Na telekomunikacijskim rješenjima država bi mogla uštedjeti milijune KM

Institucije BiH za prijenos podataka koriste različita telekomunikacijska rješenja, počev od iznajmljivanja tornjeva za potrebe vlastitih bežičnih telekomunikacijskih mreža, iznajmljivanja telekomunikacijskih vodova, telefonskih i Internet usluga od telekom operatera i drugih pružatelja ovih usluga, do kombinacije navedenih rješenja. To porezne obveznike svake godine košta nekoliko milijuna maraka. Čuvari državnog novca smatraju da upravo tu postoji mjesto za uštede.

Naime, Ured za reviziju institucija BiH pronašao je da institucije (iz uzorka od 14 institucija koje su koristili za reviziju učinka) za potrebe zakupa vodova za prijenos podataka plaćaju zakup u iznosu većem od milijun KM godišnje, a da dvije mreže koje su u vlasništvu institucija BiH imaju značajne slobodne kapacitete.

“Iako su i SDH i SPIN mreža rađene neovisno jedna od druge za potrebe institucija javne  sigurnosti i policijskih institucija, većina predstavnika institucija, iz uzorka, tijekom revizije  je iznijela mišljenje da bi se trebala razmotriti mogućnost korištenja slobodnih kapaciteta  ovih mreža za potrebe i drugih institucija BiH, koje za prijenos podataka koriste usluge  javnih i privatnih operatera, za što plaćaju značajna sredstva. Također, predstavnici  institucija su istaknuli da bi bilo poželjno analizirati mogućnosti za integraciju ili bolju  koordinaciju ovih mreža u cilju poboljšanja efikasnosti i ekonomičnosti prijenosa  podataka za potrebe institucija BiH. Ovo podrazumijeva i mogućnost da se jedna od  mreža odredi kao osnovna, a druga kao rezervna mreža”, navode revizori.

U institucijama koje su zadužene za upravljanje ovim mrežama, kao razlog za njihovo  nekorištenje od strane drugih institucija, navedena su zakonska rješenja koja nisu  precizno odredila da se ova mreža može koristiti za potrebe institucija izvan sektora  javne sigurnosti.

Međutim, revizori navode, da je krajem 2013. godine, donesena odluka Vijeća ministara kojom je dopušteno i drugim institucijama korištenje ovih mreža za potrebe ISFU38  sustava. Većina predstavnika institucija su tijekom revizije iznijeli mišljenje da osim zakonskih  nejasnoća, trenutno ne postoje druge prepreke, prije svega tehničke prirode, da se  slobodni kapaciteti ovih mreža ne koriste za potrebe drugih državnih institucija.

Iz svega navedenog je vidljivo da na razini institucija BiH nema sustavnog pristupa u ovoj oblasti. Strategije i dijelovi strategija kojima se pokriva ova oblast na nivou BiH su istekle ili se ne primjenjuju, a na nivou institucija BiH nisu preduzimane posebne aktivnosti da se ovo pitanje sustavno riješi, ističu revizori.

Tijekom 2011. godine za troškove telekomunikacijskih rješenja, na razini institucija BiH, potrošeno oko 7,4 milijuna KM a u 2012. godini za iste namjene je potrošeno oko 6,9 milijuna KM.

Strategije i dijelovi strategija kojima se pokriva oblast telekomunikacijska na nivou BiH istekle ili se ne primjenjuju

Revizori su određene nedostatke, koji ukazuju na postojanje mogućnosti da se u ovoj oblasti  sredstva troše neekonomično i neefikasno prepoznali još tijekom provedbe financijske revizije. ”Nedostaci koji su se pojavljivali kod određenih institucija odnosili su  se na velike izdatke za troškove telefona i interneta, nedovoljan angažmana institucija u  korištenju novih tehnologija, slabosti u korištenju mreža u vlasništvu institucija BiH i druge nedostatke”, istaknuli su oni. Dodaju da će zahtjevi za povećanjem potrošnje u oblasti telekomunikacija i telekomunikacijskih  rješenja boto sve više zbog stalnog porasta potreba institucija da  odgovore zahtjevima informacijskog društva te da zato na ovu oblast mora obratiti posebna pozornost.

Zbog svega navedenog, navode revizori, važno je ovu oblast učiniti  efikasnijom i ekonomičnijom kako bi se ograničena sredstva mogla pravilno usmjeravati u projekte i rješenja,koja će poboljšavati ukupnu informatizaciju društva uz najmanje  troškove.

Revizori ističu da nedostatak strateškog pristupa na razini BiH otežava donošenje dugoročnih odluka o mogućim telekomunikacijskim  rješenjima koja će primjenjivati, a to je jedan od razloga koji je većina institucija navela u razgovorima sa revizorima. “Iznijeli su različita razmišljanja u  pogledu mogućih strateških rješenja. Većina predstavnika institucija je navela da bi  najprihvatljivije rješenje za institucije BiH bila optička mreža, kao glavna mreža, a radio  relejne mreže, kao rezervne mreže. Nekoliko njih je istaknulo upitnost održivosti  postojećih mreža u vlasništvu institucija BiH u vremenu pada cijena i postojanja  alternativnih rješenja”, ističe se u izvještaju revizora.

Zbog svega navedenoga revizori su preoporučili institucijama BiH da do uspostave ekspertnog tima i izrade prijedloga za sveobuhvatno unaprjeđenje  efikasnosti i ekonomičnosti telekomunikacijskih rješenja na razini BiH intenziviraju aktivnosti i u kratkom roku unaprijediti ekonomičnost i efikasnost telekomunikacijskih rješenja koja trenutno koriste.

U tom smislu,  preporučuje se da MFT, kroz osiguravanje jednoobraznog knjiženja osigura pouzdane evidencije o izdatcima za telekomunikacijska rješenja u institucijama BiH. Ovim će se omogućiti osnovni ulazni podaci za analize i rad ekspertnog tima. Da se u što kraćem roku izrade analize mogućnosti i opravdanosti uvođenja VoIP tehnologije, koristeći se iskustvima institucija koje su ovu tehnologiju djelomično ili u  potpunosti implementirale, bilo da se radi o izgradnji vlastitog sustava ili o iznajmljivanju  istog. Tamo gdje se uvođenje VoIP pokaže opravdanim, izvrše njegovu implementaciju. Istovremeno, institucije koje su djelomično implementirale ili djelomično koriste VoIP tehnologiju poduzmu aktivnosti da osiguraju njezinu potpunu implementaciju. Pri  implementaciji VoIP servisa prednost bi trebala imati njegova implementacija kroz mreže  u vlasništvu institucija BiH, navode oni.

Također preporučuju da se zauze proaktivan odnos prema iznalaženju mogućnosti korištenja slobodnih kapaciteta SDH mreže, u situacijama gdje na to imaju pravo te da, u što kraćem roku, osiguraju potrebna sredstva, u situacijama gdje se uz mala ulaganja mogu poboljšati  ekonomičnost i efikasnost telekomunikacijskih rješenja, unutarnjom preraspodjelom ili  na druge načine.

Jedinstvenim sustavom do ušteda Kao ilustraciju da se ovoj oblasti može pristupiti na ekonomičan način revizori navode primjer Hrvatske koja je za potrebe državne uprave razvila HITRONet mrežu čija je osnovna svrha integriranje državnih informacijskih resursa kroz sigurnu privatnu širokopojasnu infrastrukturu, što obuhvaća povezivanje središnjih i udaljenih lokacija javnopravnih tijela na zajedničku podatkovnu mrežu radi efikasnijeg i jeftinijeg  rada tijela državne uprave i razmjene elektroničkih podataka. Od listopada 2012. godine kroz HITRONet mrežu sva tijela dobivaju i pristup zajedničkom izlazu na internet. Nabavu internetskog priključka kapaciteta od 1 Gb/s  proveo je Državni ured za središnju javnu nabavu u suradnji sa Ministarstvom uprave. Nabavni postupak završio je sklapanjem dvogodišnjeg okvirnog sporazuma između  odabranog ponuditelja i Državnog ureda za središnju javnu nabavu, te sklapanjem prvog  pojedinačnog ugovora između odabranog ponuditelja i Ministarstva uprave. Ukupna  vrijednost ugovora kroz dvije godine iznosi oko 100 tisuća KM, navode revizori. Iz ovog je jasno da je do dosta manji iznos nego što BiH institucije troše na telekomunikacijske veze.

D.K. -ekapija.BA