Mnogi misle da neće postati ovisni,kada shvate da jesu, već je kasno

Droga je već odavno postala jedan od vodećih problema u mngim društvima svijeta. Ova epidemija prodrla je u sva područja života, a popratne pojave su nasilje, nemoral, prekid školovanja, uništeni životi. No, i kada ovisnici odluče da prekinu s konzumiranjem droga susreću se sa niz problema, te opet lako pokleknu i vraćaju se svijet droge.

Lična odgovornost

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv zloupotrebe opojnih droga koji se obilježava 26. juna nedavno je pokrenuta nova mreža za oporavljene ovisnike pod nazivom Mreža oporavljenih ovisnika (Recovered Users Network – RUN) koja djeluje u cijeloj Evropi pod okriljem krovne organizacije EURAD Europe Against Drugs.

Njeno osnivanje inicirali su bivši ovisnici i organizacije.

– Želimo ovisnicima dati politički glas te im pokazati da je oporavak moguć – kaže Borislav Goić, predsjednik udruženja Proslavi oporavak iz BiH i koordinator RUN-a.

Prema Goićevim riječima, koji je također nekad bio ovisnik o heroinu ali je već deset godina čist, svaki ovisnik prije svega treba preuzeti ličnu odgovornost za svoj život.

– Mnogo puta ćete čuti da ovisnik krivi sve oko sebe zato što se drogira, od porodice, do države, do toga što nema posla i slično. Droge je uvijek bilo i bit će. I ko je odogovoran što ovisnik uzima drogu? Odgovoran je on sam. I ne može se za to okriviti niti roditelje, niti državu, niti školu – kaže Goić, koji se liječio u komuni.

Na osnovu vlastitog iskustva, utvrdio je da izlaz iz pakla droge postoji. Svjedok je i poteškoća koje se javljaju nakon rehabilitacije.

– Dođe dan kada ovisnici koji su prošli komunu, gdje su imali ispunjen svaki sat, izađu iz nje. Oni su izliječeni, ali gdje i šta onda? Starim prijateljima ne možete se vratiti, jer su još ovisnici, koji će vas povući za sobom. Ono prijatelja koje ste imali, a koji se nisu drogirali, izgubili ste. Posla nemate, a društvo vam ne vjeruje i obilježava vas kao narkomana iako ste izliječeni. I upravo tu posrću mnogi i ponovo se vraćaju drogi – ustvrdio je naš sugovornik.

Jačanje institucija

U evropskim zemljama, prema njegovim riječima, jačaju se institucije koje pomažu izliječenim ovisnicima, pomaže im se da nađu posao i slično kako ne bi ponovo pali u iskušenje. No, s druge strane postavlja se pitanje kako preventivno djelovati.

– Iako su ovisnici ti koji snose odgovornost ako se počnu drogirati, država mladima treba obezbijediti dovoljno sadržaja kako se ne bi uopće počeli drogirati. Mora im se pružiti neka alternativa da kvalitetno žive i vide perspektivu u tome da postanu istaknuti sportisti, naučnici, umjetnici,  profesori i slično.  No, u BiH je sistem vrijednosti poremećen i to je najveći problem – kaže Goić.

Također, kako kaže naš sugovornik, treba raditi na prevenciji.

– Nema lakih droga. Mnogi misle: “Neću ja postati ovisnik”. No, ako jednom počnete s drogama morate znati da tu nema kraja i kada shvatite da ste ovisnik već je kasno. Dokazano je da je prevencija najbolji i najekonomičniji oblik borbe protiv narkomanije jer jedna marka uložena u prevenciju državi uštedi 12 KM koje bi uložila u liječenje i resocijalizaciju ovisnika – kazao je na kraju razgovora Goić.

Metadonski program

Za osobe koje odluče liječiti od ovisnosti postoji, između ostalog, metadonski program koji se sprovodi u Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije KS.

– Metadonski program bez sumnje ima pozitivne rezultate jer se otklanja žudnja za drogom, poboljšava kvalitet života ovisnika i njegove porodice, a ekonomske dobiti za zajednicu su i do deset puta veće u odnosu na štete koje neliječeni ovisnik pravi zajednici. Da programi liječenja heroinskih ovisnika, a posebno metadonski program u KS imaju pozitivne rezultate, upućuju i podaci MUP-a KS o padu stope kriminaliteta, te prekršajnih i krivičnih djela, čiji su počinioci osobe koje se liječe u ovoj ustanovi – kaže Nermana Mehić-Basara, direktorica Zavoda.

Prema njenim riječima na metadonskoj terapiji u 2012. godini u ovom Zavodu bilo je u 347, a 2011. godini 346 pacijenata. U programu terapije Suboxonom, koji je započeo 2010., na kraju 2012. bilo 35 je pacijenata. Ukupan broj pacijenata koji je svakodnevno na programima liječenja trenutno je 387.

Pored ovog broja, postoje i svakodnevni pacijenti u Savjetovalištu za prevenciju i liječenje ovisnosti kojih je dnevno u prosjeku od deset do 15 te hospitalizirani pacijenti.

Broj ovisnika za 50 posto veći

– Broj novootkrivenih ovisnika u Kantonu Sarajevo kod kojih je dijagnoza uspostavljena u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom bolesti u 2012. bio je veći za 50 posto, odnosno za 48 osoba u odnosu na 2011. godinu, kada su registrirana 32 nova ovisnika. U prvih pet mjeseci 2013.  kod 16 osoba iz Kantona Sarajevo prvi put je uspostavljena dijagnoza opijatske ovisnosti – kazala je Nermana Mehić-Basara.

Na liječenju 90 posto muškaraca

Prosječna starosna dob pacijenata koji se nalaze na programima liječenja Metadonom i Suboxonom u Zavodu za alkoholizam i druge toksikomanije KS je 31 godina. Posmatrajući spolnu zastupljenost 90 posto su muškarci, a deset posto žene.

Hiljade korisnika

U BiH ima oko 7.500 injekcionih korisnika droga, a u FBiH ih je 4.900

Drogiranje od 16. godine

Neprecizni su podaci o broju onih koji eksperimentiraju drogama ili ih uzimaju na drugi način. Najčešće korištena droga je marihuana, koju koristi od 7 do 25 posto adolescenata, a procent ovisi o uzrastu, sredini u kojoj žive, spolu. Otprilike, 16. godina je dob prvog uzimanja droge.

avaz