MMF: U BiH malo novca, mnogo gladnih usta
Tokom posjete delegacije MMF-a BiH ovog mjeseca rečeno je da je glavnina ciljeva postavljenih za vrijeme posjete u junu ispunjena, ali su pred BiH i novi ciljevi o kojima tada nije ništa rečeno.
„Ciljevi koji se odnose na fiskalni deficit i koji su bili postavljeni za kraj juna su ispunjeni, međutim ispunjavanje cilja konsolidovanog deficita generalne vlade od nešto više od dva posto BDP-a, koji je postavljen za kraj 2013. godine, svakako će biti izazov. Naplata indirektnih poreza zaostaje za povećanjem ekonomskih aktivnosti“, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH.
Po njegovim riječima striktna kontrola potrošnje je do sada pomogla vladama da ispune ciljeve programa, međutim sasvim je izvjesno da će pred kraj fiskalne godine doći do ubrzanja potrošnje te da će se javne finansije suočiti sa dodatnim pritiscima zbog manjka kako indirektnih, tako i neporeznih prihoda.
„Stoga će za ostvarivanje ciljanog deficita za kraj godine biti potrebna dodatna prilagođavanja, posebno u Republici Srpskoj. Generalni principi koji podupiru ovo prilagođavanje su dogovoreni tokom nedavne posjete misije MMF-a i očekujemo da ćemo analizirati detalje ovih politika u narednim sedmicama“, dodao je Atoyan.
Mišljenje MMF-a je da je BiH tokom posljednjih nekoliko godina ostvarila napredak, unaprijedila svoje javne finansije, smanjila ukupni budžetski deficit generalne vlade sa 5,5 posto BDP-a u 2009. godini na 2,7 posto u 2012.
„Budžeti u 2013. bili su dosljedni u daljnjem smanjenju sveukupnog deficita na nešto više od 2 posto BDP-a. Usprkos ovakvom progresu, ukupni javni dug BiH će vjerovatno do kraja ove godine doseći 45 posto BDP-a u odnosu na 33 posto BDP-a, koliko je iznosio u 2007. To je poprilično visok nivo duga za zemlju poput BiH, tj. ekonomiju u tranziciji sa fiksnim deviznim režimom i bez pristupa međunarodnim tržištima kapitala, što je čini osjetljivom na ekonomske šokove“, kazao je Atoyan.
Zbog toga je, kako je istaknuo, potrebno stalno ulagati napore kako bi nivo duga stavili u silaznu putanju i smanjili opterećenost ekonomije i tako osigurali fiskalnu održivost.
„Napori koji se ulažu u ove reforme trebaju biti fokusirani na smanjenje administracije, bolju strukturu rashoda, reformu programa davanja i bolje upravljanje javnim finansijama“, zaključio je Atoyan.
Oslobođenje
