Novovrijeme.ba
Nije lahko predstaviti Miru Gavrana. Njegova je biografija isuviše bogata, stoga ćete uvijek morati nešto izostaviti ako želite da vam to sve stane na dvije novinske stranice. Miro Gavran je jedini živući dramatičar u Evropi, koji ima, njemu posvećen, pozorišni festival izvan zemlje rođenja, na kojem se izvode isključivo predstave nastale prema njegovim tekstovima, a koji od 2003. godine djeluje u Slovačkoj, a od 2013. u Poljskoj pod nazivom GAVRANFEST.
Miro Gavran je debitirao 1983. godine dramom “Kreotonova Antigona” u Dramskom pozorištu Gavella u Zagrebu, u kojoj je na umjetnički snažan način progovorio o političkoj manipulaciji. Inače, u svojim je djelima tematizirao odnos umjetnika i vlasti u totalitarnom sistemu, pisao ciklus drama u kojima najvažnijom temom postaju muško-ženski odnosi. Do sada je napisao 40 pozorišnih tekstova. Premijerno je igran širom svijeta: Rotterdam, Washington, Moskva, Rio de Janeiro, Pariz, Buenos Aires, Waterford, New York, Mumbai, Bratislava, Prag, Ljubljana, Sarajevo, Krakov, Beograd, Budimpešta, Los Angeles, Podgorica, Sao Paolo, Atena, Augsburg, Beč, Sofija, Riga, Vilnius, Antverpen, Tirana, Priština, Hyderabad, Rim, Maribor, Novi Sad, Mostar, Brno, Trnava, Bautzen, Zagreb, Varšava, Sao Paolo, Bangalore, Bukurešt, Novosibirsk…
Miro Gavran je objavio devet romana. Njegove knjige objavljuju se u svim krajevima svijeta.
Napisao je devet knjiga za djecu i mlade. Dobio je više od dvadeset književnih i pozorišnih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, a među njima i nagradu “CENTRAL EUROPEAN TIME 1999”, koja se dodjeljuje najboljim srednjoevropskim piscima za cjelokupan opus u Budimpešti u Mađarskoj, te nagradu “Europski krug 2003” za afirmaciju evropskih vrijednosti u svojim tekstovima.
Napisao je i scenarije za televizijske filmove, a prema nekim njegovim djelima snimljeni su i filmovi. Također, njegovi pozorišni i prozni tekstovi uvršteni su u brojne antologije i hrestomatije u zemlji i inozemstvu, a njegovo djelo se proučava na mnogim univerzitetima širom svijeta. Sarajevska univerzitetska profesorica Gordana Muzaferija, još 2005. godine objavila je monografsku knjigu “Kazališne igre Mire Gavrana”, u kojoj je na tri stotine stranica analizirala trideset četiri Gavranova teksta pisana za pozorište. Godine 2014. Miro Gavran je izabran za člana Ruske akademije književnosti u Moskvi, a te je godine izabran i za člana saradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
NV: Šta očekujete od trenutne nominacije za Andersenovu nagradu 2016?
Ne očekujem ništa više od same nominacije. Bez obzira na međunarodne književne i teatarske nagrade koje sam dobio do sada i bez obzira na brojne prijevode mojih knjiga, iza mene ne stoji nikakav veliki svjetski izdavač, stoga vjerujem da će sve ostati samo na nominaciji, koja je sama po sebi lijepo priznanje. Zahvalan sam hrvatskom Nacionalnom odboru za dječiju knjigu, koji broji 15 članova, među kojima su pisci, bibliotekari, univerzitetski profesori koji podučavaju dječiju književnost, što su me jednoglasno predložili za tu nagradu i što je IBBY u Baselu u Švicarskoj prihvatio tu nominaciju pa sam se našao u društvu 28 nominiranih pisaca i 29 nominiranih ilustratora iz cijelog svijeta za tu najznačajniju svjetsku nagradu za dječiju književnost.
Nastavak intervjua čitajte u printanom izdanju Novog vremena ili se pretplatite na elektronsko izdanje.
Miro Gavran (1961) je savremeni hrvatski autor koji je rođen u učiteljskoj porodici u slavonskom selu Gornja Trnava nedaleko Nove Gradiške. Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu. Radio je kao dramaturg i pozorišni direktor Teatra ITD. Od 1993. godine živi i radi kao profesionalni pisac. Djela su mu prevedena na 38 jezika. Njegove knjige su imale više od 200 izdanja u zemlji i inozemstvu. Po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 300 pozorišnih premijera širom svijeta, a vidjelo ih je više od tri miliona ljudi. Najizvođeniji je hrvatski dramatičar u zemlji i inozemstvu tokom proteklih dvadesetak godina. Dobitnik je brojnih nagrada.
