Suda BiH. Imamo slučaj da nam je prije neki dan pobjegla sutkinja Lejla Fazlagić koja je umiješana u vrlo koruptivne predmete. Imamo situaciju da je u Tužilaštvu nedavno saslušan jedan tužilac zbog mobilnih telefona…
Vidim da je problem u Tužilaštvu, u pravosudnim institucijama. U Tužilaštvu, prije svega, ljudi nisu svjesni svoje odgovornosti i onoga što se od njih očekuje. Oni ovu državu koštaju velike pare i oni moraju da odgovore tom zadatku. Drago mi je što se neke stvari pokreću kod policijskih agencija. Mi smo uspjeli da smijenimo Gorana Zubca zbog određenih nezakonitosti, kantonalni komesar Vahid Ćosić smijenjen je nedavno, iako na policijske agencije politika ima daleko veći uticaj nego na pravosuđe.
Ne možemo doći u situaciju da nijedan tužilac ne odgovara zbog svog nerada ili pogrešnog rada. Postoje i presude koje su pogrešno donijeli, a koje kasnije BiH mora da obeštećuje sa stotinama hiljada KM. Kada bi se svi ti podaci sabrali, mi bismo vidjeli da je veća šteta od dosadašnjeg rada pravosuđa, nego korist, u smislu da su konfiskovali neku kriminalom stečenu imovinu i vratili državu. Nezamislivo je da u takvom pravosuđu funkcionišemo. Ne mogu stalno da nabrajam afere: Pandora tri godine, Bobar Banka ne znam koliko vremena, Pavlović Banka, afera Milbauer… Uhapse se ljudi, otvori se istraga, puste se ljudi i onda poslije nema nikakvog okončanja te istrage. Bilo bi mi jasno da se neka istraga završi i da se kaže: “Mi smo završili istragu, kvalitetno smo je proveli, nismo uspjeli dokazati, nema elementata krivičnog djela”. Ok, to je pošteno, okončna je istraga. No, ovako…
Ne znam ko više sa strane ima neki mešetarski uticaj na pravosudne institucije, prije svega Tužilaštvo, i da to stoji. Kako mi mislimo okončati aferu Pandora nakon tri godine? Više uhapšenih osoba vratilo se na posao. Postoje indicije da su se nastavili baviti kriminalom kojim su se bavili prije toga. Kako sad to dokazati kada smo mi prvooptuženim i glavnooptuženim u tim aferama dali tri godine vremena da utiču na mnoge stvari. Osnovno načelo u dokazivanju jeste da morate blagovremeno pribaviti dokaze i da te dokaze morate zaštititi od bilo kakvih vanjskih uticaja.
TV1: Je li pravosuđe glava hobotnice o kojoj ste govorili?
MEKTIĆ: Ja mislim da jeste. Ne želim ovdje da amnestiram ni policijske ni bezbjedonosne agencije ali mislim da je u njima daleko manji problem. Problem je prije svega u Tužilaštvu. Ja sam prije par dana razgovarao sa vršiocem dužnosti Tužilaštva. Zašto je problem da Tužilaštvo izađe i obavjesti javnost i da kaže zbog čega se ne rješavaju problemi? Mi svi govorimo a oni uporno šute, i nadaju se da će nakakva medijska kampanja i pritisak javnosti da prođe. Gospodo iz Tužilaštva, izađite i objasnite javnosti zašto tri godine čeka Pandora, zašto mjesecima čeka Bobar banka, zašto čeka Pavlović banka, Milbauer i sve afere, a zašto to nije problem u kantolanom Tužilaštvu. Ono u posljednje vrijeme otrkiva jako složene korumpirane slučajeve. Predmeti se završavaju tako što se osumnjičenima odredi mjera pritvora i završava se optužnicom. Mi smo u najsloženjijim afereama koje je istraživalo Tužilaštvo BiH, bili u situaciji da nikome nije bio određen pritvor. Kaže se da nije bilo elemenata za pritvor. Znači problem je u Tužilaštvu, ili ne znaju ili neće ili su korumpirani a ja bih rekao i jedno i drugo i treće. Pozivam i vršioca dužnosti Tužilaštva i njene saradnike, izađite i objasnite, nemojte se kriti iza fraze da u interesu istrage ne možete da iznosite neke podatke. Nemojte komentarisati dokaze niti išta što može ugroziti istragu ali recite zašto tri godine nema rezulatata pojedinih istraga.
TV1: Kako se situacija može promjeniti i može li se promjeniti. Koliko vremena treba da se promjeni. Sve nam je poznato, i ja vnosti i Vama. Znaju to sigurno i ljudi u pravosuđu. Kako tome stari u kraj?
MEKTIĆ: Svojevremeno sam govorio da je jako dobro što Tužilaštvo i pravosudne institucije u zemlji imaju instrumente i mogućnosti da politika ne utiče na njih rad , za razliku od policijskih agencija, gdje preko nezavisnih policijskih odbora, politika direktno utiče, pogotovo na glavni menadžment i nezavisnih policijski odbor je najjači mogući instrument pomoću kojeg politika utiče na policiju, ali se sada ispostavilo VSTV i VSTS koji vrši monitoring i izbor sudija i tužilaca isto tako ne rade. Zar je morao da bude pritisak javnosti da u slučaju osumnjićenog predsjednika suda u Orašju zbog sumnje da je izvršio obljubu nad maloljetnom osobom, da tek onda reaguje disciplinska komsija VSTS i da bude suspendova ili kada se desilo da zbog propusta u radu bude neki tužilac sankcionisan prestankom radnog odnosa a da ne govorim o slabostima prilikom izbora tužilaca i sudija. Imate situciju da je jednom broju tužilaca prvo zaposlenje bilo Tužilaštvo BiH. Nemoguće je da to bude prvo zaposlenje. Mora prije toga da bude neko iskustvo. Kako je moguće da imate tužilaca koji za godinu dana nisu podigli nijednu optužnicu. Šta onda rade, čim se bave? Mi smo zaglibili u kriminal i korupciju i da korupcija prije svega postaje glavna kočinica razvoja ove države.
TV1: Milorad Dodik kaže da kadrovi SDS-a stalno pričaju o kriminalizaciji društva ali zato nemaju dokaze. Kako na to odgovarate?
MEKTIĆ: Mi ne govorimo o kriminalizaciji društva. Mi kada govorimo o kriminalu i korupciji govorimo tačno o pojedinim slučajevima. Konkretno i Pandori. Je li istraga otvorena? Što se ne završi. Je li Bobar banka otvorena, Pavlović banka. Prema tome problem je uz tome što Dodik govori, što politika pa i ona na čijem čelu on stoji nastoji da svoje pipke uvuče u pravosudne institucije, pa da sprječavaju i opstruišu putem pojedinaca i određenih lobija da se ovi postupci dovedu do kraja. Poznata je afera i slučaj transkripata novinara Mate Đakovića sa Miloradom Dodikom i onog što je on prenosio vezano za njegove razgovore sa Goranom Salihovićem. Zato ništa nije dokazano ali ja se nadam da ćemo mi u nekom narednom periodu uspjeti da stvorimo jedan takav sistem u kojemu politika neće moći da utiče na pravosudne institucije na način kako sad utiče i da ćemo doći do dokaza, optužnica i presuda u ovim i sličnim slučajevima i najbolji način će biti kada se to uradi da na taj način demantujemo Dodika.
TV1: U toku su saslušanja u državom tužilaštvu u slučaju “Referendum” koji je održan u RS-a. Svi su se odazvali osim Milorada Dodika. Njemu još uvijek nije upućen novi poziv. Kako gledate na ovu situaciju?
MEKTIĆ: Ja se nisam puno bavio tim predmetom, to je predmet koji je prije svega započeo Goran Salihović da bi uspio postati žrtva u svemu onome što je radio i čime se bavio, ali to govori i o Tužilaštvu. Pozivali ga, Dodik odbio da se pojavi, i onda oni sada pozivaju neke druge ljude koji se …
TV1: Kakva se poruka na taj način šalje?
MEKTIĆ: Šalje se, da nismo svi jednaki pred zakonom, da tužioci nemaju hrabrosti i da politički kalkulišu. Šalje se takva poruka da se tužioci bave svim i svačim i da sve može uticati na njih osim profesionalizam i Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakon BiH.
(Vijesti.ba)
