DIREKTOR FABRIKE DUHANA SARAJEVO MUSTAFA BIBIĆ ZA “SB”: “Na jednu paklicu meke Drine država inkasira 90% od prodajne cijene. Građani su primorani da se okrenu crnom tržištu…”
O stanju u duhanskoj industriji razgovarali smo sa direktorom Fabrike duhana Sarajevo Mustafom Bibićem…
“Prema posljednjim podacima kojima raspolažem u prošloj godini je u BiH prodato 3.5 milijardi komada cigareta, te ako pretpostavimo da je identičan broj cigareta konzumiran supstitutima sa “crnog” tržišta dolazimo do zaključka da je ukupno tržište cigareta u BiH apsorbovalo 7 milijardi komada cigareta. Ova brojka otprilike odgovara količini potrošnje iz perioda od prije 10-ak godina, tj. prije početka primjene usklađivanja akcizne politike sa zahtjevima EU” rekao je Mustafa Bibić za portal “Slobodna Bosna”.
Kako komentarišete povećanja akciza na duhanske proizvode, da li su takve odluke, svake godine, ekonomski opravdane?
-Prateći savjete nametnute od međunarodnih kreditora BiH je u posljednjih 10 godina izvršila rapidno podizanje akciznih nameta na duhanske prerađevine. Isto je rezultovalo nesrazmjernim povećanjem maloprodajnih cijena cigareta sa kretanjem prihoda konzumenata u BiH.
EU je BiH nametnula kao ideju vodilju u kreiranju akcizne politike svoju direktivu 2011/64/EU, gdje sve države moraju uskladiti svoje akcize do minimalno 64 EUR/1.000 cigareta. Danas je u BiH ovaj standard dostignut i značajno prebačen. Na 1.000 cigareta meke Drine država naplaćuje 98.42 EUR, a ukoliko tome dodamo i PDV dolazimo do ukupne sume državnih davanja na 1.000 cigareta od 114.44 EUR. Primjera radi, za jednu paklicu meke Drine, koja košta 5 KM, država inkasira 4.48 KM ili 90% od prodajne cijene. Ostali učesnici u prometu (proizvođači, distributeri i malotrgovci) dobivaju 10% od maloprodajne cijene, odnosno finansiraju se iz 0.52 KM od jedne paklice meke Drine. Uzmimo za primjer situaciju iz 2011. godine kada su državni nameti u maloprodajnoj cijeni meke Drine činili 77% od maloprodajne cijene. Slična situacija je i u segmentu rezanog duhana za pušenje od 40 grama gdje je država u 2011. godini uzimla 56.5% od maloprodajne cijene, dok danas državni nameti učestvuju sa 72,3% u maloprodajnoj cijeni.
Da li je ovo ekonomski opravdano ostavljam čitaocima da zaključe!
Proizvođači i trgovci su oduvijek bili kanal kojim je država efiksano prikupljala akcizne namete, i mišljenja sam da primjena ovakve akcizne politike vodi stalnom smanjenju ukupnih državnih prihoda, kao i ekonomskom slabljenju učesnika u prometu cigaretama. Zbog marginalnog profita na tržištu domaći proizvođači će se gasiti, internacionalni proizvođači će izgubiti svaki interes za tržištem, a trgovci neće htjeti da prodaju cigarete u svojim objektima. U konačnici država će izgubiti alat kojim prikuplja svoje namete, a ionako mali broj zaposlenih u ovome sektoru će ostati bez posla.
Kada sve pogledamo vidimo da je ipak BiH dio EU, barem prema cijenama cigareta.
Koliko država gubi godišnje povećanjem akciza i smanjenjem legalne prodaje cigareta i duhanskih proizvoda?
-Ukupni državni nameti su imali trend rasta u domenu akciza, ali u posljednjem periodu je država očito dostigla vrhunac u naplati i sada ti prihodi imaju padajuću putanju. Nažalost ovaj pad će se i dalje nastaviti, jer i prihodi građana BiH, konzumenata duhanskih proizvoda, imaju isti padajući trend, te su prinuđeni da se okreću konzumiranju supstituta u vidu duhanskih proizvoda sa “crnog tržišta”.
Evidentno je da u BiH postoji veliki postotak pušačke incidencije, te da ljudi zadovoljavaju svoje potrebe za duhanskim proizvodima u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima.
U posljednje vrijeme se često spominje da je ilegalno tržište jednako legalnom, tj. da se za svaku cigaretu iz “legalnog” kanala prodaje konzumira i jedna iz “sive” zone.
Stojim na stanovištu da smanjenje akciznih nameta, te posljedično smanjenje maloprodajnih cijena cigareta mogu biti jedini efikasan alat u borbi protiv nelegalnog prometa duhanskih proizvoda.
Ekonomska kategorija elastičnosti potražnje u odnosu na cijenu ovdje bi trebala da bude faktor kojim će država ponukati konzumente da se opredijele za legalne duhanske proizvode. U konačnici niže akcizne stope bi bile kompenzirane kroz povećanje potrošnje u legalnom kanalu. Sve ovo bi dovelo do nižih cijena cigareta usljed manjih akciznih nameta, što bi automatski vodilo većoj “legalnoj” potrošnji i u konačnici većem kumulativnom prihodu države. Smanjenjem profita u “nelegalnim” kanalima prodaje bi se gubio interes za “švercom”.
Kako biste ocijenili trenutnu finansijsku poziciju FDS-a, možete li reći da fabrika pozitivno posluje, da li ste morali uvesti uštede ili smanjiti broj radnih mjesta…?
-Trenutna finansijska situacija u FDS je jako nepovoljna po dugoročno poslovanje firme. Nažalost prihodi ostvareni na domaćem tržištu su daleko ispod realnog potencijala BiH tržišta, te je tokom 2020.g. samo 30% ukupnog prometa ostvareno na domaćem tržištu. Trenutno se u FDS radi uslužna proizvodnja za strane partnere.
Pored toga, FDS je u posljednje tri godine izvršio reorganizaciju poslovanja, te počeo značajniji nastup na tržištima izvan Adriatic regije, prije svega u Africi.
Trenutno se u prodajnom portfoliju nalaze robne marke PAUL, UNA slims, Hercegovac, te robna marka MARSHALL, kao vrhunac dugogodišnje tradicije u proizvodnji cigareta.
Pored svega navedenog, značajni prihodi se ostvaruju u uslužnim aktivnostima proizvodnje duhanskih proizvoda/poluproizvoda za treće strane.
Nažalost, gore opisana slika kretanja tržišta cigareta u BiH se direktno reflektovala na poslovanje FDS-a, kao proizvođača koji je u prethodnom periodu bio primarno orijentisan na domaće tržište (preko 90% prihoda ostvarivano je sa tržišta BiH). Diverzifikacijom poslovanja prema izvoznim tržištima FDS je donekle uspio ublažiti negativne trendove poslovanja na tržištu BiH. Kroz protekli period smo nažalost bili prinuđeni smanjiti broj zaposlenih, kao i prosječna primanja uposlenika. Sve ovo u cilju opstanka tradicije Fabrike duhana Sarajevo.
Od koga FDS otkupljuje duhan i kakvog je kvaliteta?
-FDS vrši otkup duhana kako od domaćih, tako i od inostranih dobavljača. Ovdje je bitno napomenuti da u BiH iz godine u godinu pada količina duhana koja se uzgaja i organizovano otkupljuje, prema procjenama tokom prošle godine u BiH je uzgojeno i obrađeno 400 tona duhana, dok je za poređenje bitno napomenuti podatke iz sredine osamdestih godina kada je u BiH uzgajano do 25.000 tona duhana godišnje. Nažalost trenutna politika prema uzgoju duhana će dovesti do daljeg pada količina i smanjenju broja organizovanih otkupljivača.
Kakva je vlasnička struktura FDS?
-FDS d.o.o. Sarajevo predstavlja novoosnovanu kompaniju koja je nastala tokom restruktuiranja Fabrike Duhana Sarajevo d.d. u BADECO ADRIA D.D. Sarajevo, a sa primarnim ciljem nastavka dugogodišnje tradicije u proizvodnji duhanskih proizvoda. FDS d.o.o. Sarajevo je u 100% vlasništvu BADECO ADRIA D.D. Sarajevo.
Slobodna Bosna
