Na današnji dan 1961. godine Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu
Na današnji dan 1961. godine bosanskohercegovački pisac Ivo Andrić, dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Nagrada mu je dodijeljena za roman “Na Drini ćuprija”.
Andrić je prvi čovjek s prostora bivše Jugoslavije koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost.
Nagradu koju je dobio odlučio je pokloniti za unapređenje bosanskohercegovačkog bibliotekarstva.
U pismu koje je 17. svibnja1962. godine uputio ‘Savjetu za kulturu Bosne i Hercegovine’ on je napisao: “Želim obavijestiti Savjet za kulturu NR Bosne i Hercegovine da sam odlučio Narodnoj Republici Bosni i Hercegovini pokloniti pedeset posto iznosa primljenog na ime Nobelove nagrade. Moja je želja da se ova sredstva upotrijebe za unaprjeđenje narodnih biblioteka na području Bosne i Hercegovine.”
Nekoliko godina kasnije Andrić je poklonio i ostatak novca za unapređenje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.
U Sarajevu će u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti 12. prosinca biti otvorena izložba “Ivo Andrić u diplomatiji” koju ograniziraju Arhiv Jugoslavije, Arhiv BiH i Arhivsko udruženje BiH.
– Izložba je napravljena na osnovu arhivske građe i dokumentacije koja se čuva u Arhivu Jugoslavije.
Andrić je bio vrlo uspješan diplomat i radio je uspješno u diplomatiji Kraljevine Jugoslavije, i izložba se odnosi na taj dio njegovog rada što je do sada bilo malo poznato javnosti.
Kroz izložbene dokumente i fotografije prikazuje se put Ive Andrića u diplomatiji od početka službovanja 1920. godine u Vatikanu gde je postavljen za vicekonzula III klase. Slijede premještaji i nova postavljenja u Bukureštu, Trstu, Gracu, Beogradu, Marseju, Parizu, Madridu, Briselu, Ženevi, Beogradu i Berlinu, a s njima unapređenja u službi i uspon na diplomatskoj ljestvici do pomoćnika ministra inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Karijeru je okončao 1941. godine u zvanju opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Berlinu. Iste godine umirvljen je rješenjem Ministarskog savjeta Kraljevine Jugoslavije.
Izložbu će otvoriti direktor Arhiva Jugoslavije Miladin Milošević i direktor Arhiva BiH Šaban Zahirović.
Fena
