Kultura

Nacionalni spomenik čeka obnovu 50 godina

Tvrđava u Jajcu jedna je od najznačajnijih utvrda srednjovjekovne Bosne. Njenom izgradnjom Jajce je postalo važno strateško, odbrambeno i vojno središte.

Epitet kraljevskog grada od davnina nosi zbog činjenice da je upravo u ovom gradu okrunjen posljednji bosanski kralj, Stjepan Tomašević 1461. godine. Ipak, tvrđava danas stoji kao kameni dokaz nemara prema kulturno-istorijskom nasljeđu. Već 50 godina čeka na obnovu, a novi projekat koji je u pripremi “bacio je novo svjetlo” na čitav slučaj. Naime, u pripremi je projekat osvjetljenja tvrđave u Jajcu, za koji se ne mogu utvrditi kriterijumi po kojima je prioritet osvijetliti nešto što prije svega treba biti obnovljeno.

Kako situacija ne bi ostala „nerasvijetljena“, odgovore i konkretnije informacije potražili smo od Mirze Kapetanovića, stručnog saradnika za kulturno historijsko nasljeđe u JU „Agencija“ Jajce. Kapetanović za BUKU ističe kako je kulturno nasljeđe u BiH uopšteno ugroženo od više faktora.

„Svakako na to utječe loša politička i ekonomska situacija u državi kao i nedostatak volje, promišljanja i povezivanja pojedinaca sa vlastitim kulturnim nasljeđem koje bi trebalo da predstavlja važan podsticaj za jačanje kohezivnih veza unutar određene zajednice. Što se tiče konkretno tvrđave u Jajcu, bilo je nekih pokušaja, recimo kada je Jajce  2007. godine bilo kandidat za UNESCO–vu listu svjetske kulturne baštine, ali se brzo odustalo zbog nedostatka sredstava koji su bili neophodni za izradu i realizaciju projekta, ali nije mi jasno zašto se u nekim narednim godinama nije nastavilo razmišljati u tom pravcu, jer svakako ovaj grad sa bogatim kulturnim i prirodnim nasljeđem to zaslužuje“, navodi Kapetanović.

Dodaje kako danas postoje brojni državni, regionalni i i EU fondovi na koje treba ozbiljno računati kada su projekti ovog tipa u pitanju. S obzirom na naseljenost lokalnog stanovništva oko same tvrđave, na pitanje o bezbjednosti samog stanovništva i opasnosti od urušavanja, odgovara:

„Lokalno stanovništvo bi prije svega trebalo voditi više računa o svom odnosu prema vlastitom i zajedničkom nasljeđu, ako se radi o hitnim slučajevima da prijeti opasnost za lokalno stanovništvo da uredno institucionalno prijave, time bi dali svoj doprinos zaštiti nasljeđa, a smanjila bi se i mogućnost daljeg uništavanja i obrušavanja pojedinih dijelova objekata.“

Sam projekat osvjetljenja tvrđave u Jajcu, predstavlja apsurdan korak, za koji je nejasno kako je postao prioritet naspram same obnove tvrđave. Upozorava na to i Kapetanović, koji naglašava kako su nejasni kriterijumi po kojima se donijela ovakva odluka.

„Pruža se prioritet projektu koji bi trebao biti po nekoj logici korak iza konzervacijskih i restauracijskih radova na tvrđavi, smatram da bi bilo jako korisno da taj projekt bude implementiran, ali mislim da bi  u ovom trenutku trebali staviti  fokus na nešto što je u neku ruku i hitno, konkretno mislim na izradu projektne dokumentacije i provedbi projekta obnove  i zaštite tvrđave.“

Nedostatak dugoročne vizije ogleda se u tome i da pored svih potencijala koje tvrđava nudi, vrlo malo se može uraditi, radi propuštenih osnovnih radova u obnovi same tvrđave. Dok tvrđave u regionu postaju mjesta i kulturno umjetničkih manifestacija, mjesta okupljanja mladih i turističke atrakcije, tvrđava u Jajcu stoji i čeka na selekciju prioriteta od lokalne zajednice. 

Kapetanović upozorava da bi u ovom trenutku bilo čak i apsurdno ulagati u komercijalne programe pa čak i u arheološka istraživanja, ako se ne urade zaštitni i sanacijski radovi.

„Time bi se ojačala stabilnost zidova i pojačala ukupna sigurnost za posjetitelje. Tek u narednim fazama, dolazi na red nabavka moblijara i pratećih sadržaja koji bi u tom slučaju bili neophodni i sastavni su dijelovi  svih značajnijih tvrđava u svijetu pa tek onda može se  razmišljati o manifestacijama zabavnog karaktera kao što su festivali za mlade, koncerti, razne igre i drugi sadržaji. Zasigurno da potencijala ima, na nama je kako ćemo odgovoriti izazovima današnjice“, izjavio je.

Dodao je kako je odnos pojedinaca prema nasljeđu ozbiljno narušen pa je teško očekivati i nešto drugo od bilo koje vlasti.

„Konzervatori, stručnjaci za zaštitu baštine i pojedini entuzijasti ostaju jedini korektiv i čuvari vrijednosti. Bojim se dok ne dođe do sinergije svih sastavnih elemenata i volje da  se nešto uradi po tom pitanju, nasljeđe će i dalje da trpi.  Jajce ima 30 nacionalnih spomenika i mnogo drugih kulturnih i prirodnih dobara od izuzetne važnosti, što je važan kapital za budućnost, uz ozbiljan pristup, edukacije i planiranje ne bi smjeli izostati ni rezultati tog rada“, zaključio je.

SARA VELAGA Buka

Tags
Show More

Related Articles

Back to top button
Close
Close