Serija “Sulejman Veličanstveni”: Nasuh Matrakčija je najslavniji Bošnjak Osmanskog carstva iz Visokog

Matrakčija, jedn od zapaženih likova iz serije “Sulejman Veličanstveni”, bio je u stvarnom životu izuzetan matematičar, historičar, pjesnik, ratni strateg, minijaturista….

(S. Degirmendžić – Dnevni avaz)

U neposrednoj blizini Zavičajnog muzeja u Visokom postoji jedna ulica na L, što se pruža iza kina i spaja s ulicom Zečevića. Već 17 godina zove se Matrakčijina ulica. Rijetki su oni koji znaju da je taj sokak nazvan po jednom od najvećih naučnika i umjetnika s kraja 15. i početka 16. stoljeća, koji je rođen u Visokom, a živio je i stvarao u Turskoj, u doba najvećeg uspona Osmanskog carstva.

Zvao se NASUH KARAĐOZ bin ABDULLAH el-BOSNAVI.
Bio je poznat pod imenom Nasuh Matrakči.
Podatci govore da je nadimak Matrakči dobio nakon što je stvorio takmičarsku igru sa palicom pod nazivom “Matrak”, što na turskom znači neprocjenjiva i nevjerovatna.
Ne zna se tačno godina njegovog rođenja, ali se zna da je 1481. godine pohađao Enderun školu za genijalce, u koju je išao i sultan Sulejman Veličanstveni, poznat i kao Kanuni (Zakonodavac).
U Tursku je stigao nakon što je regrutovan u osmansku vojsku.

Na prvi trag o ovom izuzetnom čovjeku naveo nas je naš poznati književnik Zilhad Ključanin….
Ključanin kaže da još istražuje detalje o Matrakčiju, koje namjerava ovjekovejčiti u svojoj budućoj knjizi.
– Čuo sam za Matrakčija od Fehima Nametka u njegovoj knjizi o divanskoj poeziji, a poznato mi je da je pisao i ljetopise, slikao je, bavio se kaligrafijom, bio je istaknuti minijaturista. Ukratko, bio je svestrana ličnost, evropski homouniverzalis. Moj sljedeći roman bit će baš o Matrakčiju – najavljuje Ključanin.

U šetnju Matrakčijinom ulicom poveo nas je Senad Hodović, direktor Zavičajnog muzeja Visoko. Nažalost, ni Muzej nema detaljnije podatke o Matrakčiju, njegovoj porodici i eventualnim potomcima. Nije poznato ni da danas neko od Karađoza živi u Visokom. Za razliku od serije koja se zdušno bavi Matrakčijevim privatnim životom, prikazujući ga kao čovjeka zaljubljive prirode i mekog srca, historija malo poznaje njegov privatni život.
– Zna se da se Matrakčijev otac zvao Abdulah i pretpostavlja se da je imao timare (posjede, op.a.) kod Jošanice između Sarajeva i Visokog. Inače, u našoj javnosti, čak i u stručnim i naučnim krugovima, Matrakči je poznat veoma malom broju ljudi. S druge strane, njegov lik i djelo izučavaju se u školama u Turskoj, a spominju ga i sve svjetske enciklopedije, naročito historije umjetnosti. Mislim da je Matrajčiju odavno bilo mjesto i u našim udžbenicima – govori Hodović, sa ponosom dodajući da su Visočani, ipak, prepoznali Matrakčijevu vrijednost dajući po njemu ime jednoj od ulica u centru grada.
No, Hodović ističe da tim činom ne treba završiti priču o jednoj od najutjecajnijih ličnosti Osmanskog carstva. …

Matrakči je uvršten i u izbor najuglednijih Bošnjaka koje je pod nazivom “Bošnjačkih 500” prije nekoliko godina uradio Rijaset Islamske zajednice u BiH.
No, sve su to javnosti manje poznate činjenice, za razliku od Turske, gdje je Matrakčijevo ime i danas cijenjeno i poštovano, baš kao i prije više od pet stoljeća.
Nasuh Karađoz bin Abdullah el-Bosnavi umro je 28. aprila 1564. godine u Istanbulu.