Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi najavio je da će zaključno sa decembrom 2018. ta institucija obustaviti program kvantitativnog olakšavanja, odnosno štampanja novčanica eura kojima su kupovane obveznice država članica eurozone.
Kamatne stope neće biti mijenjane do sredine 2019. nakon čega se očekuje da će biti povećane, saopćeno je na press konferenciji u latvijskoj prijestolnici Rigi. ECB bi stoga u periodu od 2015. do kraja 2018. u eurozonu trebao ubaciti oko 2,6 triliona dolara. Do kraja septembra ove godine ECB će mjesečno kupovati 30 milijardi eura, a nakon toga do kraja ove godine će kupovati 15 milijardi eura.
Time bi trebao biti završen program koji je “upumpao” jeftini novac u privrede zemalja Evropske unije a što je rezultiralo ekonomskim rastom koji se između ostalog osjetio i u BiH čije su kompanije povećale izvoz u EU, ali i kamatnim stopama na kredite u BiH koji su na historijski niskom nivou.
Profesor dr. Matej Živković i član Komisije za vrijednosne papire FBiH u razgovoru za Faktor ističe da “Evropska centralna banka na vrijeme daje informacije tržištu da bi moglo reagirati na prestanak programa kvantitativnog (monetarnog) olakšavanja što znači da će u perspektivi manje novca biti plasirano u ekonomiju. To će imati utjecaja na porast kamatnih stopa”.
– Ja pretpostavljam da je razlog tome dvojak. Prvi je taj da politika monetarnog olakšavanja traje jako dugo. U SAD-u od početka globalne krize, a u Evropi dolazi do pregrijavanje ekonomije. U tom smislu treba shvatiti i rastuću potrebu za radnicima tako da će na taj način kroz podizanje kamatnih stopa doći do hlađenja i usporavanja privreda. S druge strane, to može imati utjecaja i na podizanje štednje jer porast kamatnih stopa kako na strani tražnje, tako će vjerovatno i za one koje deponiraju sredstva rasti kamate – kazao je Živković.
Ističe da je “teško projicirati šta će se tačno dogoditi za godinu imajući u vidu kretanje cijena nafte koje je također u bliskoj vezi sa inflatornim pritiscima i kamatnim stopama. Tu su i najave mogućih trgovinskih ratova što će utjecati na moguće smanjenje trgovinske razmjene. Očigledno da ECB tržištima plasira informaciju da vidi kakva će biti reakcija a zadržavaju i pravo da povuku neke od ovih odluka”.
Niske kamatne stope na kredite te rastući izvoz u Evropsku uniju samo su neke od posljedica kvantitativnog olakšavanja na BiH. Ovo bi moglo biti ugroženo.
Kako ističe Živković, ukoliko posljedice “monetarnog olakšavanja bude porast kamatnih stopa, onda je za očekivati da će novac poskupiti kako za privredu tako i za obično građanstvo”.
– Porast kamatnih stopa na kredite bez podizanja prinosa na oročenu štednju bi stvorilo preveliki stres kod banaka i ne vjerujem da su spremne za to tako da je za očekivati da bi privukli nove deponente da će onda dizati prinose na oročene deponente – kazao je Živković.
Dva su moguća dešavanja u BiH nakon ove odluke ECB-a, navodi on. Prvi je vezan uz činjenicu da veliki broj banaka u BiH ima majke banke u eurozoni od kojih pozajmljuje novac.
– Ako novac poskupi u eurozoni, očekivati je da će poskupiti i pozajmljivanje naših banaka a time će poskupiti i novac na našem domaćem tržištu kredita. Druga moguća posljedica je posljedica toga da je KM valutnim odborom vezan uz euro. Podizanje kamata oborit će cijenu eura, odnosno podizanje kamata na eure u eurozoni će prvo podići i kamatne stope na KM u BiH. Međutim, za tržišta izvan eurozone će pojeftiniti uvoz iz BiH jer će uz veće kamatne stope pasti novčana vrijednost eura a time i novčana vrijednost konvertibilne marke što može pogodovati bh. izvoznicima – zaključuje Živković, izvijestio je Faktor.
Indikator
